Informatika za medicinu i zdravstvo Istra?ivanje: telekom ... - Infotrend

Godišnji odmor
• 59% ispitanika ne može na godišnji kada želi
• Prosječno 23,4 dana godišnjeg odmora
• Više od polovice ispitanika ne dobiva regres za
godišnji odmor
• 40% godišnjeg odmora se ne iskoristi
• 81% ispitanika na odmoru razmišlja o poslu
Istraživanje o godišnjem odmoru proveo je MojPosao (www.MojPosao.
net) tijekom lipnja 2008. na uzorku od preko 600 ispitanika.
1. Prosječno 23,4 dana godišnjeg odmora
Prema provedenom istraživanju, prosječan broj dana godišnjeg odmora
muškaraca i žena razlikuje se za 1,1 dan (muškarci 24, žene 22,9).
Gledajući regionalno, najviše dana godišnjeg odmora imaju, redom:
u Istočnoj Hrvatskoj (24,1 dan), u Središnjoj Hrvatskoj (23,8 dana),
u Sjevernoj Hrvatskoj (23,6 dana), u Zagrebu i okolici (23,4 dana), u
Dalmaciji 23, dok najmanji broj dana godišnjeg odmora imaju ispitanici
s područja Istre i Kvarnera, i to u prosjeku 22,9 dana.
Broj dana godišnjeg odmora u odnosu na veličinu
primanja:
• ispitanici s plaćom manjom od 2000 kuna imaju prosječno 19,6 dana
• osobe s plaćom od 2001 do 3000 kuna imaju prosječno 18,9 dana
• osobe s plaćom od 3001 kuna do 4000 kuna imaju prosječno 22,6 dan
• osobe s plaćom od 4001 kuna do 6000 kuna imaju prosječno 22,7 dana
• osobe s plaćom od 6001 kuna do 8000 kuna imaju prosječno 25,5 dana
• osobe s plaćom većom od 8000 kuna imaju prosječno 25,2 dana
Kao i prošle godine, ovogodišnje je istraživanje pokazalo da se broj
dana godišnjeg odmora, naravno, povećava s godinama radnog iskustva,
a u prosjeku tri godine radnog iskustva donose jedan dan godišnjeg
odmora više.
Ispitanici zaposleni u manjim tvrtkama (do 19 zaposlenih) imaju
manje dana godišnjeg odmora (prosječno 21,7 dana) od onih u srednje
velikim tvrtkama (23,3) i velikim tvrtkama (preko 200 zaposlenih) koji
imaju prosječno 24,9 dana.
2. Polovica ispitanika nije zadovoljna brojem dana
godišnjeg odmora
Svaki drugi ispitanik (51%) nije zadovoljan brojem dana godišnjeg
odmora, odnosno htjeli bi veći godišnji odmor. Samo 2% misli da je to
previše, tj. da toliko slobodnih dana smanjuje produktivnost, dok 47%
smatra da je njihov godišnji dovoljan za odmor.
3. Povišica ili slobodni dani
Da mogu birati između povišice i slobodnih dana u visini godišnje
povišice, 16% ispitanika bi izabralo slobodne dane. Ipak, većina ispitanika,
njih 86%, izabralo bi povišicu. Slobodne dane izabralo bi podjednako
muškaraca i žena.
4. Godišnji odmor u dva ili više dijelova iskoristit će 81%
ispitanika
Većina ispitanika, njih 81%, na godišnji će odmor ići dva ili više
puta, 15% ispitanika godišnji će iskoristiti jednokratno (što ne znači da
će iskoristiti sve dane), a 4% ispitanika izjavilo je da uopće neće ići na
godišnji odmor.
Poslodavci uglavnom ne predstavljaju problem oko dijeljenja godišnjeg
odmora u više dijelova. Samo 8% ispitanika izjavilo je da godišnji
odmor mora iskoristiti jednokratno, u cjelini, dok 76% ispitanika godišnji
odmor može iskoristiti u više dijelova uz dogovor s poslodavcem.
Šesnaest posto ispitanika godišnji odmor ima pravo podijeliti na dva dijela
te se ne može dogovoriti drugačije s poslodavcem.
ISTRAŽIVANJE
5. Neiskorišteno 40% dana godišnjeg odmora
Unatoč želji da se broj dana godišnjeg odmora poveća, svoj godišnji
iz prethodne godine 32% ispitanika neće iskoristiti u potpunosti.
U prosjeku, 9 dana godišnjeg odmora ostat će neiskorišteno (10 dana
muškarcima, 9 dana ženama), što je 40% dana cijelog godišnjeg odmora.
Razlog za neiskorišteni godišnji odmor može biti i nemogućnost odlaska
na godišnji odmor u poželjno vrijeme. Za 45% ispitanika odlazak
na godišnji odmor u vrijeme kada njima odgovara ponekad je problem,
a za 14% ispitanika to je uvijek problem, odnosno vrlo teško dobivaju
odobrenje za odlazak na godišnji odmor. Ostali ispitanici, njih 42%,
nemaju problema s odlaskom na godišnji odmor u vrijeme kada njima
odgovara.
Godišnji odmor se ne iskorištava najviše zbog previše posla (43%) i
pritiska nadređenih (19%), a u manje slučajeva zbog loše organizacije vremena,
straha od prevelikog zaostatka ili straha od otkaza.
6. Čak 81% ispitanika na godišnjem odmoru razmišlja o
poslu
Na samom odmoru, 25% ispitanika često, a 56% njih ponekad, razmišlja
o poslu. Samo 19% ispitanika na godišnjem odmoru može u potpunosti
zaboraviti na posao.
Za vrijeme godišnjeg odmora 15% ispitanika svakodnevno provjerava
službeni e-mail, a povremeno njih 35% (više muškaraca nego žena:
40% naprema 29%), a nikad njih 50%.
Po povratku s godišnjeg odmora, svakom trećem ispitaniku (32%),
potrebno je prosječno 2-3 dana za uhodavanje u posao dok se preostalih
68% uhoda u posao odmah ili najviše za jedan dan.
7. Više od polovice ispitanika (52%) ne dobiva regres za
godišnji odmor
Za 49% ispitanika kojima poslodavac isplaćuje regres, prosječan
iznos regresa je 1716 kuna. Nema prevelike razlike u iznosu regresa kojeg
dobiju muškarci i žene. Uspoređujući rezultate ovogodišnjeg istraživanja
s rezultatima istog istraživanja iz 2007. i 2006, može se uočiti lagani
porast prosječnog iznosa regresa kojeg ispitanicima isplaćuje njihov
poslodavac. Tako je u 2006. prosječan iznos regresa iznosio 1638 kuna,
a u 2007. godini 1665 kuna.
S obzirom na veličinu tvrtke, regres se isplaćuje češće u velikim tvrtkama
ili institucijama – 71% ispitanika zaposlenih u velikim tvrtkama
dobiva regres; za razliku od samo 26% ispitanika zaposlenih u manjim
tvrtkama.
Više informacija te download cjelokupnog istraživanja potražite na
www.MojPosao.net/GodisnjiOdmor2008.
66 163/07/2008