Å UMARSKI LIST 9-10/1971

Pregovor
Str.
Uvod . 1.
Sječa krupnogorice 4.
1. Sječa do gola 4.
2. Sječa »do sjemenjaka« 12.
3. »Prebirna« sječa 20.
1. Uzgajanje sitnogorice 27.
a) Sječa na glavu (Kopholzbetrieb) 29.
b) Kljaštrenje ili okresna sječa (Schneidenwirtschaft) . 29.
2. Uzgajanje srednjogorice 32.
3. Pretvaranje srednjogorice u sitno i krupnogoricu . . . 37.
4. Proređivanje šuma 39.—40.
(Navodni znakovi kod riječi »do .sjemenjaka« i »prekirna« nalaze se i kod
Račkoga).
Vidimo da je Rački u ovoj .svojoj knjižici obradio tehniku prirodnog pomlađivanja
visokih šuma (krupnogorice), uzgajanja niskih (sitnogorice) i srednjih
(srednjogorice) te proređivanje. O »ručnom pomlađivanju šuma« Rački
je namjeravao izdati posebnu knjižicu (2. svezak), ali je, mjesto ovoj, dao prednost
knjizi »Lučba u šumarstvu« (5). Riječ »lučba« znači »kemija«, ali ova
knjiga Račkog i nije kemija jer sadrži »život biljke«, »hraniva biljke«, »popravljanje
tla« i »ogoju« odnosno proizvodnju biljaka u rasadniku.
Rački je dao prednost knjizi »Lučba . . . « jer je smatrao »da je svaki
trud, koga ulažemo za procvjetanje šumarenja, uzaluda i nepotpun ako se
prije ne obazriemo na »lučbu«. Lučba je duša šumarstva« (u predgovoru knjige
»Lučba u šumarstvu«). »Cienim«, nastavlja dalje u istom predgovoru V.
Rački, »da nije dovoljno naučiti hrvatskim šumarom znanost samo mehanički,
već trieba jim znati svaki upliv prirode poznavati i protumačiti narav biljke,
koju goju i njeguju, treba jim poznavati tlo, na kojem biljka raste, jer bez
poznavanja tla svaka je ogoja nemoguća.«
Rački je, međutim, i u svojoj »Lučbi . . . « opisao i »ogoju«, odnosno proizvodnju
biljaka u rasadnicima, dakle jednu predradnju za ručno podizanje
sastojina. Predradnju u kojoj postavlja za sjeme zahtjeve suvremene gnetike,
tj. da ono mora biti sabrano s »jakih i zdravih sjemenjaka«.
Rački je u knjizi »Lučba u šumarstvu«, u okviru predgovora, naveo motiv
koji ga je naveo na pisanje, ali u manje polemičnom tonu nego li je pisao
četiri godine prije u navedenim člancima objavljenim 1866. u »Pozoru« U tom
predgovoru, datiranom s »U Đakovu na novu godinu 1870.«, Rački piše: »Priznato
je, da su šume najveće za sada blago Hrvatskoj i Slavoniji, ovoj Bogom i
prirodom toli blagoslovljenoj zemlji. S druge strane valja i to priznati, da se je
do sada mnogo radilo, i sada se mnogo radi, kako bi se ovaj izvor blagostanja
hrvatske domovine čim više izcrpio; a da se malo mislilo na to, kako bi se taj izvor
neiscrpnim (podcrtao O. P.) učinio, t. j. kako da se u hrvatsko-slavonske
šume uvede ono razborito gospodarstvo, koje je i dugotrajno izkustvo i ozbiljno
nauka utvrdila i preporučila«. I dalje: »Što započeh nacrtom o sječenju
i gojenju šuma, razlogu će se tomu svaki domisliti, koj znade, da oboje najdublje
zasieca u šumsko gospodarstvo. U ostalom budi dovoljno spomenuti,
333