Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko ...

Godišnje izvješće za 2009.Isplatom dodatka na mirovinu te spomenutim povećanjem mirovina poboljšao se životni standard tzv.novih umirovljenika i ublažene su razlike između mirovina ostvarenih u različitim razdobljima.Slika 11 – Kretanje udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći504540353025201510501995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.% Udjela u plaći 45,88 45,85 47,01 46,32 38,37 37,62 41,40 40,83 40,00 42,13 41,80 40,45 39,95 39,77 40,61Na prosječnu razinu mirovina nepovoljno utječe činjenica da je približno 121 tisuća umirovljenika ili10,3% od ukupnog broja mirovinu ostvarilo primjenom međunarodnih ugovora o socijalnomosiguranju, koji su mirovinu u Hrvatskoj ostvarili s prosječno 11 godina mirovinskog staža, u prosječnojsvoti od 728,41 kn, uz koju ostvaruju i mirovinu od inozemnog nositelja osiguranja.Prema podacima u tablici 10, mirovinu u svoti do 1.500 kn primilo je 302 tisuće umirovljenika ili 27,8%,što je posljedica kratkog mirovinskog staža i niskih plaća tih korisnika.Među korisnicima mirovina do 1.500 kn su i sljedeći korisnici:- 104 tisuće ili 34% su korisnici mirovina ostvarenih primjenom međunarodnih ugovora o socijalnomosiguranju, koji ostvaruju i mirovinu od stranog nositelja osiguranja- 96 tisuća ili 32% su korisnici najniže mirovine, koji zbog najniže mirovine ostvaruju veću mirovinuod mirovine koju bi ostvarili na temelju ostvarenih plaća, odnosno osnovica osiguranja- 65 tisuća ili 22% su poljoprivrednici koji su mirovinu ostvarili s prosječnim mirovinskim stažem od18 godina i 2 mjeseca- 8 tisuća ili 3% su zaposleni korisnici invalidske mirovine koja je zbog činjenice da njeni korisniciostvaruju i plaću manja od mirovine nezaposlenih korisnika invalidske mirovine- ostali ili 9% su korisnici koji su mirovinu ostvarili prema propisima koji su se primjenjivali do 31.prosinca 1998., a zbog nekog razloga nisu ostvarili zaštitni dodatak uz mirovinu ili su ostvariliobiteljsku mirovinu od 1. siječnja 1999. pa im je mirovina određena od dijela mirovine koji neuključuje zaštitni dodatak.Nadalje, među mirovinama do 1.500 kn relativno je više korisnika invalidskih i obiteljskih mirovina(51,2%) nego među svim korisnicima mirovina (48,8%), što je posljedica činjenice da su zbog načinaodređivanja i kraćeg mirovinskog staža invalidske i obiteljske mirovine u prosjeku manje od starosnemirovine.Što se tiče spolne strukture, među mirovinama do 1.500 kn relativno je više žena (59%) nego uukupnom broju umirovljenika (56%), što je posljedica činjenice da žene ostvaruju u prosjeku manjuplaću i kraći mirovinski staž od muškaraca.14