Pregled zakonodavstva za suzbijanje nasilja u obitelji - UNDP Croatia

P R E G L E D Z A K O N O D A V S T V A I M J E R A J A V N I H P O L I T I K A S U Z B I J A N J A N A S I L J A U O B I T E L J I U H R V A T S K O Jmorsko-goranska županija), i donekle drukčiji od poretka u slučaju počinitelja nasilja u obitelji osuđenih za prekršaje(Grad Zagreb, Zagrebačka i Varaždinska županija).Premda ukupan udio svake županije u sveukupnom problemu nasilja u obitelji na nacionalnoj razini može naglasitivažnost proporcionalnog tretmana, pa time i ukazati na potrebe za resursima, time se zasjenjuje komparativnanarav problema u županijama kad je riječ o razlikama u broju stanovnika. Kako bismo mogli ustanoviti potrebnurazinu napora koji su nužni da bi se odgovorilo na izazove u svakoj pojedinoj županiji neovisno o veličini populacije,trebamo uzeti u obzir omjer između broja incidenata i broja stanovnika. Studija DZS-a za razdoblje 2001.-2006. godinepokazuje kako je najveći broj osoba osuđenih za kazneno djelo nasilja u obitelji na 100.000 stanovnika u Vukovarsko-srijemskoj(142), Koprivničko-križevačkoj (86) i Virovitičko-podravskoj županiji (82). Analiza podataka MUP-aza razdoblje 2003.-2009. godine pokazuje kako je najveći broj osoba koje je policija prijavila za kazneno djelo nasiljau obitelji na 100.000 stanovnika (Tablica 6.5 i Prikaz 6.13) u Vukovarsko-srijemskoj (181 osoba – 10%), Ličko-senjskoj(171 osoba – 9%) i Primorsko-goranskoj županiji (159 osoba – 8%). Analiza broja osoba na 100.000 stanovnika kojesu osuđene za prekršaj u sferi nasilja u obitelji u razdoblju 2001.-2006. godine prema studiji DZS-a daje sljedeći poredakžupanija: Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska.6Analiza i pregledistraživanja i podatakao nasilju u obitelji uHrvatskojObjedinjavanjem prekršajnih i kaznenih počinitelja po pojedinoj županiji na 100.000 stanovnika možemo rangiratižupanije na temelju ukupnog opsega problema nasilja u obitelji tijekom razdoblja 2004.-2006. godine (prikaz 6.15).To smo učinili koristeći podatke DZS-a o osuđenim počiniteljima prekršaja i kaznenih djela u području nasilja u obiteljiza razdoblje 2004.-2006. godine. 116 Iz toga je evidentno da rangiranje županija prema ovim statističkim podacimadonosi sljedeći rezultat: 1. Varaždinska (1123), 2. Koprivničko-križevačka (1084), 3. Virovitičko-podravska (1046),4. Sisačko-moslavačka (1030) te 5. Bjelovarsko-bilogorska (981) županija. Važno je imati na umu da se ovaj poredakrazlikuje od najviša tri mjesta u poretku kazneno osuđenih počinitelja nasilja u obitelji na 100.000 stanovnika premagore navedenoj studiji DZS-a za razdoblje 2001.-2006. godine samo u smislu županije na prvom mjestu (Vukovarsko-srijemska,Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska županija), a značajno se razlikuje od poretka za prekršajnoosuđene počinitelje nasilja u obitelji (Koprivničko-križevačka, Varaždinska i Bjelovarsko-bilogorska županija).Kad promatramo omjer osoba u razdoblju između 2004. i 2006. godine koje su podvrgnute sudskom postupku ionih koje su osuđene za prekršaj u sferi nasilja u obitelji, nasuprot kaznenom djelu, čini se kako između županija postojeznačajne razlike (prikaz 6.16). 117 Čini se kako Vukovarsko-srijemska i Šibensko-kninska županija imaju značajnoveće omjere prekršajnog nasilja u obitelji nasuprot kaznenim djelima, pri čemu je približno jedna petina ukupnogbroja počinitelja nasilja u obitelji proglašena krivom za kazneno djelo nasilja u obitelji. Nakon tih županija poredakglasi ovako: Dubrovačko-neretvanska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija, čiji se omjeri kreću urasponu od jedan naprama sedam do jedan naprama deset kad je riječ o omjeru počinitelja proglašenih krivim zakazneno djelo nasilja u obitelji i onih koji su proglašeni krivim za prekršaje.Dakle, čini se kako Grad Zagreb na regionalnoj razini ima najveći udio u sveukupnom broju prijavljenih počiniteljakaznenih djela nasilja u obitelji i osoba optuženih da su počinili prekršaj u području nasilja u obitelji. Slijede Primorsko-goranskai Splitsko-dalmatinska županija na drugom, odnosno trećem mjestu u smislu prijavljenih počiniteljakaznenih djela nasilja u obitelji, a Primorsko-goranska županija ujedno drži treće mjesto po udjelu osoba koje suoptužene i osuđene za kazneno djelo nasilja u obitelji. Osječko-baranjska županija druga je po redu po udjelu optuženihi osuđenih počinitelja nasilja u obitelji kao kaznenog djela, a ta je županija ujedno na petom mjestu rangliste kad je riječ o osobama prijavljenim za ta kaznena djela. Vukovarsko-srijemska županija ima najveći broj počiniteljakaznenih djela nasilja u obitelji koji su osuđeni i prijavljeni na 100.000 stanovnika. Nakon nje slijede (ne porangiranju udjela) Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija, od kojih nijedna nemasklonište za žrtve nasilja u obitelji. Varaždinska županija, koja je na drugom mjestu po najvećem sveukupnom udjelu61116 Razdoblje 2001.-2003. godine nije korišteno jer su nedostajali podaci za neke županije, što predstavlja veliki problem kad jeriječ o valjanosti.117 Ibid.