Naučno popularna revija o prirodi, čovjeku i ekologiji broj 34

14 Energija i održivi razvojPredviđa se da do 2050. godine,možemo zadovoljiti energetskepotrebe za oko devet milijardiljudi na svijetu, uz uslov smanjenjapotrošnje energije za15%. Naravno uzimajući u obzirpredviđeni rast populacije,industrijsku proizvodnju,životni standard i putovanja,naročito u razvijenim zemljama.Radi se o pronalaženju načinada učinite više, koristeći manje.Uspostava jedinstvenog mehanizma koji bi u cijenu energije, uključiozaštitu okoliša prema dogovorenim načelima vrednovanja okoliša,promijenila bi odnose u energetici i potakla razvoj energetike nanovim osnovama. Jedan od rezultata bi svakako bio razvoj tehnologijakoje su okolišno prihvatljive te smanjenje indirektnih troškova. Tose odnosi na ukupnu međunarodnu zajednicu, pa naravno i na Bosnui Hercegovinu.Na teritoriji Bosne i Hercegovine padne godišnje61,5 milijardi m³/padavinske vode, rijekamaotječe 43 milijarde m³. Te nas vrijednostidovode u sam vrh zemalja u Evropi,prema vrijednosti hidropotencijala po kvadratnomkilometru površine.Po energetskom potencijalu, glavne rijeke su:Neretva, Trebišnjica, Una sa Sanom, Bosna,Drina i Vrbas.U četri glavna sliva izgrađene su hidroelektranei to na Neretvi: HE Jablanica; HE Grabovica,HE Salakovac i HE Mostar sa ukupnominstaliranom snagom 736,5 MW.Bosna i Hercegovina posjeduje značajne rezervesmeđeg uglja, lignita i treseta, čak seprocjenjuje na količinu od 6 milijardi tona.Tri najveća nalazišta uglja su u tuzlanskojregiji, Centralnoj Bosni i bazenu Gacko, štodovodi do zaključka da preko polovine odukupne energije zadnjih godina proizvodetermoelektrane.Na teritoriji Bosne i Hercegovine nalaze se četiritermoelektrane Ugljevik, Tuzla, Kakanj iGacko. Ove elektrane su podignute na baziuglja, pretežno lignita koji se nalazi u blizini inije ga potrebno transportirati. One za razlikuod hidroelektrane veoma zagađuju vazduh ivodu, ali hidroelektrane zbog akumulacionihjezera, potapaju znatne obradive i druge površine,i donekle mijenjaju i klimatsko-hidrološkei biopedološke prilike u bazenima akumulacijei u njihovim neposrednim slivovima.Nažalost, u Bosni i Hercegovini nema velikihaktivnosti poduzetih za korištenje ostalihizvora električne energije.Zainteresovanost za vjetropotencijal, postoji,ali još uvijek nije adekvatno iskorišten iakopostoji procjena potencijalnih lokacija za vjetroelektrane,njih 30 na području južnog dijelaBosne i Hercegovine u pojasu od oko 50km, uz granicu sa Hrvatskom.Prema mjerenjima koja datiraju iz prijeratnogperioda, na regionu od Trebinja prekoMostara do Bugojna iskazane su više negoobećavajuće vrijednosti. Isti rezulatati mjerenjapotvrđeni su i u skorije vrijeme, premakojima postoji veliki region sa brzinom vjetravećom od 10m/s na visini od 10 metara, višeod 150 dana u godini.Što se tiče geotermalne energije u Bosni iHercegovini još uvijek nema eksploatacije,jer istraživane aktivnosti zahtjevaju značajnaulaganja.Vrijeme je za promjenePredviđa se da do 2050. godine, možemo zadovoljitienergetske potrebe za oko devet milijardiljudi na svijetu, uz uslov smanjenjapotrošnje energije za 15%. Naravno uzimajućiu obzir predviđeni rast populacije, industrijskuproizvodnju, životni standard i putovanja,naročito u razvijenim zemljama. Radise o pronalaženju načina da učinite više, koristećimanje.U današnje vrijeme energiju ne koristimomudro.Moramo pronaći način da iz neodržive energetskeparadigme pređemo u budućnost kojuu potpunosti pokreće obnovljiva energija.Samo nam takav prijelaz može pomoći daizbjegnemo posljedice klimatskih promjena,tako da korištenje obnovljivih izvora ne smijeugroziti postojeća ili potencijalna zaštićenapodručja.Iako su obnovljivi izvori energije mnogostrukomanje štetni po okoliš od fosilnih, oni takođemogu imati negativan uticaj na pojedinekomponente okoliša. Ovo je posebnoznačajno imati na umu, kako bi se izbjeglo,da se takvi objekti planiraju na području postojećihili potencijalnih zaštićenih područja.Ovdje se prije svega misli na male hidroelektranei vjetroelektrane.Vrijeme je za promjene u valorizaciji energijei okoliša. To bi prema procjenama stručnjakapovećalo cijenu energije za 2 do 3 puta, ali bise ostvarili ciljevi proizvodnje energije u prihvatljivojkvaliteti za okoliš te smanjile emisijeCO² i drugih stakleničkih gasova za 50% do2050. godine.Zaštita okoliša i očuvanje klime, također,ima realnu ekonomsku cijenu koja se trenutnokao trošak raspoređuje na cjelokupnostanovništvo svijeta, odnosno plaća posrednokroz izgubljene živote, oboljenja i liječenjeljudi, sanaciju degradiranog (onečišćenog)okoliša, te trajno izgubljene prirodneresurse na nekim lokacijama. Uspostava jedinstvenogmehanizma koji bi u cijenuenergije, uključio zaštitu okoliša prema dogovorenimnačelima vrednovanja okoliša,promijenila bi odnose u energetici i potaklarazvoj energetike na novim osnovama. Jedanod rezultata bi svakako bio razvoj tehnologijakoje su okolišno prihvatljive tesmanjenje indirektnih troškova. To se odnosina ukupnu međunarodnu zajednicu, panaravno i na Bosnu i Hercegovinu.Kad svako od nas nauči da štedi energiju,vodu i sve druge resurse, situacija će se promijeniti,ali prvi efekti biće vidljivi tek za petdo deset godina. Ipak, naša šansa je upravou tome što imamo preduslove da proizvodimo.Da bismo to postigli potrebno je edukacijasvih, od djece u vrtićima, poljoprivrednika,lokalne samouprave, pa sve do VladeBiH.Svijet je na ekološkoj prekretnici: sada trebaizabrati između pohlepe i humanosti, a tajizbor odlučiće o sudbini miliona u decenijamakoje su pred nama, poručuju iz UNEPove,kancelarije Ujedinjenih nacija za zaštituokoliša.Svima je u interesu da očuvamo ovu našu planetuza naše potomke. Od svakog, od nas,zavisi da li će planeta Zemlja, gledana iz kosmosaizgledati tako zelena i plava ili nas –neće ni biti.FONDEKO SVIJET/34/2011.