Å UMARSKI LIST 9-10/1971

UDK .«8.97
PROGNOZIRANJE
NIKOLA NEIDHARDT, Zagreb
Budućnost je dijete prošlosti i sadašnjosti. Ako se savjesno i svestrano
analizira kretanje u prošlosti, donekle se može predvidjeti razvoj u budućnosti.
Npr. prognozirati potrošnju drva. Ako se je ta potrošnja do sada kretala
po nekoj, manje više, pravilnoj krivulji, možemo krivulju produžiti, ekstrapolirati
i prognozirati budućnost. Što je kraće vrijeme, za koje se prognozira,
to vjerojatnije je prognoza sigurnija.
Prognoze su postale važnim pomagalom čovjeka. Stanovnici gradova i sela
koriste npr. prognoze vremena. Brojne meteorološke stanice sakupljaju podatke,
centrale ih ispituju i razrađuju. Te centrale međusobno surađuju i na
bazi izučavanja i iskustava prognoziraju. U sakupljanje i obradu podataka
velikim dijelom su ukopčana i najmodernija pomagala automatizacije.
Budućnost je važna. Za nju uglavnom zapravo i živimo. Dobra prognoza
vuče i naprijed. Kao da ubrzava proces. Npr. za šumarstvo i drvnu industriju
može biti važna prognoza potrošnje drva. Ako nisu povoljni izgledi npr.
iverica, nove tvornice se ne osnivaju i obratno. ltd.
Ali teškoće prognoziranja su velike, jer je zapravo beskonačno mnogo
varijabila o kojima kretanja ovise. A čovjek, njegov razvoj, kretanje, njegova
budućnost pojedinačno, a još više kolektivno-društveno ovisi o bezbroj faktora.
Funkcije u prirodi nisu jednostavne. Označimo promjenjivice-varijabile
sa x, y, z . . . . Da li će se i kako neki događaj kretati funkcija je f (x, y, z....).
Kod toga su x, y, z .... i u međusobnoj zavisnosti. Razvoj u prirodi ovisi od
beskonačno mnogo i međusobno zavisnih veličina. Svaki događaj zavisi zapravo
od beskonačno mnogo faktora koji su i međusobno ovisni. Jedne ovisnosti
su veće i jače, druge slabije, a ima ih koje su gotovo neznatne. Npr.
prognoza za potrošnju papira. Što je kultura i civilizacija na višem stupnju, to
veća je potrošnja. Ovisi o čitavom kompleksu koji zovemo standard. Što viši
standard, što veći prihodi, to veća potrošnja. A naravno, ne ovisi potrošnja
papira samo od toga.
Kako numerički izraziti sigurnost, odnosno nesigurnost prognoze, sigurnost
ekstrapolacije
U Herceg-Novom održan je 28. 6. do 4. 7. 1969. internacionalni simpozij na
temu budućnosti. Sakupio se velik broj prominentnih znanstvenih radnika, inženjera,
ekonomista, demografa, iz čitavog svijeta. Učestvovali su i društveni
radnici pa i umjetnici. Budućnost je rezultanta kompleksnog stremljenja sviju
struka. O simpoziju izašla je i interesantna knjiga PREDVIĐANJE BUDUĆ­
NOSTI (Beograd 1971, str. 350) u kojoj su štampani referati i diskusije. Potonje
su naročito zanimljive. Npr. direktora IREA-e, Italija, G. M. di Simone-a,
nakon njegovog referata o predviđanjima u Italiji, u diskusiji je upitao pred-
312