Informatika za medicinu i zdravstvo Istra?ivanje: telekom ... - Infotrend
Informatika za medicinu i zdravstvo Istra?ivanje: telekom ... - Infotrend
Informatika za medicinu i zdravstvo Istra?ivanje: telekom ... - Infotrend
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
matiku trebalo trošiti nekih 750 milijuna kuna.<br />
Naravno, stvarne brojke su drastično niže, možda<br />
¼ od toga, <strong>za</strong>visno od ustanove do ustanove.<br />
InfoTrend: Je li primjereno uspoređivati se s<br />
bogatim, razvijenim zemljama, s obzirom na<br />
stupanj našeg ekonomskog razvoja?<br />
Mađarić: Smatram da je primjena ovakvih<br />
mjerila uistinu neprimjerena, i to iz više razloga.<br />
Naime, usporedba na osnovi budžeta<br />
(ukupnog prihoda) je neprimjerena <strong>za</strong>to jer su<br />
zdravstveni budžeti drastično viši u razvijenim<br />
zemljama, a cijene u informatici u RH iste, ili<br />
čak više. Na primjer, KBC-Zagreb ima godišnji<br />
budžet po jednoj bolesničkoj postelji oko<br />
500.000 kn, a KAGes u Grazu/Austrija oko<br />
1.355.000 kn ili cijelih 170% više! Nadalje,<br />
uvođenje kvalitetnih informatičkih sustava<br />
s takvim budžetom nije <strong>za</strong> očekivati iz jednostavnog<br />
razloga: mi smo imali desetljeća<br />
manjkavog ulaganja u informatiku u zdravstvu.<br />
Sada to dolazi na naplatu, dakle trebat<br />
će nam „kvantni skok” kojim ćemo preskočiti<br />
dosadašnje <strong>za</strong>nemar<strong>ivanje</strong> tog područja.<br />
Naravno da je posve <strong>za</strong> razumjeti da u uvjetima<br />
kroničnih gubitaka u zdravstvenim ustanovama<br />
nema dovoljno resursa <strong>za</strong> uvođenje informatičkih<br />
sustava. Upravama javnih bolnica<br />
nad glavom visi Damoklov mač obveze pozitivnog<br />
poslovanja u kombinaciji s medijskim<br />
otkr<strong>ivanje</strong>m svake sumnje na sužavanje prava<br />
pacijenata. Zato je posve nerealno očekivati<br />
da će bolnice same smoći dovoljno financijskih<br />
sredstava <strong>za</strong> uvođenje kvalitetnih informatičkih<br />
sustava. Jedino je rješenje financiranje<br />
izvana; kao izvore vidim centrali<strong>za</strong>ciju potrebnih<br />
sredstava u kombinaciji s razumnim<br />
modelom kojeg će ponuditi dobavljači.<br />
InfoTrend: Koja je razlika između središnjeg<br />
financiranja uvođenja informatičkih rješenja<br />
(Ministarstvo, HZZO) i lokalnog?<br />
Mađarić: U Hrvatskoj imamo, prema izvještaju<br />
HZJZ-a, ukupno 72 bolnice financirane<br />
iz javnih izvora. Najmanje polovica njih ne<br />
može si priuštiti više od jednog stručnog informatičara,<br />
koji se onda u pravilu brine o infrastrukturi<br />
ili pak o izvršenju ugovora s jednim<br />
ili nekoliko dobavljača ICT-a. Nema mnogo<br />
mogućnosti <strong>za</strong> izradu kvalitetnog tendera, <strong>za</strong><br />
primjeren izbor rješenja, vođenje implementacije<br />
i, konačno, barem nadzor funkcioniranja<br />
takvog sustava. U velikim bolnicama situacija<br />
nije mnogo bolja: u KBC Zagreb imamo 13<br />
djelatnika u informatici, a već spomenuti benchmark<br />
govori o 3% djelatnika: to bi bilo gotovo<br />
150! No, ako se snage ujedine, mogu se<br />
postići značajni sinergijski učinci. Na primjer,<br />
važan je aspekt informatike u zdravstvu područje<br />
informatičke sigurnosti, naročito kvalitetnog<br />
upravljanja povjerljivošću podataka. O<br />
tome se sustavno treba brinuti CISO – Chief<br />
Information Security Officer – glavni dužnosnik<br />
<strong>za</strong> informatičku sigurnost. Takav položaj<br />
163/07/2008<br />
ne može popuniti čak ni jedna INA, niti druge<br />
„bogate” državne kompanije, jednostavno<br />
<strong>za</strong>to jer <strong>za</strong> takvim kadrom vlada prava glad na<br />
tržištu rada, i ono malo što je u ponudi odlazi<br />
u banke i druge tvrtke koje nude neusporedivo<br />
povoljnije uvjete. Budući da je informatička<br />
sigurnost ista <strong>za</strong> sve bolnice, 90% CISO<br />
posla (izrada politika, postavljanje organi<strong>za</strong>cije,<br />
nabava alata, kontrola provedbe) dade se<br />
načiniti iz jednog centra.<br />
Za mnoge druge aspekte informatike u zdravstvu<br />
također važe postavke iz ovoga primjera.<br />
Zato treba ustrojiti središnje mjesto koje će<br />
upravljati uvođenjem i operativom informatičkih<br />
sustava u zdravstvu. Uostalom, to je već<br />
i načinjeno <strong>za</strong> mnogo jednostavniji segment –<br />
primarnu zdravstvenu <strong>za</strong>štitu, pa na sličan način<br />
to treba provesti i <strong>za</strong> ostale dijelove sustava<br />
zdravstvene <strong>za</strong>štite.<br />
InfoTrend: Ljudi se boje centrali<strong>za</strong>cije iz ni<strong>za</strong><br />
razloga. Neće li se time, recimo, zbog slijevanja<br />
podataka na jedno mjesto, lakše ostvariti prijetnja<br />
<strong>za</strong> povjerljivost osjetljivih podataka?<br />
Mađarić: Takav je strah prisutan u svim situacijama<br />
u kojima su podaci „negdje drugdje”!<br />
Na to imam jednostavan odgovor: gdje<br />
vi držite vašu ušteđevinu? Doma u čarapi ili<br />
U ogromnim i složenim<br />
sustavima kao što je<br />
<strong>zdravstvo</strong>, upravljanje<br />
mora biti maksimalno<br />
automatizirano. Dakle,<br />
zdravstvenim sustavom<br />
se upravlja daleko ispod<br />
optimuma<br />
u banci? U više od 80% slučajeva odgovor je<br />
ovo drugo! Zašto? Zato jer je banka sigurnija<br />
od čarape! Ako imate bolnicu koja ima 1-2<br />
„informatičara”, kako možete očekivati da oni<br />
kvalitetno <strong>za</strong>štite svoje podatke? Iskustva uostalom<br />
pokazuju da se problemi s informatičkom<br />
sigurnošću događaju u više od 80% slučajeva<br />
zbog grešaka/zloporaba vlastitih djelatnika.<br />
Ako sigurnost podataka povjerimo jednoj<br />
središnjoj, visokoprofesionalnoj organi<strong>za</strong>ciji<br />
(ona može imati 100-200 <strong>za</strong>poslenih, pa i<br />
kvalitetnu ekipu <strong>za</strong> informatičku sigurnost!),<br />
onda smo svakako sigurniji nego ako to prepustimo<br />
lokalnim informatičarima.<br />
No sigurnost ne <strong>za</strong>visi samo o djelatnicima,<br />
već i o primijenjenoj tehnologiji: koliko si naših<br />
bolnica može priuštiti kvalitetno upravljanje<br />
rizicima <strong>za</strong> poslovnu neprekidnost: pristup<br />
računskom centru, <strong>za</strong>štitu od fizičkih prijetnji<br />
(poplava, požar), besprekidno napajanje,<br />
ukidanje SpoF-a (Single Point of Failure – pojedinačno<br />
mjesto kvara), upravljanje sa SLA<br />
(Service Level Agreements – ugovori o razini<br />
usluge) itd? Umjesto da imamo 72 „računska<br />
centra”, nije li kvalitetnije i ekonomičnije imati<br />
samo dva koji su otporni na katastrofu (disaster<br />
tolerant)?<br />
InfoTrend: Ne znači li to da onda sve bolnice<br />
imaju isto rješenje? Nije li to neka vrsta monopola?<br />
Mađarić: Zavisi o pristupu! Naravno da bi<br />
najzdravije bilo imati više dobavljača glavnog<br />
dijela – integriranog bolničkog informatičkog<br />
sustava (IBIS-a). To nema veze sa centrali<strong>za</strong>cijom<br />
implementacije i operacija jer takva središnja<br />
institucija može napraviti kvalitetan izbor<br />
2 ili više rješenja/dobavljača. No treba voditi<br />
računa i o cijeni: ako se s jednim dobavlja-<br />
41<br />
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU
Change language