11.07.2015 Views

Lyapunovljeva analiza stabilnosti

Lyapunovljeva analiza stabilnosti

Lyapunovljeva analiza stabilnosti

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

SadržajDefinicije i pojam <strong>stabilnosti</strong>1 Definicije i pojam <strong>stabilnosti</strong>2 <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong>3 <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaOpća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 3 / 42


Definicije i pojam <strong>stabilnosti</strong>Definicije <strong>stabilnosti</strong>Definicije <strong>stabilnosti</strong>Autonomni nelinearni dinamički sustav reprezentiran je sustavom nelinearnihdiferencijalnih jednadžbi:ẋ = f(x)gdje jef : R n → R n - nelinearna vektorska funkcija,x ∈ R n - vektor stanja sustava.Definicija 1. (Stabilnost) Za ravnotežno stanje x = 0 kažemo da je stabilno akoza neki ε > 0 postoji δ > 0 tako da iz ‖x(t 0 )‖ < δ, slijedi ‖x(t)‖ < ε za svet ≥ t 0 . Inače ravnotežno stanje je nestabilno.Prethodnu definiciju možemo prikazati kompaktnije na slijedeći način∀ε > 0, ∃δ > 0, ‖x(t 0 )‖ < δ ⇒ ‖x(t)‖ < ε, t ≥ 0.Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 4 / 42


Definicije i pojam <strong>stabilnosti</strong>Stabilnost sustava 1. redaStabilnost nelinearnih sustava prvog redaDinamički sustav (x ∈ R)ẋ = f(x)Uvjet <strong>stabilnosti</strong>x · f(x) ≤ 0od diferencijalne forme ...x · ẋ = x · f(x)... do ”uvjeta disipativnosti”( )d 1dt 2 x2 = x · f(x) ≤ 0( )d 1dt 2 x2 = d ( ) 1 dxdx 2 x2 dt = x · ẋAko označimo: V (x) = 1 2 x2 imamo ˙V (x) ≤ 0Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 7 / 42


Definicije i pojam <strong>stabilnosti</strong>Stabilnost sustava 1. redaSvojstva funkcije V (x)1. V (x) > 0 za x ≠ 02. V (x) = 0 ⇔ x = 03. minxV (x) = 0Posljedica V (x) ≥ 0 i ˙V (x) ≤ 0x → 0 za t → ∞Sustav je asimptotski stabilan!1 Za bilo koji početni x(0) = x 0 ≠ 0 imamo V (x 0 ) > 0 u t = 0.2 Zbog ˙V (x) ≤ 0 slijedi da će V (x) kontinuirano opadati tijekom vremenaprema minimalnoj mogućoj vrijednosti: V (x) = 0.3 Posljedica V (x) → 0 je x → 01/2 x 2 −2 −1 0 1 2−x 2201.5−11−20.5−30−4−2 −1 0 1 2xxOpća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 8 / 42


Sadržaj<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong>1 Definicije i pojam <strong>stabilnosti</strong>2 <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong>3 <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaOpća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 9 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong>Karakterizacija <strong>stabilnosti</strong> primjenom Lyapunovljeve funkcijeGlobalna stabilnost (ẋ = f(x); x, f(x) ∈ R n )Ako imamo skalarnu funkciju V (x) sa kontinuiranim parcijalnim derivacijamaprvog reda tako da vrijediV (x) je pozitivno definitna (V (x) > 0 za x > 0; V (x) = 0 za x = 0)˙V (x) je negativno (semi)definitna ( ˙V (x) ≤ 0 za x > 0; ˙V (x) = 0 za x = 0)V (x) → ∞ kada ‖x‖ → ∞ (V (x) je radijalno neograničena)tada je ravnotežno stanje x = 0 globalno stabilno. Ako je ˙V (x) negativnodefinitna tada je ravnotežno stanje globalno asimptotski stabilno.LaSalleov princip invarijantnosti ( ˙V (x) ≤ 0){}Ako skup R = x ∈ R n | ˙V (x) = 0 ne sadrži druga rješenja osim ravnotežnogstanja x = 0, tada je ravnotežno stanje x = 0 globalno asimptotski stabilno.Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 10 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong>Metodologija Lyapunovljeve analize <strong>stabilnosti</strong>Odredivanje jednadžbi pogreške oko stacionarnog stanja x = 0Konstrukcija Lyapunovljeve funkcije V (x)Odredivanje vremenske derivacije Lyapunovljeve funkcije ˙V (x)Odredivanje kriterija <strong>stabilnosti</strong>◮ odredivanje uvjeta pozitivne definitnosti Lyapunovljeve funkcije,V (x) ≥ 0◮ odredivanje uvjeta negativne (semi)definitnosti derivacije Lyapunovljevefunkcije, ˙V ≤ 0Primjena LaSalleovog principa invarijantnosti za utvrdivanjeasimptotske <strong>stabilnosti</strong> ako je ˙V (x) samo negativno semidefinitnaOpća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 11 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong>Metodologija Lyapunovljeve analize <strong>stabilnosti</strong>Odredivanje jednadžbi pogreške oko stacionarnog stanja x = 0Konstrukcija Lyapunovljeve funkcije V (x)Odredivanje vremenske derivacije Lyapunovljeve funkcije ˙V (x)Odredivanje kriterija <strong>stabilnosti</strong>◮ odredivanje uvjeta pozitivne definitnosti Lyapunovljeve funkcije,V (x) ≥ 0◮ odredivanje uvjeta negativne (semi)definitnosti derivacije Lyapunovljevefunkcije, ˙V ≤ 0Primjena LaSalleovog principa invarijantnosti za utvrdivanjeasimptotske <strong>stabilnosti</strong> ako je ˙V (x) samo negativno semidefinitnaOpća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 11 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong>Metodologija Lyapunovljeve analize <strong>stabilnosti</strong>Odredivanje jednadžbi pogreške oko stacionarnog stanja x = 0Konstrukcija Lyapunovljeve funkcije V (x)Odredivanje vremenske derivacije Lyapunovljeve funkcije ˙V (x)Odredivanje kriterija <strong>stabilnosti</strong>◮ odredivanje uvjeta pozitivne definitnosti Lyapunovljeve funkcije,V (x) ≥ 0◮ odredivanje uvjeta negativne (semi)definitnosti derivacije Lyapunovljevefunkcije, ˙V ≤ 0Primjena LaSalleovog principa invarijantnosti za utvrdivanjeasimptotske <strong>stabilnosti</strong> ako je ˙V (x) samo negativno semidefinitnaOpća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 11 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong>Metodologija Lyapunovljeve analize <strong>stabilnosti</strong>Odredivanje jednadžbi pogreške oko stacionarnog stanja x = 0Konstrukcija Lyapunovljeve funkcije V (x)Odredivanje vremenske derivacije Lyapunovljeve funkcije ˙V (x)Odredivanje kriterija <strong>stabilnosti</strong>◮ odredivanje uvjeta pozitivne definitnosti Lyapunovljeve funkcije,V (x) ≥ 0◮ odredivanje uvjeta negativne (semi)definitnosti derivacije Lyapunovljevefunkcije, ˙V ≤ 0Primjena LaSalleovog principa invarijantnosti za utvrdivanjeasimptotske <strong>stabilnosti</strong> ako je ˙V (x) samo negativno semidefinitnaOpća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 11 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong>Primjer: ẋ = −x + x 3 , LF: V (x) = 1 2 x2f(x) = −x + x 3˙V (x) = xẋ = xf(x) = −x 2 + x 4 = x 2 (x 2 − 1) ≤ 0(x 2 − 1) ≤ 0−1 < x < 1 - domena atrakcijeAnaliza <strong>stabilnosti</strong> za nelinearne sustave prvog reda je jednostavnaS povećanjem reda sustava <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> postaje sve složenijaNe postoji univerzalna ”receptura” kao u slučaju linearnih sustavaOpća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 12 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong>Stabilnost sustava 2. redaPrimjer 2:ẋ 1 = x 2 ,ẋ 2 = −2x 1 − x 2 ,LF: V (x) = 7x 2 1 + 2x 1 x 2 + 3x 2 2 , V (x) ≥ 0 ???2x 1 x 2 = (x 1 + x 2 ) 2 − x 2 1 − x2 2V (x) = 7x 2 1 + 3x2 2 + (x 1 + x 2 ) 2 − x 2 1 − x2 2V (x) = 6x 2 1 + 2x2 2 + (x 1 + x 2 ) 2 ≥ 0 - LF je pozitivno definitna˙V (x) = 14x 1 ẋ 1 + 6x 2 ẋ 2 + 2x 1 ẋ 2 + 2ẋ 1 x 2˙V (x) = 14x 1 (x 2 ) + 6x 2 (−2x 1 − x 2 ) + 2x 1 (−2x 1 − x 2 ) + 2(x 2 )x 2˙V (x) = −4x 2 1 − 4x2 2 ≤ 0 - derivacija LF je negativno definitnaOpća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 13 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong>Stabilnost sustava 2. redaLinearni prigušeni oscilatorDinamički model linearnog prigušenog oscilatoramẍ + γẋ + kx = 0Energija linearnog prigušenog oscilatoraE(x, ẋ) = 1 2 mẋ2 + 1 2 kx2 ≥ 0Disipacija energije linearnog prigušenog oscilatoradE(x, ẋ)dt= mẋẍ + kxẋ = (mẍ + kx) ẋ = −γẋ 2 ≤ 0} {{ }−γẋHurwitzov kriterij <strong>stabilnosti</strong>m > 0, γ > 0, k > 0Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 14 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong>Stabilnost sustava 2. redaNelinearni prigušeni oscilator (1)Dinamički model nelinearnog prigušenog oscilatora (1)mẍ + γẋ 3 + kx 3 = 0nije mogućalinearizacija!!!Energija nelinearnog prigušenog oscilatora (1)E(x, ẋ) = 1 2 mẋ2 + 1 4 kx4Disipacija energije linearnog prigušenog oscilatoradE(x, ẋ)dt= mẋẍ + kx 3 ẋ = (mẍ + kx 3 ) ẋ = −γẋ 4} {{ }−γẋ 3Kriterij <strong>stabilnosti</strong>m > 0, γ > 0, k > 0Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 15 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong>Stabilnost sustava 2. redaNelinearni prigušeni oscilator (2)Dinamički model nelinearnog prigušenog oscilatora (2)mẍ + f(x, ẋ) + g(x) = 0Energija nelinearnog prigušenog oscilatora (2)E(x, ẋ) = 1 ∫ x2 mẋ2 + g(ξ)dξ0Disipacija energije linearnog prigušenog oscilatoradE(x, ẋ)dt= mẋẍ + g(x)ẋ = (mẍ + g(x)) ẋ = −ẋf(x, ẋ)} {{ }−f(x,ẋ)Kriterij <strong>stabilnosti</strong>m > 0, ẋf(x, ẋ) > 0, xg(x) > 0Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 16 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong>Linearni prigušeni oscilator (još jednom)Linearni prigušeni oscilator - primjena pasivnosti u konstrukciji LFDinamički model linearnog prigušenog oscilatoramẍ + γẋ + kx = 0izlazna varijabla y = ẋKvadratna diferencijalna formaẋ(mẍ + γẋ + kx) = mẍẋ + γẋ 2 + kxẋ == m d ( ) 1 2ẋ2 + γẋ 2 + k d ( ) 1dtdt 2 x2 == d ( 1dt 2 mẋ2 + 1 )2 kx2 + γẋ 2 = 0Disipacija energije linearnog prigušenog oscilatora(d 1dt 2 mẋ2 + 1 )2 kx2 = −γẋ 2} {{ }E(x,ẋ)Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 17 / 42


Sadržaj<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustava1 Definicije i pojam <strong>stabilnosti</strong>2 <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong>3 <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaOpća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 18 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaSylvesterov teoremKriterij pozitivne definitnosti matrice - Sylvesterov teoremAlgebarski kriterij pozitivne definitnosti matrice A daje nam Sylvesterov teorem:sve vodeće subdeterminante (leading principal minors) matrice A, moraju bitipozitivne∣ ∆ 1 = a 11 > 0, ∆ 2 =∣ a ∣ 11 a 12 ∣∣∣ a 11 a 12 a 13 ∣∣∣∣∣> 0, ∆a 21 a 3 =22 a 21 a 22 a 23 > 0, . . .∣ a 31 a 32 a 33do ∆ n = det(A) > 0.Navedeni uvjet ekvivalentan je zahtijevu da svojstvene vrijednosti matrice A budupozitivne.Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 21 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaDefinicije i svojstva vektorskih normiDefinicije i svojstva vektorskih normiNorma vektora x ∈ R n je funkcija koja preslikava vektorski prostor R n u prostornenegativnih realnih brojeva R + , odnosno ‖ · ‖ : R n → R + .Funkcija ‖ · ‖ naziva se vektorska norma ako vrijede slijedeća svojstva1 ‖x‖ ≥ 0, ∀ x ∈ R n2 ‖x‖ = 0 ⇒ x = 03 ‖αx‖ = |α| ‖x‖, ∀ x ∈ R n , ∀ α ∈ R4 ‖x + y‖ ≤ ‖x‖ + ‖y‖, ∀ x, y ∈ R n (nejednakost trokuta)Vrijedi:‖x T y‖ ≤ ‖x‖ ‖y‖Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 22 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaDefinicije i svojstva vektorskih normiL p norma vektoraL p norme vektora koje su definirane slijedećim izrazom‖x‖ p =gdje je x = [x 1 x 2 · · · x n ] T .L 1 norma: ‖x‖ 1 =n∑|x i |i=1( n∑i=1( n) 1/2∑L 2 norma: ‖x‖ 2 = |x i | 2 = √ x T xi=1L ∞ norma: ‖x‖ ∞ = max |x i |i|x i | p ) 1p, p ≥ 1 (1)Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 23 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaSvojstva realnih simetričnih matricaSvojstva realnih simetričnih matricaSvojstvene vrijednosti pozitivno-definitne simetrične matrice.Svojstvene vrijednosti realne pozitivno-definitne simetrične matrice A supozitivne.Dokaz. Neka je λ i svojstvena vrijednost matrice A dok je u i pripadajućisvojstveni vektor, odnosno: Au i = λ i u i .Pomnožimo li navedenu jednadžbu (s lijeve strane) sa u T i dobivamou T i Au i = λ i u T i u i = λ i ‖u i ‖ 2 .S obzirom da je A pozitivno-definitna, u T i Au i ≥ 0, te da vrijedi ‖u i ‖ 2 ≥ 0,direktno slijedi da mora biti zadovoljeno λ i > 0. □Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 24 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaSvojstva realnih simetričnih matricaSvojstva realnih simetričnih matricaSvojstveni vektori simetrične matrice.Svojstveni vektori realne simetrične matrice A medusobno su ortogonalni.Dokaz. Neka su λ i i λ j dvije različite svojstvene vrijednosti matrice A dok su u i iu j pripadajući svojstveni vektori: Au i = λ i u i i Au j = λ j u j .Slijedi:u T i A T u j = λ i u T i u j .u T i Au j = λ j u T i u j .Zbog simetričnosti, A = A T , oduzimanjem prethodnih jednadžbi dobivamoS obzirom da vrijedi λ j ≠ λ i slijedi(λ j − λ i )u T i u j = 0.u T i u j = 0,čime smo dokazali da svojstveni vektori simetrične matrice formiraju ortogonalnubazu n-dimenzionalnog vektorskog prostora. □Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 25 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaSvojstva realnih simetričnih matricaSvojstva realnih simetričnih matricaModalna matrica pozitivno-definitne simetrične matrice.Modalna matrica P pozitivno-definitne simetrične matrice A je ortogonalnamatrica, odnosno P −1 = P T .Dokaz. Modalnu matricu pozitivno-definitne simetrične matrice formiramo odortonormiranih svojstvenih vektora matrice AP = [û 1 û 2 · · · û n ] (2)Na osnovu navedene definicije modalne matrice, treba provjeriti da li vrijedisvojstvo ortogonalne matrice P T P = I. Dobivamo⎡ ⎤⎡⎤û T 1û T P T û T 1 û1 û T 1 û2 · · · û T 1 ûn2P = ⎢ ⎥⎣ . ⎦ [û û T 21 û 2 · · · û n ] = ⎢û1 û T 2 û2 · · · û T 2 ûn⎣.. . ..⎥. ⎦ = I.û T n û 1 û T n û 2 · · · û T n û nû T niz čega zaključujemo da je P ortogonalna matrica. □Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 26 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaSvojstva realnih simetričnih matricaSvojstva realnih simetričnih matricaTransformacija kongruencije (congruent transformation).S obzirom da je modalna matrica pozitivno-definitne simetrične matriceortogonalna, slijedi da dijagonalizaciju matrice A, primjenom transformacijesličnosti P −1 AP = Λ, možemo prikazati na slijedeći načinP T AP = Λ, (3)jer vrijedi P T = P −1 .Transformacija (3) naziva se transformacija kongruencije (congruenttransformation).Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 27 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaDijagonalizacija kvadratne formeDijagonalizacija kvadratne formeKvadratnu formu Q = x T Ax, gdje je A pozitivno-definitna simetrična matrica,moguće je transformirati u oblik linearne kombinacije kvadratnih članova pomoćulinearne transformacije x = Py, gdje je P ortogonalna modalna matrica (2).Primjenimo li navedenu transformaciju dobivamoQ = x T Ax = y T P T APy = y T Λy =gdje su λ i pozitivne svojstvene vrijednosti matrice A.n∑λ i yi 2 , (4)i=1Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 28 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaOcjena kvadratne formeOcjena kvadratne formeAko su λ 1 , λ 2 , ..., λ n vlastite vrijednosti realne simetrične matrice A, dok suλ m {A} = min{λ 1 , λ 2 , ..., λ n }, λ M {A} = max{λ 1 , λ 2 , ..., λ n },minimalna i maksimalna svojstvena vrijednost matrice A, tada za svaki realnivektor x vrijediλ m {A}‖x‖ 2 ≤ x T Ax ≤ λ M {A}‖x‖ 2 (5)gdje je ‖x‖ 2 = x T x kvadrat Euklidske L 2 norme vektora.Dokaz. Transformacija x = Py, gdje je P ortogonalna modalna matrica (2), imasvojstvo‖x‖ 2 = x T x = y T P T Py = y T y = ‖y‖ 2 , (6)gdje smo iskoristili svojstvo unitarne matrice P T P = I.Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 29 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaOcjena kvadratne formeOcjena kvadratne formeNadalje, na osnovu (4) slijede nejednakostiodnosnon∑n∑λ i yi 2 ≤ λ M {A} yi 2 = λ M {A}‖y‖ 2 , (7)i=1i=1i=1n∑n∑λ i yi 2 ≥ λ m {A} yi 2 = λ m {A}‖y‖ 2 , (8)i=1λ m {A}‖y‖ 2 ≤ x T Ax = y T Λy ≤ λ M {A}‖y‖ 2 . (9)Uvrstimo li u prethodni izraz jednakost ‖y‖ 2 = ‖x‖ 2 koja proizlazi iz (6),dobivamoλ m {A}‖x‖ 2 ≤ x T Ax ≤ λ M {A}‖x‖ 2 , (10)čime smo dokazali ocjenu kvadratne forme (5). □Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 30 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaInducirana norma matriceInducirana norma matriceInduciranu normu matrice definiramo indirektno preko norme vektora.Pretpostavimo da imamo ovisnost dva vektora preko linearne transformacije,y = Ax. Kvadrat norme vektora y jednak je‖y‖ 2 = y T y = x T A T Ax ≤ λ M{A T A } ‖x‖ 2 , (11)odnosno‖y‖ ≤√λ M {A T A}‖x‖. (12)Ako sa ‖A‖ 2 označimo tzv. L 2 induciranu normu matrice A√‖A‖ 2 = λ M {A T A}, (13)imamo‖y‖ ≤ ‖A‖ 2 ‖x‖. (14)Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 31 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaDefinicija inducirane norme matriceDefinicija inducirane norme matriceAko imamo linearno preslikavanje y = Ax, tada inducirana matrična L p normamora zadovoljavati‖y‖ p ≤ ‖A‖ p ‖x‖ p . (15)Induciranu matričnu normu možemo shvatiti kao maksimalno ”pojačanje”linearnog operatora definiranog matricom A.Na osnovu prethodnog izraza možemo postaviti slijedeću definiciju‖Ax‖ p‖A‖ p = sup(16)x≠0 ‖x‖ pOpća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 32 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaDefinicija inducirane norme matriceDefinicija inducirane norme matriceDefinicija inducirane norme može se pojednostaviti na slijedeći način.Uvedimo normirani vektorˆx = x α ,α = ‖x‖,tako da je x = αˆx.Uvrstimo li navedeni izraz za x u (16), dobivamo‖Aαˆx‖ p |α| ‖Aˆx‖ p ‖Aˆx‖ p‖A‖ p = sup = sup= sup(17)x≠0 ‖αˆx‖ p x≠0 |α| ‖ˆx‖ p ˆx≠0 ‖ˆx‖ pS obzirom da je ‖ˆx‖ p = 1, definiciju (16) možemo prikazati na slijedeći način‖A‖ p =sup ‖Ax‖ p (18)‖x‖ p=1Ako je p = 2 imamo L 2 normu, i odredivanje inducirane norme po definiciji (18)možemo shvatiti kao maksimizaciju norme ‖Ax‖ po jediničnoj kružnici ‖x‖ = 1.Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 33 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaDefinicija inducirane norme matriceStandardne inducirane matrične normeL 1 norma definirana je sa‖A‖ 1 = maxjn∑|a ij |, (19)odnosno, kao maksimum sume elemenata po stupcima (max column sum).L 2 norma definirana je sa√‖A‖ 2 = λ M {A T A}, (20)odnosno, kao korijen maksimalne svojstvene vrijednosti matrice A T A.L ∞ norma definirana je sa‖A‖ ∞ = maxii=1n∑|a ij |. (21)odnosno, kao maksimum sume elemenata po retcima (max row sum).j=1Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 34 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaDefinicija inducirane norme matriceStandardne inducirane matrične normeTablica: Vektorske norme i odgovarajuće inducirane matrične normep Vektorska norma Inducirana matrična norman∑n∑1 ‖x‖ 1 = |x i | ‖A‖ 1 = max |a ij |ji=1i=1( n) 1/2∑√2 ‖x‖ 2 = |x i | 2 ‖A‖ 2 = λ M {A T A}∞i=1‖x‖ ∞ = maxi|x i | ‖A‖ ∞ = maxin∑|a ij |j=1Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 35 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaDefinicija inducirane norme matriceStandardne inducirane matrične normeInducirane matrične norme općenito zadovoljavaju slijedeća svojstva‖Ax‖ p ≤ ‖A‖ p ‖x‖ p ,∀ x ∈ R n‖A + B‖ p ≤ ‖A‖ p + ‖B‖ p‖AB‖ p ≤ ‖A‖ p ‖B‖ pgdje su matrice A i B odgovarajućih dimenzija.U analizi <strong>stabilnosti</strong> najčešće se koristi L 2 inducirana norma.Medutim, konkretno izračunavanje L 2 inducirane norme bitno je složenije odizračunavanja L 1 i L ∞ inducirane norme.Stoga su od interesa veze medu različitim induciranim normama, kojeomogućavaju jednostavniju ocjenu L 2 inducirane norme.Jedna takva veza dana je slijedećim izrazom‖A‖ 2 ≤ √ ‖A‖ 1 ‖A‖ ∞ (22)Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 36 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaOcjena konvergencije Lyapunovljeve funkcijeOcjena konvergencije Lyapunovljeve funkcijeZa pozitivno definitne matrice P i Q vrijede slijedeće ocjene kvadratnih formiλ m {P}‖x‖ 2 ≤ x T Px ≤ λ M {P}‖x‖ 2 , (23)λ m {Q}‖x‖ 2 ≤ x T Qx ≤ λ M {Q}‖x‖ 2 . (24)Primjenimo li navedene ocjene na izrazeV = x T Px,˙V = −x T Qxdobivamo˙V = −x T Qx ≤ −λ m {Q}‖x‖ 2 ≤ − λ m{Q}λ M {P} xT Px ≤ −γV, (25)gdje jeγ = λ m{Q}λ M {P} . (26)Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 37 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaOcjena konvergencije Lyapunovljeve funkcijeOcjena konvergencije Lyapunovljeve funkcijeDobili smo skalarnu diferencijalnu nejednadžbučije rješenje je˙V ≤ −γV, (27)V (t) ≤ V (0)e −γt . (28)Nadalje, na osnovu ocjene Lyapunovljeve funkcije (28), možemo naći ocjenukonvergencije norme vektora stanja ‖x(t)‖.Primjenimo li ocjene (23) i (24) na izraz (28), dobivamoλ m {P}‖x‖ 2 ≤ V (t) ≤ V (0)e −γt ≤ λ M {P}‖x(0)‖ 2 e −γt , (29)odnosnogdje je‖x‖ < ε‖x(0)‖ e − γ 2 t (30)ε =√λ M {P}λ m {P} . (31)Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 38 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaAnaliza <strong>stabilnosti</strong> perturbiranog sustavaAnaliza <strong>stabilnosti</strong> perturbiranog sustavaPretpostavimo da je provedena <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> asimptotski stabilnog linearnogsustavaẋ = Axpomoću Lyapunovljeve funkcijeV = x T Pxte da je matrica P = P T ≥ 0 odredena rješavanjem Lyapunovljeve jednadžbegdje je Q = Q T ≥ 0.A T P + PA = −QNavedena <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> provedena je uz pretpostavku potpunog poznavanjamodela sustava, reprezentiranog matricom A.Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 39 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaAnaliza <strong>stabilnosti</strong> perturbiranog sustavaAnaliza <strong>stabilnosti</strong> perturbiranog sustavaPretpostavimo da je realni dinamički model sustava opisan slijedećimjednadžbama stanjaẋ = Ax + f(x), (32)gdje je f(x) neka nepoznata funkcija (koja reprezentira nemodeliranu dinamikusustava) za koju je poznata samo ocjenagdje je k neki poznati konstantni parametar.‖f(x)‖ ≤ k‖x‖, (33)Postavlja se pitanje pod kojim uvjetima će sustav biti asimptotski stabilan, akoznamo matrice A, P, Q, ta parametar k kojim preko (33) ocjenjujemo nepoznatufunkciju f(x).Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 40 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaAnaliza <strong>stabilnosti</strong> perturbiranog sustavaAnaliza <strong>stabilnosti</strong> perturbiranog sustavaUzmimo Lyapunovljevu funkciju V = x T Px, te odredimo ˙V˙V = ẋ T Px + x T Pẋ= [Ax + f(x)] T Px + x T P[Ax + f(x)]= x T (A T P + PA)x + f(x) T Px + x T Pf(x)= −x T Qx + 2x T Pf(x). (34)Vidimo da je prvi član na desnoj strani negativno definitan, medutim, drugi članje indefinitan i moramo ga ocjeniti primjenom vektorskih normi.Ocjena prvog člana na desnoj strani:x T Qx ≥ λ m {Q}‖x‖ 2 , ⇒ −x T Qx ≤ −λ m {Q}‖x‖ 2 . (35)Ocjena drugog člana na desnoj strani:x T Pf(x) ≤ ‖x‖ ‖Pf(x)‖ ≤ ‖x‖ ‖P‖ 2 ‖f(x)‖ ≤ k‖P‖ 2 ‖x‖ 2 . (36)Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 41 / 42


<strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> linearnih sustavaAnaliza <strong>stabilnosti</strong> perturbiranog sustavaAnaliza <strong>stabilnosti</strong> perturbiranog sustavaUvrstimo li ocjene (36) i (35) u (34), dobivamo˙V ≤ −(λ m {Q} − 2k‖P‖ 2 )‖x‖ 2 . (37)Da bi sustav bio stabilan, mora biti ˙V ≤ 0, odnosnoiz čega proizlazi konačni uvjet <strong>stabilnosti</strong>λ m {Q} − 2k‖P‖ 2 > 0, (38)k < λ m{Q}2 ‖P‖ 2. (39)Opća teorija sustava ( ) <strong>Lyapunovljeva</strong> <strong>analiza</strong> <strong>stabilnosti</strong> 42 / 42

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!