Pregled zakonodavstva za suzbijanje nasilja u obitelji - UNDP Croatia

P R E G L E D Z A K O N O D A V S T V A I M J E R A J A V N I H P O L I T I K A S U Z B I J A N J A N A S I L J A U O B I T E L J I U H R V A T S K O J2Nacionalna strategijazaštite od nasilja uobitelji za razdobljeod 2008. do 2010.godinedine i 199.000 kuna 2009. godine. Sredstva su osigurana i za nastavak izobrazbe i obrazovanja stručnjaka. Iz izvješćaje nejasno je li osigurana financijska potpora dovoljna kako bi se postigao željeni cilj od 140 ovlaštenih i educiranihstručnjaka za psihosocijalni tretman. Gore spomenuti uspjesi mogli bi se u budućnosti proširiti kroz ocjenu kvalitetei djelotvornosti provedene izobrazbe.III. Analiza i provedba zakona u području zaštite od nasilja u obiteljiImajući u vidu Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji te već postojeći pravni okvir, ovaj odjeljak posvećenje analizi načina na koji bi se moglo poboljšati status žrtava i djelotvornost rehabilitacije počinitelja nasilja uobitelji. Premda radna grupa za analizu pravnog okvira u Republici Hrvatskoj u području zaštite od nasilja u obitelji(mjera 3.1) još nije uspostavljena, okupljena je druga radna grupa, posvećena pripremi prijedloga Kaznenog zakonau okviru kojega će biti pokrivena i pitanja u vezi s nasiljem u obitelji.Nadalje, provedena je analiza usuglašenosti postojećeg hrvatskog zakonodavstva s temeljnim međunarodnim dokumentimau vezi s iskorjenjivanjem nasilja u obitelji (mjera 3.2), a pripremljeno je i izvješće. Vidljivost i informativnostrezultata iz izvješća mogli bi se povećati objavljivanjem izvješća na internetu (indikator 4). Izvješće u vezi sprevalencijom, uzrocima, oblicima i recidivizmom nasilja u obitelji nalazi se u prvoj fazi (mjera 3.3). Postojeći zakonodavninapori u vezi s nasiljem u obitelji mogli bi se jako dobro nadopuniti korištenjem već spomenutih istraživačkihprojekata i rezultata (mjera 3.4).Kao što smo već spomenuli u dijelu 1 ovog izvješća, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji iz 2009. godine pretvorio jeprikupljanje podataka i izvještavanje u obvezu (pri čemu je izostanak toga novčano kažnjiv), a ujedno dosta širokodefinira ekonomsko nasilje, s više detalja i dajući mu više težine (mjera 3.5). Osnovane su radne grupe s predstavnicimasvih relevantnih ministarstava i odjela, uključujući i predstavnike civilnog sektora. Uspjeh ove mjere mogao bi sepovećati kroz veću jasnoću, primjerice preciznim navođenjem koje odnosno kakve amandmane bi valjalo uključiti unovi zakon iz perspektive Nacionalne strategije.Ministarstvo pravosuđa trenutno radi na izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (mjera 3.6). MUP izvješćuje kakoje svoje preporuke u vezi s amandmanima na Kazneni zakon dostavio Ministarstvu pravosuđa. Nejasno je jesu lito učinile i druge relevantne institucije (indikator 1), jesu li konzultirani predstavnici nevladinih organizacija te je liprovedena javna rasprava (indikator 2).18Ministarstvo pravosuđa kao ključni koordinator mjere 3.7 prihvatilo je izmijenjeni Zakon o kaznenom postupku 24koji uključuje posebne odredbe za žrtve i povrijeđene strane u skladu s međunarodnom praksom. 25 Izmjene i dopunePrekršajnog zakona ili Zakona o sudovima za mladež u vezi sa zaštitom žrtava nasilja u obitelji (mjere 3.8 odnosno3.9) još nisu dovršene, premda je osnovana radna skupina za amandmane na Zakon o prekršajima. Izrada amandmanana Zakon o policiji uspješno je pokrenuta (dio mjere 3.10). 26 Ministarstvo pravosuđa podnijelo je svoje sugestijeu vezi s amandmanima na navedeni zakon MUP-u, koji je uspješno prilagodio i prihvatio te sugestije u srpnju 2009.godine. Novi Zakon uključuje obvezu policije da surađuje s organizacijama, tijelima, NVO-ima, zajednicama i četvrtimakako bi se stvorila partnerstva za sprečavanje i otkrivanje nezakonitog ponašanja i počinitelja. Također uključujedužnost da se uloži posebna obazrivost kad je riječ o radu s maloljetnim i starijim građanima, odnosno osobama s24 Zakon o kaznenom postupku [Law on Criminal Proceedings], Narodne Novine [Official Gazette] 110/97, 112/99, 58/02, 62/03,115/06, 152/0825 Amandmani uključuju posebne dužnosti tijela uključenih u kaznene postupke kad je riječ o njihovu tretmanu žrtava, posebnuzaštitu žrtve slično onoj koja vrijedi za ugrožene svjedoke, dužnost obavještavanja žrtve o njezinim pravima, posebna prava djecežrtavakaznenih djela, ograničenje broja ispitivanja kako bi se spriječila sekundarna viktimizacija, kao i djelomično prihvaćanje togada se žrtvama omogući svjedočenje putem video i audio veze.26 Zakon o policiji [The Law on the Police], Narodne Novine [Official Gazette] 76/09