I 1 - Å umarski list

— 141 -
Državni porezi doduše ne terete toliko kraška zemljišta,
ali razni nameti često ne stoje u nikakvom razmjeru prema
prihodu zemljišta.
Kraške goleti, koje se pošumljenjem ili drugim kojim načinom
moraju tek produktivnima načiniti, morale bi se privremeno
izuzeti od plakanja poreza, a time i nameta, pošto takova
zemljišta dugo ne daju nikakvog prihoda i pošto de se kasnijim
povećanjem prihoda dovoljno nadoknaditi gubitak, skopčan
s privremenim oprostom poreza.
Jednako se nebi smjela odmah u viši prihodni razred uvrstiti
zemljišta, koja su teškom mukom i velikim novčanim žrtvama
pretvorena u bolju vrst kulture.
Podizanje i unapredjenje zajedničkih pašnjaka
može se provesti na dva, u svojim konzekvencijama
sasvim protivna načina. Prvi način je individualna dioba, a
drugi je uredjenje zajedničkih pašnjaka odnosno paše, na principu
postojanog (potrajnog) uživanja.
Kod prvog načina uzima se, da je samovlasništvo najbolje
jamstvo, da če se zajedničkim uživanjem propali i iscrpljeni
pašnjaci oporaviti i u vrijednosti podiči. Drugi način smatra,
da su zem. zajednice korisne s više razloga, te da ih treba
očuvati; jedino valja odstraniti mane zajedničkog uživanja, odnosno
valja to uživanje urediti na principu najvećeg potrajnog
prihoda.
Prije negoli se upustimo u potanje razlaganje o tom, koji
način smatramo povoljnijim na krasu, moramo se obazrijeti
na primjedbe, koje nam se ovdje same namedu. Naime možda
če nam se redi, da pitanja, koja se tiču pašnjaka spadaju na
gospodarske stručnjake, te ih treba odijeliti od akcije, koja
strogo spada na šumare. Osim toga zakon o zemljišnim zajednicama
sadrži več norme i o diobi i o zajedničkom uživanju
svega zemljišta, dakle i pašnjaka, pak ne treba u zakon o pošumljenju
krasa unositi ustanove, koje ved postoje.
Ponajprije demo odgovoriti na potonju primjedbu.
Zakon o zemljišnim zajednicama sa.drži doduše ustanove i
0 diobi i o zajedničkom uživanju. Ali se njima za oba slučaja