Naučno popularna revija o prirodi, čovjeku i ekologiji broj 34

62 Tragom novih otkrićaPLASTIKA OD PERJANovi biorazgradljivi material pronašli su američkiistraživačiPoznato je koliko plastika zagađujeokolinu, posebno zbog činjenice daje nerazgradljiva i može trajati stotinamagodina. Već su pronađene neke vrstebiorazgradljive plastike, a sada nam američkiistraživači nude potpuno novu vrstu.Ne pravi se od nafte, nego od kokošijegperja, otpada koji je također zagađivaookolinu.Do sada su američki rasadnici cvijeća svakegodine koristili desetine miliona malihplastičnih saksija - kontejnera za rasad cvijeća,a i za neke vrste povrća. Ta velika količinaplastike bila je praktično nerazgradljiva.Sada će se novom biorazgradljivomplastikom taj nedostatak izbjeći. Rasad sesadi zajedno sa tom saksijicom, koja se uzemlji vremenom rastvori.Do ovog izuma došli su istraživači Belt-Dostignuće genetičkog inžinjeringasville Agricultural Research Centera u bliziniVašingtona. To je najveći i najbolji poljoprivredniinstitut na svijetu. Taj institutove godine slavi sto godina postojanja. Onima velik broj zgrada sa najopremljenijimlaboratorijama i ogromna eksperimentalnapolja na kojima se pronalaze i isprobavajumnoga okrića.Institut sada radi na preko 700 različitihistraživačkih projekata u poljoprivredi iishrani. Proizvodi mnoge nove sorte poljoprivrednihi šumarskih biljaka i pasminedomaćih životinja. Velika istraživanja obuhvatajupronalaženje efikasnih načina suzbijanjabolesti i štetočina kulturnih biljakai domaćih životinja.Kada sam posjetio ovaj institut, trebalo mije dva dana samo da obiđem mali dio laboratorijai oglednih polja uže struke koja jemene interesovala. Bio sam veoma impresioniranprogramima i organizacijom njihovihistraživanja i dostignućima koja postižu.Institut je pod direktnom upravomameričkog Ministarstva poljoprivrede. Unjemu se obučavaju stotine stručnjaka izcijelog svijeta. (T. Š.)BIOČELIK IZ KOZIJEG MLIJEKASvaka etapa civilizacije odlikuje se novim materijalimasu hiljadama godina koristiliprirodna vlakna: pamuk, vunu, svilu,lan, konoplju, jutu, kenafu, rafiju Ljudiitd. Prvo sintetičko vlakno najlon proizvelaje firma Du Pont 1935. godine.Američki časopis National Geographic jeobjavio članak u kojem se govori o novimperspektivnim vrstama vlakna. Jedno od takvihse zasniva na osnovu paukove svilenkasteniti. Paukova nit je pet puta jača odčelične iste debljine. Ljudi bi htjeli iskoristitito svojstvo, ali pauke ne mogu da proizvodena farmama, pa su pribjegli novom metoduuz pomoć genetičkog inžinjerstva.U poglavlju Pauk-koza se kaže: Koze uzgojeneu Nexia Biotechnologies u Montrealu sadržegene pauka koji uzrokuju proizvodnjuproteina paukove svile u njihovom mlijeku.Ovaj protein se koristi kao novo vlakno kojeje pet puta jače od čelika sa potencijalnomprimjenom za prsluke otporne na metke.Vlakno je nazvano biočelik.Gen proteina paukove svile unesen je ukozu. Taj gen utiče samo na mliječne žlijezdekoze. Iz mlijeka takve koze vadi se proteinod kojeg se zatim pravi paukova svila.Tako genetski modificirana koza slična jeobičnim kozama. Ona ima 70.000 normalnihgena koze i samo jedan gen proteinapaukove svile.U članku je priložena i slika jedne kraveobučene u bluzu napravljenu od svilenkastogvlakna proizvedenog iz mliječnog proteinakazeina (bez genetičke manipulacije).Osim neprobojnih pancirnih prsluka, ovovlakno bi se koristilo i za druge namjene: zašivanje pri operacijama oka (tanje je, finije ijače od sadašnjeg najlona), za ribarske mrežeitd. Autori predviđaju izgradnju kosmičkoglifta od biočelika. Sadašnji kosmičkibrodovi se ispaljuju u orbitu ogromnim raketama,što je vrlo skupo i rizično. Oni predviđajuslanje jednog velikog satelita u orbitu,iz kojeg bi se užadima od biočelikapodizali liftovi i spuštali na Zemlju. Nijedandrugi konop ne bi mogao izdržati dizanjelifta na visinu od 330 km, a autori vlaknamisle da bi biočelik to mogao.Ovo danas izgleda fantastično, kao što suneke druge stvari izgledale juče.Svaka etapa civlizacije odlikuje se novimmaterijalima. Industrijska revolucija je proizvelačelik. Kompjuteri su došli sa silicijem(silikonom). Sada sa nekim proizvodimaulazimo u eru biomimikrije ili oponašanjaprirode, odnosno povratku prirodi.Od pauka i paučine, preko kozijeg mlijekado biočelika! (T. Š.)FONDEKO SVIJET/34/2011.