I 1 - Å umarski list

— 126 —
Glavnu vrst kamena saČinjiva vapnenac, koji cesto sadrži
više ili manje magnezijevog karbonata, te se u tom sastavu zove
dolomitnim vapnencem.
Prema spomenutim trima glavnim formacijama razlikujemo
kredni, trijaski i jurski vapnenac, a kao četvrta odlika je dolomitni
vapnenac.
Najlakše se rastvara a prema tome i za stvaranje kulturne
zemlje je najpovoljniji trijaski i jurski vapnenac, a najteže
se rastvara kredni vapnenac, z bogčega je na njem i vegetacija
najslabija. Dolomitni vapnenac se obično lako rastvara
i raspada, često u najfiniji pijesak, nu pošto se dolomitno tlo
lako isuši, to je i vegetacija na njem slaba.
Veliku važnost na krasu ima terra rossa ili crljenica t. j.
zemlja, koja sadrži dosta gline, vedinom je smedje crvenkaste
boje, a veoma je plodna, samo kad se osuši, jako ispuca te se
žilje u njoj prekida. Terra rossa je produkt raspadanja, koji je ostao
kao nerastvorljiva sastavina vapnenca. Stvaranje crljenice počinje
na svakom krasu čim kopnom postane i to se produžuje
sve do danas. Terra rossa je dakle terestrička tvorevina, koje
je starost različita prema tome, da li je kras ranije ili kasnije
kopnom postao.
Za razmjer pojedinih vrsta kultura na krasu upućeni smo
za sada na podatke Wes8ely-a i Malbohana, koji su dosta nepouzdani,
a tiču se samo krasa bivše vojne Krajine. Nadamo
se, da demo doskora sami pribrati tačnije podatke o tom, u
za sad demo se zadovoljiti s podacima We88ely-a, koji su
predočeni u ogledu na strani 127.
Pošto su u Primorju pašnjaci mahom goli, to se može
uzeti, da golog krasa ima skoro (57*3 -]- 18-6% =) 75'97o; šuma,
koje se nalaze na vrhovima obronaka 18%, a kulturaog zemljišta
ima samo 6.1%.
Kako se iz spomenutog ogleda vidi, daleko je povoljniji omjer
kulturnog zemljišta na krasu u nutarnjosti pa i onog u provincijalnom
dijelu Primorja nego li u Primorju bivše vojne
Krajine. Taj nerazmjer dolazi otu'la, što je u provincijalnom
Primorju plodni Vinodol, koji se proteže od Bikra do Novog,