ŠTA SE OČEKUJE OD IZMJENAZAKONA O POREZU NA DODATUVRIJEDNOSTBILTEN Ministarstva finansija CG/januar-septembar 2005.(KOJE SE PROMJENE PREDLAžU)1. OSNOVNE NAPOMENE U VEZIPOSTOJEĆEG ZAKONAObaveza plaćanja poreza na dodatuvrijednost uvedena je Zakonom o porezuna dodatu vrijednost, koji je donesenkrajem 2001. godine, a primjenjuje se od 1.aprila 2003. godine. Oporezivanje prometaproizvoda i usluga se vrši prema mjestu potrošnjeprimjenom principa odredišta,odnosno destinacije. Ovo rješenje podrazumijevada je izvoz proizvoda oslobođen plaćanjaPDV, a uvoz proizvoda se oporezuje iima isti tretman kao domaći proizvodi nadomaćem tržištu. Obaveza za plaćanje PDVse utvrđuje po metodu odbitka "poreza naporez", tj. prema fakturnom metodu. Poreskiobveznik sam utvrđuje poresku obavezuza plaćanje PDV, na način što poreskuobavezu na ime obavljenog prometa proizvodai usluga umanjuje za iznos obračunatog,odnosno plaćenog PDV pri nabavciproizvoda i usluga ili pri uvozu proizvoda.Poreski obveznik PDV-a je svako lice koje samostalnoobavlja djelatnost, odnosno vršipromet proizvoda i usluga koje podliježuplaćanju poreske obaveze. Lica čiji ukupnigodišnji promet ne prelazi 18.000 eur nijesuobveznici PDV-a , izuzev u slučaju ako seta lica sama prijave za plaćanje tog poreza,koristeći sve njegove pogodnosti u odnosuna maloprodajni porez.Stopa PDV-a je jedinstvena za sveproizvode i usluge i iznosi 17%. Državniorgani i javne službe nijesu obveznici plaćanjaPDV u okviru obavljanja djelatnosti kojese finansiraju iz poreza i drugih javnihdažbina. Po nultoj stopi oporezovane su samoizvozne transakcije i transakcije koje suneposredno povezane sa izvozom. Poreskaoslobođenja su krajnje reducirana i odnosese na manji broj proizvoda i usluga koje suod značaja za životni standard građana ilinije uobičajeno da se na iste plaća PDV.Uvođenje poreza na dodatu vrijednostu naš poreski sistem doprinio je značajnomsmanjenju sive ekonomije, što se reflektujepreko povećanog učešća prihoda odPDV u budžetskim prihodima, boljoj konkurencijinaših proizvoda na inostranom tržištu,otklanjanju dvostrukog oporezivanja,kao i većoj transparentnosti našeg poreskogsistema sa poreskim sistemom zemalja uokruženju i Evropske unije.2. OSNOVNI RAZLOZI ZA IZMJENU ZAKONA OPOREZU NA DODATU VRIJEDNOST ISADRŽAJ PREDLOŽENIH IZMJENAOsnovni razlozi za izmjenu i dopunuvažećeg Zakona o PDV uslovljeni su potrebomstvaranja povoljnijih uslova za razvojpreduzetništva, a posebno turističkeKONTAKT:POMOĆNIK MINISTRA ZAPORESKI I CARINSKI SISTEMKOVILJKA MIHAILOVIĆTELEFON:+381 81 242 046,FAX:+381 81 224 480E-MAIL:koviljkam@mn.yuWEB:www.ministarstvo-finansija.vlada.cg.yu15
BILTEN Ministarstva finansija CG/januar-septembar 2005.SEKTOR ZA PORESKI ICARINSKI SISTEM16djelatnosti, kao i potrebom usklađivanjajednog broja postojećih rješenja sa standardimakoji se primjenjuju u EU, posebnou dijelu koji se odnosi na poreska oslobođenjai otklanjanje višestrukog oporezivanja.OSNOVNE IZMJENE KOJE SE PREDLAŽUODNOSE SE NA:usklađivanje sa smjernicama iz VIdirektive Evropske unije;- uvođenje snižene stope za jedanbroj proizvoda i usluga koje su po postojećimrješenjima bili oslobođeni plaćanjaPDV-a;- otklanjanje dvostrukog oporezivanjaza upotrebljavane putničke automobilei plovne objekte;- skraćenje rokova za povraćaj PDVa;- pooštravanje kaznene politike uslučaju nepoštovanja Zakona, a posebnozbog netačnog prikazivanja ulaznog PDV-ai njegovog neredovnog plaćanja;- poboljšanje jednog broja postojećihrješenja pravno-tehničkog karaktera kojasu se u dosadašnjoj praksi pokazala kaonepotpuna i neefikasna.Predloženim Zakonom, kao najznačajnijaizmjena, u sistem PDV uvodi se sniženastopa od 7% i to za proizvode i uslugekoje su po postojećim rješenjima bile oslobođeneplaćanja PDV (bez prava na odbitakulaznog PDV-a), a koje su po standardimaEvropske unije najčešće oporezovane posniženoj stopi. Primjena snižene stope od7% predlaže se za osnovne proizvode zaljudsku ishranu (mlijeko, hljeb, mast, ulje išećer), udžbenike i nastavna sredstva, isporukuvode (osim flaširane), javnog prevozaputnika i njihovog prtljaga, usluge javne higijenei pogrebne usluge, dnevnu i periodičnuštampu i jedan broj usluga iz oblastikulture koje se naplaćuju putem ulaznica.Pored navedenih proizvoda i usluga,predloženim Zakonom se uvodi i sniženastopa za usluge smještaja (prenoćišta) u hotelima,motelima i drugim turističkimobjektima (sada se na ove usluge primjenjujestandardna stopa od 17%). Ovo rješenjese predlaže da bi se podstakla turistička djelatnost,kao naša komparativna prednost.Procjena je da će u početnom periodu, zbogsmanjene stope, negativni efekti za budžetiznositi cca. 1,5 mil. eur godišnje. Međutim,taj deficit bi trebao da se eliminiše u vrlokratkom periodu, a posebno kada se imajuu vidu predviđene stope rasta u turizmu iplanirano učešće te djelatnosti u društvenomproizvodu.Značajno je napomenuti da se predloženimZakonom vrši i izmjena poreskogstatusa ljekova i medicinskih sredstava.Naime, ljekovi i medicinska sredstva koji senalaze na pozitivnoj listi Fonda zdravstvaoporezivali bi se po nultoj stopi, što značida se kod prodaje tih ljekova ne bi plaćaoPDV, a poreski obveznik bi imao pravo dapovrati PDV plaćen kod uvoza, odnosnoproizvodnje tih ljekova. Ovo rješenje ne bitrebalo da se odrazi na deficit Fonda zdravstva.Za sve ostale ljekove i medicinskasredstva (koji nijesu na pozitivnoj listi Fondazdravstva) predlaže se primjena sniženestope od 7%.Oporezivanje navedenih proizvoda,odnosno usluga ne bi trebalo da utiče napovećanje maloprodajnih cijena navedenihproizvoda, odnosno usluga, posebno što bikod njihovih isporuka poreski obveznikimao pravo na odbitak ulaznog PDV. Istovremeno,ovim rješenjem obezbjeđuje seneutralnost kod primjene PDV što je jednood njegovih osnovnih načela, jer ulazniPDV ne bi opterećivao troškove poslovanjaporeskog obveznika (kao što je slučaj popostojećem rješenju). Na primjer: hljeb jesada neoporezovan, a nabavka pšenice sevrši sa plaćenim PDV od 17% i taj PDV uvećavatrošak poslovanja proizvođača hljeba,a koji nemaju pravo na povraćaj tog PDV.Predloženim Zakonom vrši se otkla-