I 1 - Å umarski list

— 146 —
pomišljalo na domade sinove, već ae sve to opet ha isti način
dobavljalo iz gore navedenih krajeva. Tako da su stare ved
podomadene jagare skoro uvjek nasljedjivali njihovi sunarodnjaci.
Dapače medju našom vlastelom zavladala je usljed toga
predmjeva, da je najbolji šumar ili lovac samo Ceh ili Niemac,
pa se je ta predrazsudba sve do najnovije doba strogo i provadjala.
Ne može se ali poredi, da su njekoja naša veda vlastelinstva
namještala već u prijašnja vremena i domaće sinove
abituriente našeg dom. šumarskog učilišta u Križevcima, pa
njekoji od tih zapremaju u istinu još dan danas uvažena mjesta
i slove kao vrstni stručnjaci, nu velika ih je vedina radi neuredjenih
još služb. odnošaja kasnije prešla ili imovnim obdinama,
ili u zemaljsku službu.
U novije doba, osobito od ustrojstva naše šumarske akademije,
opaža se u tom smjeru lijep napredak na bolje, pa se
priličan broj naših akademičara posvetio privatnoj službi, njekoji
zadobiše u istinu liepa mjesta, nu vedina ih, u koliko mi
je to poznato, nije sa svojim položajem zadovoljna, a uzrok
toriu nezadovoljstvu leži u zapostavljanju naših akademičara
baš upravo na korist tudjinaca, koji obično sa daleko slabijom
prednaobrazbom zaposjednu sva bolja mjesta.
Dakako da se uz takovo stanje stvari naš šumarski podm^adak
ne će oduševljavati za privatne službe tako dugo,
dok se odnošaj izmedju vlastelina i njegovog činovnika zakonskim
putem ne uredi, nu kod toga uredjenja mora zakonodavac
najvedi dio pažnje posvetiti uvjetima namješteuja: t. j. stvoriti
takove zakonske ustanove, koje de svakom vlastelinu upravo
nalagati, da u prvom redu samo domade sinove sa propisanom
kvalifikacijom namjestiti mora.
Naša autonomija i naš sabor imaju pri tome slobodne
rul