BILTEN Ministarstva finansija CG/januar-septembar 2005.Ino dug, bez javnih preduzeća korisnikainostranih kreditnih linija, povećanje za oko 15 mil.eur na kraju trećeg kvartalau odnosu na stanje 31.12.2004. godine.Najveći iznos sredstava je iskorišten za završetaktunela Sozina - 10,18 mil.eur i za sanacijudrumskih saobraćajnica - 3,0mil.eur.ODSJEK ZA UPRAVLJANJE DUGOM,ANALIZU ZADUŽENOSTI,UPRAVLJANJE GOTOVINOM IODNOSE SA INOSTRANSTVOMTabela 3-2.Stanje ino i domaćeg duga na kraju kvartala u 2005. godiniEuro (milioni)God Domaći BDP Domaći Ino dug Ino dug Javni dug Javni dug2005 dug dug/BDP /BDP /BDP(2/3) (5/3) (2+5) (11/6)1 2 3 4 5 6 7 8IQ 258.5 1.640.0 15.8% 488.7 29.8% 747.2 45.6%IIQ 234.7 1.640.0 14.3% 500.3 30.5% 735.0 44.8%IIIQ 154.95 1.640.0 9.4% 503.4 30.7% 658.4 40.1%Izvor: <strong>Ministarstvo</strong> finansijau bruto domaćem proizvodu konstantnoopada. Kod domaćeg duga taj procenat jesmanjen sa 16,6% na kraju 2004. godine na9.4% na kraju trećeg kvartala 2005. godine.Procenat ukupnog duga je smanjen sa48,4% na 40.1% zahvaljujući smanjenju domaćegzaduživanja, procijenjenom rastuBDP-a u 2005. godini u odnosu na 2004.godinu i kontrolisanom ino zaduživanju.Zadnja dva razloga su uticala i da dođe dosmanjenja udjela ino duga u BDP-u sa31,8% na 30,7%. Očekivano smanjenje odoko 26 mil.eur od strane Pariskog klubakreditora, koje je trebalo biti realizovano uprvoj polovini 2005. godine, nije ostvarenozbog odsustva pozitivne ocjene MMF-a naprogram ekonomskih reformi u RepubliciSrbiji. Otpisom navedenog iznosa došlo bido značajnog relaksiranja <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> po pitanjuino duga kao i do poboljšanja udjelaino duga, a time i ukupnog duga, u brutodomaćem proizvodu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.Iako je teško uraditi direktno poređenje,prema podacim rejting agencije Fič(Fitch) ukupan dug prema BDP-u za 2004.godinu iznosio je 51,8% za zemlje sa kreditnimrejtingom BB. Kao što se iz tabele 3-2. može vidjeti, na kraju trećeg kvartala2005. godine taj procenat je iznosio 43,8%,odnosno, bio je značajno manji od prosjekaposmatrane grupe zemalja.Načelnik za upravljanjejavnim dugommr NIKOLA VUKIĆEVIĆ21
BILTEN Ministarstva finansija CG/januar-septembar 2005.KREDITNI REJTING CRNE GORE- KLJUČNI FAKTORI PRILIKOM OCJENJIVANJA -PREUZETO:IZVJEŠTAJ AGENCIJE»STANDARD & POORS«KREDITNI ANALITIČARI:Beatriz Merino, London(44)20-7176-7108Konrad Reuss, London(44)20-7176-7102OCJENE KREDITNE SPOSOBNOSTIBB/STABILNO/BJAKE STRANE:• Makroekonomska stabilnost i dobaristorijat pravnih i ekonomskih reformi.• Promišljena fiskalna politika.• Relativno stabilno i kohezivno domaćepolitičko okruženje.NEDOSTACI:• Uska privreda• Prijetnje regionalne političke nestabilnosti• Izazovi budućeg prestrukturiranjaprivrede i nastavljanja budžetskih reformi.OBRAZLOŽENJEOcjene o Crnoj Gori predstavljajuizbalansiran odnos, s jedne strane ranjivostinjene male i otvorene ekonomije, zajedno saregionalnim političkim rizicima i sa druge,očekivanog kontinuiteta u pogledu domaćepolitičke stabilnosti, promišljene fiskalne politikekoja je potpora njenom umjerenom deficitui nivoima duga, kao i daljem napretku ustrukturnim reformama. S obzirom na to da<strong>Crna</strong> <strong>Gora</strong> nema sopstvenu valutu, nemarazlike između kursa domaće i strane valute.Domaća politička scena u Crnoj Gorije ostala prilično stabilna tokom posljednjihgodina, većim dijelom odražavajući dominacijuDemokratske Partije Socijalista (DPS).Ocjene <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u svakom slučaju su, zbogprirode njenog malog i otvorenog tržištapodložne mogućim negativnim uticajimaspolja. U konkretnom slučaju, ekonomski ipolitički razvoj događaja u susjednoj RepubliciSrbiji (B+/Stabilno/B) opterećuju kakoprivredno okruženje <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, tako ipercepciju stranih investitora o Crnoj Gori.Osim toga, izgledi za ekonomsku integracijuDržavne zajednice Srbije i <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u institucijeEvropske Unije, a samim tim i izgledi<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, nastavljaju biti usporavani određenimbrojem nerazriješenih političkih pitanjasa Evropskom Unijom. Ovdje spada statusKosova, saradnja Srbije sa krivičnim Tribunalomza ratne zločine u Hagu i neizvjesna budućnostDržavne zajednice.Većinska i stabilna koaliciona vlada jeolakšala i ostvarila dobar progres u pogleduinstitucionalnih i pravnih reformi, i doprinijelaubrzanju i podsticanju makroekonomskestabilnosti. Zvanični podaci će najvjerovatnijepotcijeniti obim ekonomskog rasta-naobjavljenoj godišnjoj prosječnoj stopi od1.1% u periodu između 2001. i 2003.godine-izrazloga što siva ekonomija ima veliki udio uBDP-u (procjenjuje se na 30%), i zato što jestatistika proizvodnje nacionalnog dohotka uranom stadijumu. Očekuje se da će se stoparasta postepeno uvećati na 3.5% u 2005.godinisa procijenjene od 3.0% u 2004.godini.Srednjeročno gledano, očekuje se da će privatizacijanajvećeg dijela kompanija u kojima jedržava većinski vlasnik (ukoliko bude uspješna),dalje prestrukturiranje privrede i poboljšanjeinfrastrukture, održati godišnje stoperasta između 4% i 5% BDP-a.U 2004.godini, budžetski deficit jesmanjen na manje od 3% BDP-a, a Vladinoopredjeljenje za vođenje čvrste i stroge fiskalnepolitike bi trebalo da zadrži deficit znatnoispod tog nivoa, srednjoročno gledano.Dug javnog sektora u odnosu na BDP jeumjerenih 50% BDP-a u 2004.godini, a premijeod koncesija, koje zadržavaju opterećenjeplaćanja kamata na niskih 1.2% BDP-a.Ipak budžetski ograničenja ostaju velika, pogotovou pogledu potreba za kapitalnim ulaganjima,i nastojanja Vlade da izbalansirabudžet do kraja tekuće decenije.Što se tiče strukturnih reformi, <strong>Vlada</strong><strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je odlučna u pogledu finalizacijeprocesa privatizacije, smanjenja obimnedržavne administracije i uspostavljanja fleksibilnogi liberalnog poslovnog okruženja, kao ikonkurentnog poreskog režima - sve su to22