Pregled zakonodavstva za suzbijanje nasilja u obitelji - UNDP Croatia

P R E G L E D Z A K O N O D A V S T V A I M J E R A J A V N I H P O L I T I K A S U Z B I J A N J A N A S I L J A U O B I T E L J I U H R V A T S K O JPravila i procedure:4Osiguranje i radskloništa - usporedbaskloništa podupravom gradovai skloništa kojimaupravljaju NVO-iStroža pravila i u većoj mjeri birokratski procesi gradskih skloništa često se ističu kao razlika između njih i nevladinihskloništa. Međutim, kad je riječ o pravilima i standardima opće naravi, razlika u okviru ovog uzorka skloništa ne činise toliko očitom. Većina skloništa ima prilično slična pravila o tome da nije dopušteno otkriti adresu skloništa, i dakorisnice trebaju održavati čistoću i osobno i u svom životnom prostoru, no strogoća pravila donekle varira. Kadje riječ o telefonskim pozivima i mobitelima, i Duga i Autonomna ženska kuća daju ženama ili nove SIM-kartice, ilinove mobitele. Nadziru se i pozivi; u Autonomnoj ženskoj kući samo dok ne osjete da su žene naučile pravila i daim se može vjerovati, a u skloništu Duga kad god smatraju da je to nužno. U skloništu U.Z.O.R žene mogu zadržatisvoje mobitele, a telefonski pozivi im se ne nadziru, dok se u Vukovaru može koristiti jedino telefonska linija samogskloništa. Ne smije se stupiti u kontakt s počiniteljem. U slučaju skloništa Duga to vrijedi i za druge članove obitelji,premda djeca u većini slučajeva mogu stupiti u kontakt sa svojim ocem nakon odobrenja Centra za socijalnu skrb. Isklonište Duga i ono u Vukovaru imaju politiku zabrane pušenja. Sklonište Duga provodi neka od najstrožih pravila,pa tako ima politiku tri ključna pravila, neovisno o okolnostima žrtve. Ova politika sastoji se od sljedećih pravila:nema pušenja u zgradi ili izvan nje, vremena za obrok su fiksna, a na jelovniku je samo zdrava hrana.Sveukupni zaključci:Skloništima kojima upravljaju gradovi i nevladine organizacije upravlja se uz donekle drukčiji pristup, pri čemu sunevladina skloništa čvrsto zasnovana na feminističkoj ideologiji, dok su gradska skloništa otvorenija gledištu daproblem može postojati na obje strane. Briga o gubitku vlastite autonomije dovodi do toga da se skloništa podupravom nevladinih organizacija ne podvrgavaju standardima koje definira grad, kao što im ni financijska sredstvane dolaze u cijelosti iz grada. U praksi, to može značiti da u nevladinim skloništima vladaju prilično raznolike razinestandarda i profesionalnog osoblja, pri čemu se često moraju oslanjati na volontere. Percepcija je takva da nevladinaskloništa pokazuju više suosjećanja i da su prisnija, dok su državna skloništa u većoj mjeri birokratizirana, no s višeformalnih vještina. Prema mišljenju Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, potrebna su i jedna i druga skloništa,no previše se razlikuju da bi ih se stavilo u istu kategoriju. 85Nadalje, u ovom izvješću puno smo puta istaknuli kako resursi dostupni za žrtve nasilja u obitelji ovise o tomeodakle žrtve u Hrvatskoj dolaze, pri čemu najveća razlika u standardima postoji između Zagreba i drugih, ruralnijihpodručja.40Iz ove usporedbe teško je zaključiti je li to doista slučaj kad je riječ o skloništima. Neke od ključnih uočenih razlikanisu nužno između gradskih i nevladinih skloništa, niti u okviru raznih zemljopisnih područja. Kad je riječ o financiranjui resursima, kao i striktnim pravilima, sklonište Duga najviše iskače iz skupine. Iako Autonomna ženska kuća imanešto viši proračun za 2009. godinu od većine skloništa izvan Zagreba, ujedno imaju i najmanje dvostruko više kreveta.Kad je riječ o uspjehu u rehabilitaciji žrtava-žena, ističe se upravo Autonomna ženska kuća. Od svih skloništa,jedino oni navode kako su sve nezaposlene žene koje su boravile kod njih stekle zaposlenje. Slično tome, premda tou pregledu nije bilo navedeno, tvrde i da 92% žena koje napuste sklonište ne samo da se ne vraćaju u zlostavljanjemobilježenu vezu iz prošlosti, već su ujedno, zahvaljujući savjetovanju u skloništu, u stanju izbjeći zlostavljačku vezui u budućnosti. Premda je nužno istaknuti da je to zasad zasnovano samo na njihovim vlastitim izjavama, čini sekako je vjerojatnije da je taj uspjeh proistekao iz njihova dugog iskustva, a ne iz činjenice da je sklonište smještenou Zagrebu.Međutim, postoje određeni aspekti u kojima razlike između nevladinih i gradskih skloništa, kao i razlike izmeđuregija, postaju nešto jasnije. Primjerice, broj osoblja je viši u dva zagrebačka skloništa. Kad promatramo prosječno85 Razgovor s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova 16.02.2010.