Naučno popularna revija o prirodi, čovjeku i ekologiji broj 34

Energija i održivi razvoj13ČUVAJMO VIŠEKORISTEĆI MANJEMoramo pronaći način da iz neodržive energetske paradigme pređemo ubudućnost koju u potpunosti pokreće obnovljiva energija. Samo nam takav prelazmože pomoći da izbjegnemo posljedice klimatskih promjena tako da korištenjeobnovljivih izvora ne smije ugroziti postojeća ili potencijalno zaštićena područjaZineta Mujaković, dipl. biolog,Federalno ministarstvo okoliša i turizmaDo nastanka čovjeka i društva, možese reći da je vladala ekološka harmonija.Narušavanje ekološke harmonije,tvrde naučnici, počelo je prije oko40 hiljada godina, kada je čovjekov predakpočeo da misli i stvara oruđa za rad, proizvodećisredstva za život.Usavršavanjem čovjeka, njegove ličnosti, usavršavanjemnjegovih oruđa za rad povećavalase dobit, ali se sve više narušava ravnoteža uprirodi.Danas, usljed ubrzanog tehničko-tehnološkogprogresa i nekontrolisanog korištenjaprirode, narušavanja ekološke ravnoteže naplaneti Zemlji sve se češće događaju vremenskenepogode gigantskih razmjera, koje dobijajukarakter velikih ekoloških katastrofa.Religiozni ljudi sve to mogu tumačiti kaznombožjom, a naučnici kažu da je „bijes planete“izazvan ljudskim nemarom.Od samih početaka korištenja električneenergije za ljudske i tehnološke potrebe, koristese fosilna goriva i obnovljivi izvori, u zavisnostiod dostupnosti i namjene. Razvoj industrijezahtijevao je korištenje fosilnihgoriva zbog veće energetske gustoće, što jeomogućilo lakše tehnološko rješenje u njihovomiskorištavanju, te jeftinije mogućnostitransporta i skladištenje.Međutim, potrebe za energijom u uskoj susvezi s bogatstvom pojedinih zemalja. Kakose današnji svijet znatno razlikuje po siromaštvui bogatstvu, tako se razlikuje i u potrošnjienergije. Oko 2 milijarde ljudi nemapristupa modernim oblicima energije, a joštoliko ima nisku potrošnju energije. U čak 32zemlje svijeta nivo elektrifikacije je niži od 50%, a više od tri milijarde ljudi još uvijek kaoprimarni izvor energije koristi isključivo krutagoriva: drvnu i poljoprivrednu biomasu, teugljen.Godinama se raspravlja o rezervama fosilnihgoriva, čak istiniti podaci nisu dostupni u javnost,jer podaci o rezervama kreiraju cijenuna otvorenom tržištu. Što su manje rezerve toje veća cijena. Kolike su konačne rezerve? Nato pitanje nitko ne može odgovoriti. One su ufunkciji cijene energije i tehnološkog razvoja.Pitanje dostupnosti fosilnih goriva je većiproblem nego visina njihovih rezervi jer suone koncentrisane u malom broju zemalja,pa energija postaje političko sredstvo i razlogza terorizam i ratove. Što na jednom prostoruima više energije time je to područje nesigurnijei izloženije terorizmu i ratu.Izvori energije u Bosni iHercegoviniKada prezentiramo prirodne potencijale BiH,na prvo mjesto stavljamo elektroenergetskepotencijale, s obzirom na to da je od svih hidroenergetskihpotencijala u BiH iskorištenosamo 35 posto, a ugljen i lignit oko jedne trećine,imamo i pretpostavke o određenim zalihamanafte tako da imamo dovoljno prirodnihpotencijala koje možemo koristiti iliponuditi stranim investitorima.Drugi oblici energetskih izvora, kao što susunčeva energija, nuklerna energija, geotermalnaenergija još nisu primjenjivi u našojdržavi, što ne znači da se kasnije neće pojavljivatikao i ostali oblici energije.Bosna i Hercegovina iskorištava svoje brzeplaninske tokove i rijeke potencirajući proizvodnjuelektrične energije putem hidroelektrana,jer je hidroenergetski potencijal obnovljivi dolazi otuda što se Bosna i Hercegovinanalazi kao ostali dijelovi Europe i posebnoMediterana, u zoni kružnog kretanja vodeokeana (atmosfera – kopno – okean).Pitanje dostupnosti fosilnih goriva je veći problemnego visina njihovih rezervi jer su one koncentrisaneu malom broju zemalja, pa energijapostaje političko sredstvo i razlog za terorizam iratove. Što na jednom prostoru ima više energijetime je to područje nesigurnije i izloženije terorizmui ratu.FONDEKO SVIJET/34/2011.