You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Slavko Borojević i Katarina<br />
Borojević: GENETIKA. Izdavač: Kulturni<br />
centar, Novi Sad <strong>1971</strong>. Knjiga ima<br />
456 stranica. Ona obuhvaća, osim predgovora<br />
i uvoda, 20 poglavlja. Na kraju je<br />
dat popis nekih važnijih priručnika za u-<br />
poznavanje genetske terminologije i tehnike<br />
u genetskim istraživanjima te podaci<br />
o ustanovama u kojima se nalaze<br />
pojedini časopisi i publikacije iz genetike.<br />
Iza toga slijedi registar autora te registar<br />
genetskih naziva i pojmova. Na<br />
kraju svakog poglavlja dati su zadaci za<br />
vježbanje te literatura. Donosimo prikaz<br />
pojedinih poglavlja.<br />
1. Organizam i vanjska sredina. U ovom<br />
poglavlju autori najprije opisuju vanjsku<br />
sredinu kao uslov života organizma, zatim<br />
prikazuju zahtjeve organizma prema<br />
vanjskoj sredini, gdje se većim dijelom<br />
osvrću na stadije razvoja kod biljaka. Dalje<br />
je prikazana vanjska sredina kao u-<br />
zrok varijabilnosti organizma. Kod toga<br />
je najprije opisano kompleksno djelovanje<br />
faktora sredine, a zatim utjecaj temperature<br />
i svjetlosti. Prikazane su i trajnije<br />
modifikacije te značaj modifikacija<br />
kod uzgoja biljaka i domaćih životinja.<br />
2. Stanica i reprodukcija. Najprije je<br />
opisana građa stanice, a zatim stanične<br />
diobe (mitoza i mejoza). Iza toga, autori<br />
su opisali i oplodnju kod biljaka, životinja<br />
i čovjeka. Zatim je prikazan životni<br />
ciklus gljiva, razmnožavanje parameciuma<br />
te bakterija i bakteriofaga. Kod ovih tumačenja<br />
dati su vrlo dobri crteži i fotografije<br />
koje pomažu čitaocu za lakše i bolje<br />
razumijevanje teksta.<br />
3. Kemijska baza nasljednosti. Autori<br />
najprije daju podatke o broju hromosoma<br />
te opisuju njihovu morfologiju. Nakon<br />
toga prikazan je kemijski sastav jezgre<br />
i hromosoma. To je prvi genetski udžbenik<br />
kod nas u kojem se tako detaljno<br />
nrikazuje dezoksiribonukleinska i ribonukleinska<br />
kiselina.<br />
4. Mehanizam nasljeđivanja. U ovom<br />
poglavlju autori su prikazali kako se nasljeđuju<br />
pojedina svojstva i zakonitosti<br />
koje se pri tome manifestiraju. Najprije<br />
su opisani klasični eksnerimenti za koje<br />
je Mendel dao prvi naučno tumačenje nasljeđivanja.<br />
Zatim je na više primjera dato<br />
tumačenje dominantnog i intermedijarnog<br />
nasljeđivanja i to kod monohibriđnog,<br />
dihibridnog. trihribridnog i polihibridnog<br />
nasljeđivanja. Na kraju je ODisan način<br />
provjeravanja eksperimentalnih podataka.<br />
To je prikazano na primjerima, što je vrlo<br />
korisno kako za studente tako i za stručnjake<br />
koji žele produbiti svoje znanje iz<br />
tog područja.<br />
5. Interakcija nasljednih faktora. U o-<br />
vom poglavlju se dalje razrađuje način<br />
nasljeđivanja svojstava i to u slučajevima<br />
koji su složeniji, tj. gdje kod formiranja<br />
jednog svojstva sudjeluje veći broj<br />
gena u međusobnoj interakciji kao i interakciji<br />
s faktorima vanjske sredine. O-<br />
pisano je dobivanje novih svojstava uz<br />
interakciju gena. Prikazano je djelovanje<br />
komplementarnih i suplementarnih gena,<br />
epistatičnih i hipostatičnih gena te inhibitornih<br />
gena. Osim slučajeva nasljeđivanja<br />
gdje veći broj gena djeluje na jedno<br />
svojstvo, prikazane su takve mogućnosti<br />
gdje jedan gen utječe na razvoj većeg<br />
broja svojstava. Isto tako su prikazane<br />
u ovom poglavlju pojave ksenije.<br />
6. Nasljeđivanje vezanih svojstava i<br />
crossing over. Kod daljnjeg objašnjenja<br />
mehanizma nasljeđivanja opisano je nasljeđivanje<br />
vezanih svojstava, tj. onih koja<br />
se stalno pojavljuju zajedno kod jednog<br />
organizma. U vezi s ovom pojavom<br />
je i pojava crossing over-a, koja ima za<br />
posljedicu spajanje i razdvajanje vezanih<br />
svojstava. Na osnovi frekvencije jednostrukog<br />
i dvostrukog crossing over-a moguće<br />
je prihvatiti smještaj gena za određena<br />
svojstva na pojedinim hromosomima,<br />
što su autori i opisali u kratkim crtama.<br />
7. Nasljeđivanje spola i spolno vezanih<br />
svojstava. Ovdje su opisani važniji tipovi<br />
nasljeđivanja te određivanje spola kod<br />
biljaka i kod nižih organizama. Zatim je<br />
opisano nastajanje blizanaca. Iza toga su<br />
objašnjeni prirodni poremećaji kod spola.<br />
Na kraju je prikazano nasljeđivanje spolno<br />
vezanih svojstava.<br />
8. Multipli alelizam i imunogenetika. Na<br />
primjeru kod vinske mušice prikazana je<br />
pojava multiplog alelizma. Iza toga su o-<br />
pisane krvne grupe kod ljudi te njihovo<br />
nasljeđivanje. Na kraju je dat opis o<br />
transplataciji tkiva i autosterilitetu kod<br />
biljaka.<br />
9. Nasljeđivanje kvantitativnih svojstava.<br />
Najprije je objašnjen pojam kvantitativnog<br />
svojstva, a zatim je na primjerima<br />
prikazano kako se kvantitativna svojstva<br />
nasljeđuju. Kod kontinuiranosti i diskontinuiranosti<br />
variranja svojstva prikazana<br />
je uloga major i minor gena te utjecaj<br />
vanjske sredine. Nadalje je opisano ađitivno<br />
djelovanje gena, dominantnost te<br />
transgresijsko cijepanje. Objašnjenje<br />
transgresijskog cjepanja je tim važnije<br />
budući da je to jedna od najznačajnijih<br />
pojava kod dobivanja novih svojstava<br />
koje roditelji nisu posjedovali. Isto tako<br />
transgresijsko križanje ima značenje kod<br />
izučavanja sorata i vrsta budući da su<br />
336
Change language