Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
UDK 634.0.164.6:634.0.165.41:634.0.174.7<br />
PROUČAVANJE MORFOLOŠKO-FIZIOLOŠKIH KARAKTERISTIKA<br />
POLENA JELE (ABIES ALBA MILL.) U VEZI SA NJENOM HIBRIDIZACIJOM<br />
NIKO POPNIKOLA, đipl. inž.<br />
I. UVOD<br />
Prilikom proučavanja geografske varijabilnosti vrste, najmanja pažnja<br />
poklanja se proučavanju morfološko-fizioloških karakteristika polenovih zrnaca.<br />
Umjesto toga, osnovna pažnja se poklanja proučavanju onih morfoloških<br />
karakteristika, koje su pristupačnije za opservaciju i proučavanje. Nađu<br />
se i poneke studije koje su posvećene proučavanju polena šumskih vrsta drveća,<br />
ali uglavnom s paleobotaničkog, a vrlo rijetko s botaničko sistematskog<br />
aspekta. Sva ta istraživanja skoro uopće ne dotiču unutarvrsnu varijabilnost<br />
polenovih zrnaca, koja su isto toliko varijabilna kao i ostale morfološke karakteristike<br />
šumskog drveća. U posljednje vrijeme izuzetak čine radovi nekih<br />
autora (GUDEVSKI, ERDTMAN, KANTOR-CHIRA, MAMAEV, OVČINTKOV,<br />
NEKRASOVA), koji su se posebno zadržali na proučavanju morfoloških ili<br />
fizioloških karakteristika polena crnogoričnih vrsta drveća.<br />
Veoma oskudna proučavanja morfološko-fizioloških karakteristika polena<br />
jele (Abies alba Mill.), navela su nas da izvršimo detaljnija proučavanja u tom<br />
pravcu. Posebnu pažnju posvetili smo proučavanju: klijavosti polena, iznalaženju<br />
načina i metoda za očuvanje klijavosti polena jele za što duži vremenski<br />
period, proučavanju klijanja polena u različitim uvjetima sredine (in vitro)<br />
u zavisnosti od porijekla drveća. Proučavanjem morfoloških karakteristika<br />
polena, htjeli smo, pored ostalog, utvrditi i eventualne razlike između pojedinih<br />
formi, u zavisnosti od pigmentacije muškog cvata, unutar vrste Abies<br />
alba. Sva ova proučavanja usko su povezana s hibridizacijom jele, te s toga<br />
smatramo da će biti od velike koristi u tom pogledu.<br />
II. MATERIJAL I METODIKA<br />
Materijal za proučavanje sakupljen je s 56 stabala jele i to na planinama<br />
Peristeru (28), Vrteški (25) i u slivu Brajčinske rijeke (3). Sa svih stabala je<br />
sakupljeno oko 500—600 cvatova, i to iz gornje trećine krošnje. Grančice s<br />
muškim cvatovima rezali smo sa stabala neposredno prije polenizacije, stavljali<br />
ih u vodu i poslije 2—3 dana s njih stresali polen.<br />
Prilikom mjerenja dimenzija polena primijenjivali smo ovu tehniku: polen<br />
je najprije nakvašen u destiliranoj vodi 24 sata, a poslije toga kuhan <strong>10</strong>—<br />
15 minuta. Poslije hlađenja se prokuhanom polenu dodavalo 15% bazičnog<br />
fuksina, a zatim se sve to nanosilo na mikroskopsku staklo uz dodatak 2—3<br />
kapi glicerina. Tako pripremljeni preparat promatran je pod mikroskopom,<br />
* Sredstva za izvršena proučavanja dobivena su od Saveznog i Republičkog<br />
fonda za naučni rad.<br />
291
Change language