BILTEN Ministarstva finansija CG/januar-septembar 2005.ciji u Crnoj Gori bilježe konstantno poboljšanjei ispunjavanje dogovorenog programamjera koje proizilaze iz aranžmana sa tommeđunarodnom institucijom. Kao rezultattoga, očekivano je uspješno zaključenje postojećegaranžmana. Naredni očekujem da će<strong>Crna</strong> <strong>Gora</strong> raditi posebno sa ovom institucijomna, da kažem, još višem nivou reformskihzahtjeva.Ostvareni izvorni prihodi Budžeta Republike(dakle, bez privatizacionih prihoda)za prvih 8 mjeseci ove godine veći su za 14,66% od iznosa ostvarenog za isti period prethodnegodine i u punoj su ravni sa planomza tekuću godinu, što govori o postepenomali sigurnom smanjivanju učešća sive ekonomije,nastale kao posljedica međunarodneizolacije početkom 90tih godina prošlog vijeka.Efikasan rad, prije svega Poreske i Upravecarina omogućio je značajnu kompresiju deficitatokom 2005. godine, čime se stvarajuuslovi da u okviru fiskalne politike za tekućugodinu, u skladu sa programom sa MMF-om,smanjimo određene dugove-neizmirene budžetskeobaveze iz prethodnog perioda, čimebi od 2007. godine sistem javne potrošnje biou potpunosti konsolidovan.BDP pokazuje napredak, o čemu govoriostvarenje u 2004. godini od 3,7% naprema 2,7% projektovanog rasta, da bi premaprocjeni Ministarstva finansija u prvoj polovini2005. godine dostigao realni rast od oko5%. S druge strane, konsolidovani budžetskideficit bez projektnih zajmova je tokom 2004godine bio na nivou od 2,1%, dok bi tokomove godine mogao, uključujući projektnezajmove, biti značajno ispod 3%.Korišćenjem Eura, jake i stabilne valuteinflacija se svela na jednocifren broj. U2004. godini umjesto planiranih 4.5% inflacijaje iznosila 4.3%. Negativna stopa inflacijekoja je, prvi put posle 1994 godine zabilježenau julu, a koja je iznosila minus 0,2 %, kaoi ukupna ovogodišnja stopa inflacije koja jeza prvih 8 mjeseci iznosila 1,1% ohrabruje igovori o tome da je uvođenje eura imalo pozitivanuticaj na crnogorsku ekonomiju. Nespornoje dakle da će, na osnovu dosadašnjihkretanja, stopa inflacije biti na nivou projektovaneza 2005. godinu - 3.5%.Ukupni javni dug je pao sa 85.9% u2002. godini na 44.8% u 2004. godini zahvaljujućireprogramiranom dugu Svjetskoj banci,otpisu 51% obaveza prema Pariskom Klubui činjenici da <strong>Republika</strong> <strong>Crna</strong> <strong>Gora</strong> nema obavezaprema Londonskom klubu kreditora.Domaći dug se rapidno smanjio tokom ovegodine usljed značajnih privatizacionih prihoda,tako da bi na kraju tekuće godine mogaoiznositi oko 8% - što je rezultiralo padomkamatne stope na državne zapise na ispod2%, dok bi prema ESA-95 spoljni dug bio oko31% BDP.Kada je u pitanju privatizacija i direktnastrana ulaganja, cilj za 2005. godinu postignutje, praktično u prvom kvartalu nakonuspješne privatizacije Telekoma, dok je zaprvih pola godine zabilježeno iznad 200 milionaSDI. Privatizacioni procesi koji slijedeKAP, Podgorička Banka, Brodogradilište, diosektora energije, hoteli itd. – svakako će uvećatiovaj iznos, čime se stvaraju značajni izvorifinansiranja mnogih infrastrukturnih projekata.Očekujem da do kraja ove godine preko90% našeg bankarskog sektora bude privatizovano.Oblast koju u Ministarstvu finansijadržimo visoko na listi prioriteta je implementacijaZakona o restituciji. Očekujem dauskoro krenu i prve isplate po ovom osnovuiz Fonda koji se puni prije svega dijelom privatizacionihprihoda. Smatram da nemauspješno okončane tranzicije ukoliko i pitanjerestitucije, u okviru politike zaštite privatnihsvojinskih prava, nije adekvatno riješeno.Svjesni smo, dakle, da je puno urađeno,ali i da mnogo toga još predstoji, posebnotokom integracionog procesa <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.Implementacija evropskih standarda je uvelikou toku, iako je dug put pred nama.Ministar finansijadr Igor Lukšić9
BILTEN Ministarstva finansija CG januar-septembar 2005.EKONOMSKE I FISKALNEMOGUĆNOSTICRNE GOREDO SADA OSTVARENI POZITIVNI REZULTATI U OBLASTI STRUKTURNE REFORME IMAKROEKONOMSKE STABILIZACIJEZahvaljujući ambicioznom programu privatizacijeVlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, <strong>Crna</strong> <strong>Gora</strong> setransformiše u raznovrsnu tržišnu ekonomijuorjentisanu ka pružanju usluga. Straniinvestitori i dalje pokazuju veliko interesovanjei povjerenje u privredu i politiku <strong>Crne</strong><strong>Gore</strong>, investirajući oko 300 miliona Eura samou tekućoj godini, u direktnim investicijama- u Telekom, hotele i industriju. Broj nezaposlenihje smanjen sa 70.000, u junu2003. na 55.000, kako je zabilježeno prošlogjuna.Vođenje promišljene fiskalne politike iodržavanje nivoa zarada doprinijelo je stabilizacijiprivrede. Deficit u javnom sektoru zabilježioje pad sa 4.9% BDP, 2003. na očekivanih2.7% ove godine, a što je naznačajnije, zahvaljujućiveoma uspješnom uvođenju PDV-a.Istovremeno, došlo je do umjerene, ali značajnepreorjentisanosti sa javne potrošnje nainvestiranje. Što se tiče sindikata i poslodavcatreba pohvaliti njihovu umjerenost u pogleduzahtjeva za povećanje zarada, što je dovelo domeđunarodne konkurentnosti i porasta zaposlenosti.Zahvaljujući vođenju ovako dobrepolitike, inflacija se zadržala na 3-4%. Ipak,ostajemo zabrinuti zbog situacije u pogleduvisokog nivoa deficita tekućeg računa; izvozneperformanse su slabe, iako je ove godine došloje procvata u oblasti turizma, ostvarivanjemimpresivnog dvocifrenog procenta.KOJE SU PREDSTOJEĆEMOGUĆNOSTI I IZAZOVI?Kao prvo, fiskalne politike će zahtijevatiprilagođavanje potrošnje, sa ciljem ostvarivanjanultog deficita i značajnog smanjenja10javnog duga u srednjeročnom periodu. Razlogovog konzervativnog pristupa je u tomešto je nakon uvođenja Eura kao valute na nebaš raznovrsnom privrednom tržišu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,potrebno razviti fiskalnu stabilnost dokgod postoji povoljno okruženje. Poput Egiptau vrijeme faraona, u priči o Jozefu i staromzavjetu, <strong>Crna</strong> <strong>Gora</strong> sada prolazi kroz prosperitetnegodine: ostvaruje se profit od turizmazahvaljujući sve većoj evropskoj potražnji kojaje uslovljena strahom od terorizma i prirodnihkatastrofa, koje su nanijele ogromneštete dalekim destinacijama; cijene aluminijumai čelika su u velikoj mjeri povećane zaimpresivnih 5% ekspanzije globalne privredneaktivnosti u prošloj godini. Međutim,može lako doći do preokreta ovih pozitivnihtrendova i u slučaju spoljnjeg, negativnog uticaja,potrebno je obezbijediti takvu fiskalnupoziciju koja može zaštititi stopu zaposlenostii privredu od tih negativnih eksternih uticaja.Fiskalno prilagođavanje zasnovano napotrošnji treba da se fokusira na veliki broj zaposlenihu javnom sektoru, gdje izdaci za radnusnagu iznose više od 10% BDP-a ili višeod četvrtine od ukupne javne potrošnje, u tekućojgodini. Očigledno da je neophodnopažljivo razmotriti koje su to vrste usluga kojejavni sektor treba da pruži u predstojećemperiodu i na koji način će privući, zadržati imotivisati najbolje državne službenike u pružanjuovih traženih javnih usluga. Drugi izazovje smanjenje transfera i subvencija čijiiznos dostiže otprilike polovinu ukupnog iznosajavne potrošnje. U ovoj kategoriji, bićeneophodno pažljivo procijeniti odgovarajućinivo socijalnih usluga i zaštite, i pružiti ih ponižim cijenama i što efikasnije. Temeljna analizapostojećih programa i međunarodnog iskustvau pogledu ovakvih dalekosežnih reformije značajna radi postizanja potrebnogdruštvenog konsenzusa.Kao drugo, <strong>Crna</strong> <strong>Gora</strong> će morati daostvari što veću konkurentnost svog naznačajnijegresursa, a to su ljudi. Pojavljuje se čitavniz izazova. Najbitnije je da se poboljšaproduktivnost radne snage, time što će seomogućiti uskostručni i ciljni programi zaobrazovanje, obuku i prekvalifikaciju radnesnage. Štaviše, radi postizanja efikasnosti kadra,treba smanjiti uticaj starog socijalističkognačina zapošljavanja. Poslodavci kao i zaposlenitreba da imaju slobodu pri promjeniposlova, u toku i van sezonskih ugovora o zapošljavanju.Time bi se stvorili uslovi za boljuprilagođenost privrede eventualnim negativnimuticajima spolja. Inicijative za efikasnijirad i produktivnost moraju biti propraćeneplatama koje se zasnivaju na učinku zaposlenihi moraju stvoriti mogućnost za napredovanjena poslu i adekvatnu plaćenost najboljihradnika.PredstavnikMeđunarodnog monetarnog fondaza Srbiju i Crnu Goru,HARALD HIRSCHHOFER