10.07.2015 Views

Republika Crna Gora Ministarstvo Finansija - Vlada Crne Gore

Republika Crna Gora Ministarstvo Finansija - Vlada Crne Gore

Republika Crna Gora Ministarstvo Finansija - Vlada Crne Gore

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

BILTEN Ministarstva finansija CG/januar-septembar 2005.međunarodnim finansijskim organizacijama(IMF, IBRD i dr.) i međudržavnih kreditniharanžmana SFRJ, veći dio inostranihkredita, koje su zaključivale banke ipreduzeća, bio je njihov komercijalni dugkoji nije garantovan od strane SFRJ i Narodnebanke Jugoslavije. Počev od 1983.godine kada je SFRJ, usljed devizne nelikvidnosti,prihvatila proces multilateralnogreprogramiranja i refinansiranja svojihobaveza po inostranom dugu, ukupaninostrani dug (kao i novi inostrani kreditikoji su se zaključivali) garantovan je odstrane SFRJ i NBJ i time postao potencijalnijavni dug. Ovaj dug čini alocirani dugkorisnika inostranih kredita iz RCG i dio(5,88%) nealociranog duga koji je ugovorilaili za koji je garantovala bivša SFRJ, akoji je preuzela SRJ (36,52% nealociranogduga SFRJ).Pored starih ino dugova, »naslijeđeni«javni dug čine i obaveze po osnovu staredevizne štednje, preuzete istim zakonom.Obaveze po osnovu stare devizneštednje, na kraju 2003. godine su iznosile127 mil.eur 4 , dok su na kraju 2004. godineiznosile 123 mil.eur, što predstavlja 16,6%javnog duga tako da, na kraju 2004. godine,naslijeđene dugoročne obaveze starogsistema predstavljaju 75,2% ukupnog javnogduga <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Preostalih 24,8% odnosise na nova inostrana zaduženja nastalau periodu od 2000-2004. godine, obavezepo osnovu kratkoročnih pozajmica, kreditai državnih zapisa.Struktura domaćeg duga može sevidjeti u tabeli 2-2. Pored obaveza po osnovudržavnih obveznica devizne štednje građana,u strukturu domaćeg duga ulazekonsolidovane zaostale budžetske obaveze,bankarski krediti, izdati državni zapisi i duglokalnih samouprava.Tabela 2-2. Visina i struktura domaćeg duga <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u periodu 2002-2004. godinaEuro (milioni)God Krediti Državni Obvez. Zaostale Dug Domaći Bruto Domaćizapisi st.dev. budžetske lokalnih dug Domaći dug/BDPštednje obaveze samouprava Proizvod(2+3+4+5+6) (5/6)1 2 3 4 5 6 7 8 92002 18.2 9.8 127 100.6 0.0 255.6 1.301.0 19.6%2003 19.5 19.7 127 83.5 0.0 249.7 1.433.0 17.4%2004 8.9 37.4 123 61.8 23.0 254.1 1.535.0 16.6%Izvor: <strong>Ministarstvo</strong> finansijaU Tabeli 2-3. prikazan je iznos, visinai dinamika kretanja javnog duga sa ukupnoizdatim garancijama Vlade Republike <strong>Crne</strong><strong>Gore</strong> po inostranim kreditima gdje su uključenai javna preduzeća. Iz tabele se vidi da jeukupan iznos »starog« duga i izdatih garancijaza potrebe javnih preduzeća i budžetskihkorisnika na kraju 2004. godine bio589,2 mil.eur dok je u isto vrijeme bilo povučeno502,4 mil.eur. Razlika od 86,8 mil.eurpredstavlja već ugovorena sredstva koja će bitipovučena u narednom periodu.Tabela 2-3. Struktura i dinamika javnog duga <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 2002-2004. godina - sa garancijama za ino krediteEuro (milioni)Godina Domaći dug Ino dug- garancije Povučeni iznos ino duga Javni dug(2+4)1 2 3 4 52002 255.6 941.2 893.6 1.149.22003 249.7 539.2 472.4 722.12004 254.1 589.2 502.4 756.5Izvor: <strong>Ministarstvo</strong> finansija4 Iznos je bez kamate koja iznosi 2% godišnje shodno Zakonu o regulisanju obaveza po osnovu ino duga i devizne štednje građana(Sl.list RCG 55/03)19

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!