Republika Crna Gora Ministarstvo Finansija - Vlada Crne Gore
Republika Crna Gora Ministarstvo Finansija - Vlada Crne Gore
Republika Crna Gora Ministarstvo Finansija - Vlada Crne Gore
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
BILTEN Ministarstva finansija CG/januar-septembar 2005.međunarodnim finansijskim organizacijama(IMF, IBRD i dr.) i međudržavnih kreditniharanžmana SFRJ, veći dio inostranihkredita, koje su zaključivale banke ipreduzeća, bio je njihov komercijalni dugkoji nije garantovan od strane SFRJ i Narodnebanke Jugoslavije. Počev od 1983.godine kada je SFRJ, usljed devizne nelikvidnosti,prihvatila proces multilateralnogreprogramiranja i refinansiranja svojihobaveza po inostranom dugu, ukupaninostrani dug (kao i novi inostrani kreditikoji su se zaključivali) garantovan je odstrane SFRJ i NBJ i time postao potencijalnijavni dug. Ovaj dug čini alocirani dugkorisnika inostranih kredita iz RCG i dio(5,88%) nealociranog duga koji je ugovorilaili za koji je garantovala bivša SFRJ, akoji je preuzela SRJ (36,52% nealociranogduga SFRJ).Pored starih ino dugova, »naslijeđeni«javni dug čine i obaveze po osnovu staredevizne štednje, preuzete istim zakonom.Obaveze po osnovu stare devizneštednje, na kraju 2003. godine su iznosile127 mil.eur 4 , dok su na kraju 2004. godineiznosile 123 mil.eur, što predstavlja 16,6%javnog duga tako da, na kraju 2004. godine,naslijeđene dugoročne obaveze starogsistema predstavljaju 75,2% ukupnog javnogduga <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Preostalih 24,8% odnosise na nova inostrana zaduženja nastalau periodu od 2000-2004. godine, obavezepo osnovu kratkoročnih pozajmica, kreditai državnih zapisa.Struktura domaćeg duga može sevidjeti u tabeli 2-2. Pored obaveza po osnovudržavnih obveznica devizne štednje građana,u strukturu domaćeg duga ulazekonsolidovane zaostale budžetske obaveze,bankarski krediti, izdati državni zapisi i duglokalnih samouprava.Tabela 2-2. Visina i struktura domaćeg duga <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u periodu 2002-2004. godinaEuro (milioni)God Krediti Državni Obvez. Zaostale Dug Domaći Bruto Domaćizapisi st.dev. budžetske lokalnih dug Domaći dug/BDPštednje obaveze samouprava Proizvod(2+3+4+5+6) (5/6)1 2 3 4 5 6 7 8 92002 18.2 9.8 127 100.6 0.0 255.6 1.301.0 19.6%2003 19.5 19.7 127 83.5 0.0 249.7 1.433.0 17.4%2004 8.9 37.4 123 61.8 23.0 254.1 1.535.0 16.6%Izvor: <strong>Ministarstvo</strong> finansijaU Tabeli 2-3. prikazan je iznos, visinai dinamika kretanja javnog duga sa ukupnoizdatim garancijama Vlade Republike <strong>Crne</strong><strong>Gore</strong> po inostranim kreditima gdje su uključenai javna preduzeća. Iz tabele se vidi da jeukupan iznos »starog« duga i izdatih garancijaza potrebe javnih preduzeća i budžetskihkorisnika na kraju 2004. godine bio589,2 mil.eur dok je u isto vrijeme bilo povučeno502,4 mil.eur. Razlika od 86,8 mil.eurpredstavlja već ugovorena sredstva koja će bitipovučena u narednom periodu.Tabela 2-3. Struktura i dinamika javnog duga <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 2002-2004. godina - sa garancijama za ino krediteEuro (milioni)Godina Domaći dug Ino dug- garancije Povučeni iznos ino duga Javni dug(2+4)1 2 3 4 52002 255.6 941.2 893.6 1.149.22003 249.7 539.2 472.4 722.12004 254.1 589.2 502.4 756.5Izvor: <strong>Ministarstvo</strong> finansija4 Iznos je bez kamate koja iznosi 2% godišnje shodno Zakonu o regulisanju obaveza po osnovu ino duga i devizne štednje građana(Sl.list RCG 55/03)19