pozicioni servo sistem, PID regulator itd. Komunikacioni moduli obezbeđuju spregu sakomunikacionom opremom preko koje se razmenjuju podaci sa drugim računarskim uređajima umreži i/ili operatoriskim uredjajima preko kojih se PLC programira i nadzire njegov rad.PLC se sastoji iz šasije (rack) koja ima određeni broj slotova u koji se stavljaju pojedini moduli kaošto je to ilustrovano na slici Sl. 2 . Prvi dva slota u šasiji <strong>za</strong>uzimaju uredjaj <strong>za</strong> napajanje i procesorskimodul, dok je raspored modula u preostalim slotovima proizvoljan. U <strong>za</strong>visnosti od broja modula,PLC može imati i više od jedne šasije. Svaka šasija ima sopstveno napajanje, dok se procesorski modulnalazi samo u prvoj šasiji. Programabilini logički kontroleri iz familije Allen Bradley SLC 500 ModularControllers mogu imati najviše tri šasije sa najviše 30 slotova. Pri tome, postoje šasije sa 4, 7, 10 i 13slotova.Kao što se vidi, PLC se razlikuje od računarskog sistema opšte namene po tome što nemaspoljnu memoriju (diskove), kao i niz standardne ulazno/izlazne opreme. Pored toga, njegovoperativni sistem je jednostavniji i pruža komparativno manje mogućnosti od računara opštenamene. Zapravo, PLC je koncipiran i projektovan <strong>za</strong> jedan relativno u<strong>za</strong>n i jasno definisan obimposlova ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> nadzor i upravljanje pojedinim uređajima, što je rezultovalo u njegovojizuzetnoj efikasnosti i jednostavnosti. U izvesnom smislu, područje primene PLC-a isto je kao i<strong>za</strong> specijalizovane mikroračunarske kontrolere ili signal procesore. Ključna razlika leži učinjenici da korišćenje PLC-a ne <strong>za</strong>hteva od korisnika gotovo nikakvo predznanje o arhitekturimikroračunarskih sistema i programiranju. Drugim rečima, korisnik PLC-a je u najvećojmogućoj meri oslobođen rešavanja različitih problema ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> čisto računarski aspekt, kaošto su promena ili dodavanje U/I jedinica, vezivanje u računarsku mrežu, razema podataka i sl. imože da se u punoj meri koncentriše na projektovanje same aplikacije.Može se slobodno reči da se PLC od svih drugih računarskih uredjaja slične namenerazlikuje po svom operativnom sistemu, koji je skrojen tačno <strong>za</strong> određenu vrstu primene. Naime,predpostavlja se da će u svojoj osnovnoj formi, PLC biti korišćen <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju izvesnih logičkihfunkcija koje preslikavaju signale sa senzora u signale koji se prenose na aktuatore. Otuda se odPLC-a očekuje da periodično očitava (unosi) signale sa senzora, izvršava određen brojaritmetičko-logičkih operacija (u skladu sa <strong>za</strong>danom funkcijom) čiji rezultati se prenose naizvršne organe ili neke druge indikatorske uređaje. Pored toga, sa istom ili nekom <strong>drugo</strong>mučestanošću, PLC treba da održava komunikaciju (razmenjuje podatke) sa nekim drugimračunarskim sistemima u mreži.4
Polazeći od ovog <strong>za</strong>hteva,operativni sistem PLC-a projektovan jetako da, u toku rada sistema,automatski obezbedi ciklično ponavljanjenavedenih aktivnosti (Sken ciklus) kao što je toilustrovano na Sl. 3. Sken ciklus <strong>za</strong>počinje saulaznim skenom u okviru koga PLC očitavasadržaj ulaznih linija (registara ulaznihmodula). Očitani podaci se prenose uodredjeno područje memorije – slika ula<strong>za</strong>.Zatim se aktivira programski sken u okvirukoga procesor izvršava programske naredbekojima su definisane odgovarajuće aritmetičkologičkefunkcije. Podaci (operandi) koji sekoriste u programskim naredbama uzimaju seiz memorije i to iz područja označenog kaoslika ula<strong>za</strong> (ako su operandi ulazni podaci) iliiz područja gde se smeštaju internepromenljive. Rezultati obrade se smeštaju uposebno područje memorije – slika izla<strong>za</strong>.Ovde je važno da se istakne da se pri izvršavanju programskih naredbi ne uzimaju podacidirektno sa ulaznih modula, niti se rezultati direktno iznose na izlazne module, već programrazmenjuje podatke isljučivo sa memorijom (Sl. 4).Po <strong>za</strong>vršetku programskog skena, operativni sistem PLC-a aktivira izlazni sken u okvirukoga se podaci iz slike izla<strong>za</strong> prenose na izlazne linije (registre izlaznih modula). Četvrti deosken ciklusa – komunikacija - namenjen je reali<strong>za</strong>ciji razmene podataka sa uređajima koji supove<strong>za</strong>ni sa PLC-om. Nakon toga, operativni sistem dovodi PLC u fazu održavanja u okvirukoje se ažuriraju interni časovnici i registri, obavlja upravljanje memorijom kao i niz drugihposlova ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> održavanje sistema, o kojima korisnik i ne mora da bude informisan. U<strong>za</strong>visnosti od tipa procesora ulazni i izlazni sken ciklus izvršavaju se u vremenu reda milisekundi (od 0.25 ms do 2,56 ms). Trajanje programskog skena, svakako <strong>za</strong>visi od veličine5