njanje dvostrukog oporezivanja upotrebljavanihputničkih automobila, motocikala iplovnih objekata. Naime, prema postojećimrješenjima, u najvećem broju slučajevakod nabavke navedenih proizvoda obveznikPDV ne može odbiti plaćeni PDV, tako da seza navedena prevozna sredstva obračunavai plaća PDV, što dovodi do akumulacije poreza,odnosno dvostrukog oporezivanja.Prema postojećem rješenju, kod prometaupotrebljavanih putničkih automobola,motocikala i plovnih objekata kod lica kojanijesu u sistemu PDV, plaća se porez napromet, u skladu sa posebnim propisom,po stopi od 5% (ovaj porez plaća kupac).Takođe, u cilju otklanjanja dvostrukog oporezivanja,odnosno neoporezivanja pojedinihvrsta usluga, proširuje se postojeća listausluga za koje se porez plaća prema mjestuprimaoca usluge i tim rješenjem vrši se usklađivanjesa standardima Evropske unije.Predloženim Zakonom daje se mogućnostispravke poreske osnovice u slučajustečajnog postupka i prinudnog poravnanja,ali samo na osnovu pravosnažneodluke suda, na osnovu koje se može vidjetida poreski obveznik nije mogao biti isplaćenili nije isplaćen u cjelini. U slučaju daporeski obveznik naknadno primi uplatu zaobavljeni promet proizvoda, odnosno uslugau vezi sa kojim je ostvario ispravku poreskeosnovice, u tom slučaju na taj iznos jeobavezan obračunati PDV i predloženo rješenjeje u skladu sa standardima koji se primjenjujuu Evropskoj uniji.Predloženim Zakonom uvode se povlasticekod nabavke proizvoda koje koristelica sa invaliditetom (ovo pravo bi se ostvarivalona osnovu mišljenja Ministarstva radai socijalnog staranja), kao i jedan brojoslobođenja koja su predviđena međunarodnimkonvencijama, a za koje je predviđenooslobođenje od plaćanja carine.U cilju stvaranja povoljnijih uslovaza razvoj preduzetništva i poboljšanje likvidnostiporeskih obveznika, predlaže seskraćenje rokova za povraćaj "viška" PDV-a(sa postojećih 90 dana za domaće transakcije,odnosno 60 dana za pretežne izvoznike)na 30 dana od poslednjeg dana za podnošenjeporeske prijave ( do 15. u mjesecuza prethodni mjesec).U cilju što efikasnije primjene zakonskihrješenja, predloženim Zakonomuvodi se i zaštitna mjera zabrane obavljanjadjelatnosti u slučaju kada poreski obvezniknetačno obračuna i ne uplati PDV, kao i uslučaju kada netačno prikaže ulazni PDV.Zabrana obavljanja djelatnosti se predlaže utrajanju od jednog do tri mjeseca. Ovo rješenjese predlaže da bi se kaznenom politikomuticalo da poreski obveznik na što ispravnijinačin vrši obračunavanje i plaćanjePDV. Ovo rješenje se predlaže i zbog togašto su rokovi za povraćaj ulaznog PDV znatnoskraćeni u odnosu na postojeća rješenja,što poreskom obvezniku obezbjeđuje boljulikvidnost.Obveznici PDV-a bi bili dužni da nadan primjene predloženog zakona (1. januar2006. godine) izvrše popis zaliha proizvodakoji su do sada bili oslobođeni PDV-akao i primljenih i datih avansa za te proizvodei da popisne liste, radi njihovog praćenja,dostave poreskoj upravi najkasnijedo kraja januara naredne godine.Primjena navedenog zakona, i poreduvođenja snižene stope, ne bi trebala daima značajnije negativne efekte na BudžetRepublike, jer je procjena da će negativniefekti po osnovu uvođenja snižene stope zausluge u turizmu biti kompenzirane mjeramaefikasnije kontrole i naplate PDV-a iboljih poslovnih rezultata subjekata izoblasti turizma.Pomoćnik ministra finansijaza poreski i carinski sistem,KOVILJKA MIHAILOVIĆBILTEN Ministarstva finansija CG/januar-septembar 2005.SEKTOR ZA PORESKI ICARINSKI SISTEM17
BILTEN Ministarstva finansija CG/januar-septembar 2005.UPRAVLJANJE DRŽAVNIMDUGOM CRNE GORE1. INSTITUCIONALNI I PRAVNI OKVIRZakon o zaduživanju i upravljanjudugom javnog sektora, usvojen početkom2004. godine, unifikovao je postojeću regulatornupraksu i obezbijedio jasne smjernice:načina i postupka zaduživanja Države,limita zaduživanja, funkcionisanja i odgovornostiorgana javnog sektora za upravljanjedržavnim dugom, načina izdavanjadržavnih garancija i vođenje podataka iizvještavanje o dugu javnog sektora.2. ANALIZA STANJA DUGA NAKRAJU 2004. GODINEJavni dug <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koji čine: dugprema domaćim bankama, obaveze naosnovu kupljenih državnih zapisa, obavezena osnovu izdatih obveznica stare devizneštednje, dugovi lokalnih samouprava,konsolidovane zaostale budžetske obaveze 1i povučeni iznos inostranih kredita 2 , iznosioje 742,4 miliona eura (u daljem tekstu- mil.eur) na dan 31.12.2004. godine (Tabela2-1) ili 48,4% bruto domaćeg proizvoda.Domaći dug je iznosio 254,1 mil.eur ili34,2% javnog duga, inostrani dug je iznosio488,3 mil.eur ili 65,8%. Prvenstveno uslednezavršenih pregovora i podjele duga 3 , nezavršenihpregovora o sukcesiji bivše SFRJ,nemogućnosti kvantifikovanja eksplicitnihobaveza, preuzetih Zakonom o povraćajuoduzetih imovinskih prava i obeštećenju,ovaj iznos nije do kraja izveden. Prema sadašnjojprocjeni, ne bi trebalo da dođe dovelikih odstupanja i nakon završetka pregovorao podjeli finansijske aktive i pasive saRepublikom Srbijom.NAČELNIK ZA UPRAVLJANJEJAVNIM DUGOMmr NIKOLA VUKIĆEVIĆKONTAKT:TELEFON:+381 81 202 147FAX:+381 81 241 141E-MAIL:nikolav@mn.yuWEB:www.ministarstvo-finansija.vlada.cg.yuTabela 2-1.Visina i struktura javnog duga <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u periodu 2002-2004. godina - (povučena sredstva ino kredita)Euro (milioni)God Domaći dug BDP Domaći dug Ino dug Ino dug Javni dug Javni dug/BDP /BDP /BDP(2/3) (5/3) (2+5) (11/6)1 2 3 4 5 6 7 82002 255,6 1.301,0 19,6 % 893,6 68,7 % 1.149,2 88,3 %2003 249,7 1.433,0 17,4 % 461,5 32,2 % 711,2 49.6 %2004 254,1 1.535,0 16,6 & 488,3 31,8 % 742,4 48,4 %Izvor: <strong>Ministarstvo</strong> finansijaJavni dug je u 2002. godini iznosio1.149,2 mil.eur ili 88,3% bruto domaćegproizvoda <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Radi se o iznosu prijereprogramiranja dugova sa Međunarodnombankom za obnovu i razvoj i Pariskimklubom kreditora i konačnog dogovorasa Srbijom u vezi sa obavezama premaLondonskom klubu kreditora.Najveći dio javnog duga <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>odnosi se na naslijeđene dugoročne obavezestarog sistema (bivše SFRJ i SRJ). Ovose prije svega odnosi na ino dugove preuzeteZakonom o regulisanju obaveza i potraživanjapo osnovu ino duga i devizneštednje građana, koji su na kraju 2004. godineiznosili 434,7 mil.eur, 89% ino dugaodnosno 58,6% javnog duga, najvećim dijelomkrediti Međunarodne banke zaobnovu i razvoj i Pariskog kluba kreditora.Naime, izuzev kreditnih aranžmana sa1 - Dug centralnog budžeta i vanbudžetskih fondova – Fonda PIO, Fonda zdravstva i Zavoda za za zapošljavanje2 - Stanje inostranog duga se odnosi na povučena sredstva odobrenih kredita. Iz obračuna su isključeni inostrani krediti odobrenijavnim preduzećima za koje se smatra da će biti otplaćivani sredstvima preduzeća – krajnjeg korisnika a koji su garantovaniod strane Vlade. Međutim, garancije prema JP Luka Bar, kredit od Evropske investicione banke u iznosu od 6 mil.eur i garancijeza JP Regionalni vodovod Budva, kredit od Njemačke banke za obnovu i razvoj u iznosu od 5,1 mil.eur, su uključene ustanje duga. <strong>Vlada</strong> će vjerovatno morati da vraća najveći dio kredita za JP Luka Bar dok su krajnji korisnici drugog kredita primorskeopštine i Cetinje koje prema kriterijumima ulaze u obračun javnog duga. Za sada nema procjena da će ostale garancijebiti aktivirane prema Vladi odnosno centralnom budžetu.3 - Komisija za podjelu zajedničke imovine, formirana shodno članu 20. Zakona o sprovođenju Ustavne povelje DZ SCG, kojavrši i podjelu pasive NBJ još nije izvršila podjelu inostranog duga (nealociranog i dijela alociranog inostranog duga) izmeđuSrbije i <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.18