Å UMARSKI LIST 9-10/1971

koliko klonova, koji su u uvjetima rasadnika superiorniji u rastu i obliku
debla u odnosu na talijanske klonove 1-214 i 1-262.
INDIJA
Uzgoj topola je zasada u stadiju eksperimentiranja. Postavljaju se klonski
testovi s hibridnim topolama na području Uttar Pradesh-a i Zap. Bengala,
kako bi se ispitala ekonomičnost njihovog uzgoja. U klonskim testovima se
ispituju talijanski klonovi 1-488, 1-214, 1-15 i 1-30, te jedan klon P. deltoides.
Od prirode dolaze slijedeće vrste topola, koje imaju ekonomsko značenje:
P. ciliata, P. euphratica, P. alba i P. nigra, koja je naturalizirana u Jammu i
Kašmiru.
Na području Kašmira ima 3.550 ha plantaža vrba. Vrste stablastih vrba
s kojima se vrši plantažiranje su: S. alba, S. fragilis i S. alba var. calva. Sadi
se 1000 biljaka po hektaru.
Do sada još nije rađeno na selekciji i oplemenjivanju topola i vrba.
IRAN
Plantažiranje topola je u začetku. Unazad tri godine stvorena je kolekcija
od 80 klonova topola iz selekcije Aigeiros, 60 klonova iz sekcije Leuce i
20 klonova iz roda Salix, koji se ispituju u uvjetima rasadnika. Radovi na
oplemenjivanju i selekciji vrba i topola još nisu započeti.
ITALIJA
O talijanskom topolarstvu je kod nas mnogo pisano pa bih stoga ovdje
htio istaći samo najnovije podatke s kojima raspolažem. Do II svj. rata površine
pod topolama iznosile su 70.000 ha, da bi 1962. godine dostigle površinu
od 200.000 ha, od čega 50.000 ha u drvoredima.
Oplemenjivanje topola u Italiji je započeo G. Jacometti 1923. godine,
da bi kroz 10 godina rada stvorio vrijednu kolekciju od 490 klonova topola.
1938. godine je osnovan Institut u Casale Monferato, koji je u kratko vrijeme
pod vodstvom svog prvog direktora G. Piccarola i suradnika, selekcionirao
nekoliko vrijednih klonova: 1-28, 1-92, 1-214, 1-262, 1-455, 1-476, 1-488 itd., koji
su se pokazali otpornim na Pollaecia elegans.
Radovi u Institutu na polju primjenjene genetike imaju za cilj dobivanje
novih klonova topola od ekonomskog značenja uz pomoć induciranih mutacija.
Od nekoliko stotina hiljada proizvedenih sijanaca, selekcionirano je oko
2.000 klonova koji se testiraju na terenu, a od kojih će u komercijalne svrhe
biti upotrebljivo samo nekoliko. Osim radova na oplemenjivanju topola, u Institutu
se, također, radi na usavršavanju tehnike uzgoja topola, istražuju se
mogućnosti kontrole plantaža i kultura od štetnih utjecaja patogenih mikroorganizama
i insekata te na kooperaciji sa privatnicima u podizanju topolovih
nasada. U 1964. godini u plantažama sjeverne Italije posjeklo se oko 4 miliona
m 3 topolovog drveta u vrijednosti od 20 miliona USA dolara.
U 1963. godini prvi puta je na topolama u Italiji primjećen napad gljivice
Marssonina brunnea, koja je u većoj ili manjoj mjeri napala većinu klonova
kultiviranih u Italiji. Napad spomenute gljive uzrokovao je pad prosječnog
prirasta u kulturama topola za oko 16%. Osobito jak napad primjećen je na
klonovima: 1-488, 1-262, B 2F, CBD itd. i to naročito u klimatima pogodnim
320