Pregled zakonodavstva za suzbijanje nasilja u obitelji - UNDP Croatia

More documents

Recommendations

Info

P R E G L E D Z A K O N O D A V S T V A I M J E R A J A V N I H P O L I T I K A S U Z B I J A N J A N A S I L J A U O B I T E L J I U H R V A T S K O JIV. Skloništa i podrška za žrtve nasilja u obitelji2Nacionalna strategijazaštite od nasilja uobitelji za razdobljeod 2008. do 2010.godinePrioritet ovog poglavlja jest ukazati na moguća poboljšanja statusa žrtava nasilja u obitelji, naročito kad je riječ ostambenom zbrinjavanju, financijskoj i materijalnoj pomoći, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi, besplatnoj pravnojpomoći i brizi za djecu žrtava.Pregled zakona i podzakonskih akata relevantnih za problem stambenog smještaja žrtava nasilja u obitelji (mjera4.1) nije pripremljen na vrijeme 2008. godine u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva,i to je preostalo kao jedan od izazova 2009. godine. No, 2009. godine Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstvai vodnog gospodarstva izvijestilo je kako se ono bavi jedino stambenom problematikom osoba koji žive u područjimaposebne državne skrbi (PPDS) koji nemaju alternativni upotrebljiv smještaj u skladu s Zakonom o područjimaposebne državne skrbi. 29 Također je naglasilo kako ovaj Zakon ne uzima u obzir pitanje nasilja u obitelji te kakosukladno tome ne posjeduju statističke podatke u vezi s pitanjem za žrtava nasilja u obitelji je osigurana stambenaskrb sukladno ovom Zakonu. Izvješće ministarstva ne navodi pruža li kakav drugi zakon ili propis žrtvama nasilja uobitelji izvan PPDS-a mogućnost alternativnog stambenog prostora. Unatoč tome, poduzimaju se aktivnosti kako bise osiguralo sustavno i trajno zadovoljenje stambenih potreba žrtava nasilja u obitelji, kao i pravna i institucionalnazaštita žrtava nasilja u obitelji (mjera 4.2). MOBMS i MZOS pripremili su pregled financijskog odljeva u svrhu ispunjenjapotreba žrtava nasilja u obitelji 2008. godine, što predstavlja dio indikatora 1. Može se reći kako je sustav financiranjakoji je trenutno na snazi, s 30% predviđenih sredstava iz državnog proračuna, 30% s županijske razine, 30%iz gradova i 10% iz drugih izvora, sastavni dio sustavnog plana financiranja za buduće razdoblje (indikator 2), podpretpostavkom da ostane na snazi (u nastavku: 30/30/30/10). Provedbeni uspjeh ove mjere mogao bi biti dodatnoosnažen institucionalnim širenjem i detaljnom razradom izvora financiranja na svim razinama u vezi s nasiljem u obiteljite pravne osnove za to (drugi dio indikatora 1), kao i evaluacijom preporuka i promjena provedenih kako bi se topostiglo (indikator 3). Ukupno su MOBMS i MZOS 2008. i 2009. godine utrošili 6.218.973,84 kuna na ovu mjeru. Preliminarnoistraživanje u vezi s razinom financiranja potrebnom kako bi se došlo do nužnog iznosa za pomoć žrtvamanasilja u obitelji pojasnilo bi i povećalo razinu preciznosti same mjere, i to je jedan mogući izazov za budućnost.MOBMS je zatražio od svih skloništa u Hrvatskoj da pruže izvješća o svom djelovanju. Analiza naglašava činjenicu daje u Hrvatskoj početkom 2008. godine bilo 16 aktivnih skloništa u Hrvatskoj, no sklonište MIRTa u Splitsko-dalmatinskojžupaniji zatvorilo se u drugoj polovici 2008. godine zbog financijskih poteškoća. Sklonište MIRTa u međuvremenuje ponovno otvoreno početkom 2010. godine. Ukupni kapacitet skloništa u Hrvatskoj 2008. godine procijenjen jena 329 korisnika, a skloništa su postojala u 12 županija od njih 21. Napori da se osigura dostupnost skloništa vidljivisu iz podataka koji pokazuju kako je 2009. godine bilo 17 skloništa u 13 županija, a 2010. godine 18 skloništa u 15županija. Detaljna izvješća skloništa mogla bi se obogatiti uključivanjem sveobuhvatnog sažetka problema s kojimase skloništa susreću; drugim riječima, koliko su adekvatni njihovi kapaciteti i usluge, odnosno kakve su njihovefinancijske potrebe.20MZSS je pripremio pregled zakona i podzakonskih akata relevantnih za dobivanje i korištenje zdravstvene skrbi(mjera 4.4) te je zaključak da žrtve nasilja u obitelji nisu posebna kategorija koja bi imala pravo na dobivanje dopunskogzdravstvenog osiguranja koje pruža država. Stoga se čini kako se posebne potrebe žrtava nasilja u obitelji neispunjavaju konkretno, odnosno da se smatra kako ta grupa ne treba posebne odredbe te joj stoga nema potrebeformalno dodijeliti status grupe kojoj je potrebno dopunsko zdravstveno osiguranje zbog izuzetnih okolnosti kojevrijede za tu grupu. Budući izazovi u okviru te mjere uključuju procjenu broja žrtava nasilja u obitelji koje koristeodredbe o zdravstvenoj skrbi (indikator 3) i možda preliminarno istraživanje u vezi s problemima s kojima se žrtvenasilja u obitelji mogu susretati kad je riječ o pristupu osnovnoj i dopunskoj zdravstvenoj skrbi, odnosno zašto biim ta skrb mogla konkretno biti potrebna. Takve bi aktivnosti mogle pripomoći djelotvornosti dodjele sredstavakako bi se moglo pozabaviti teškoćama s kojima se susreću žrtve nasilja u obitelji i kako bi se mogla omogućiti većapreciznost u definiranju budućih ciljeva.29 Zakon o područjima posebne državne skrbi [Law on Areas of Special State Concern], Narodne Novine [Official Gazette] 86/08
P R E G L E D Z A K O N O D A V S T V A I M J E R A J A V N I H P O L I T I K A S U Z B I J A N J A N A S I L J A U O B I T E L J I U H R V A T S K O JZapošljavanje žrtava nasilja u obitelji programirano je i planirano, a posljedično je šest žrtava zaposleno 2008. godineu sklopu posebnih odredbi i sustava poticaja Zavoda za zapošljavanje (mjera 4.5). Sredstva su također pružena inevladinim organizacijama za programe zapošljavanja usmjerene na zapošljavanje žrtava nasilja u obitelji, putemkojih je provedena izobrazba žena, što je za posljedicu imalo još 10 žena koje su zaposlene tijekom programa. Tijekom2009. godine 22 registrirane nezaposlene osobe deklarirale su se službi za zapošljavanje kao žrtve nasilja uobitelji. Dvije od tih osoba uključene su u obrazovne aktivnosti u organizaciji HZZ-a, dvije su uključene u programjavnih radova, a 11 osoba je zaposleno.Kako bi se poboljšale mogućnosti zapošljavanja i djelotvornost sheme zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji, Zavodza zapošljavanje predstavio je u svim svojim regionalnim centrima (njih 22) i lokalnim centrima (njih 95), kao i svimsvojim partnerima i poslodavcima, sustav posebnih poticaja u sklopu svog Godišnjeg plana za poticanje zapošljavanjaza 2008. godinu. Povrh toga, tiskano je i distribuirano 50.000 raznih informativnih materijala, a obavljeno jei 17.519 posebnih posjeta poslodavcima, kako bi se predstavili sustavi Zavoda za zapošljavanje (mjera 4.6). Sličneaktivnosti, usmjerene na poslodavce, provedene su 2010. godine: 345.000 raznih informativnih materijala tiskanoje i distribuirano, dok su mjere kojima se podupire zapošljavanje žena žrtava nasilja u obitelji predstavljene u svimjavnim događanjima u kojima je HZZ sudjelovao. Djelotvornost sheme mogla bi se dodatno poboljšati sustavnimpraćenjem i evaluacijom zadovoljstva sudionika i poslodavaca zapošljavanjem koje se kroz shemu ostvaruje. Uspjehove mjere mogao bi u budućnosti biti dodatno potaknut indikatorima sa specifičnim ciljnim vrijednostima, kao štoje točan broj žrtava nasilja u obitelji koje bi trebale biti zaposlene kroz shemu.Godine 2009 HZZ se uključio u inicijativu koju je potaknuo Centar za socijalnu skrb u Vukovaru, gdje su uspostavili suradnjusa skloništem kako bi se organizirala izobrazba za žene tijekom njihova boravka u skloništu u vezi s djelotvornimpristupima traženju radnog mjesta i prezentiranju sebe u razgovorima za posao. Čini se kako je ta inicijativa postalamodel za partnerstvo, koji bi se mogao kopirati i u drugim mjestima. Nekoliko inicijativa usmjerenih na povećanje zapošljivostižena koje koriste smještaj u skloništu provedeno je u Osječko-baranjskoj i Međimurskoj županiji.Mjere 4.7 (planiranje i pružanje dodatnog obrazovanja za žrtve nasilja u obitelji) i 4.8 (uključivanje djece žrtava nasiljau obitelji u vrtićima i školama) imaju za cilj pomoći žrtvama nasilja u obitelji da se reintegriraju u društvo i lakšeizbjegnu nasilje u obitelji, tako da im se pomogne da svoju djecu uključe u obrazovni sustav. Nije bilo posebnihuvjeta niti sredstava koja bi bila korištena za dopunsko obrazovanje žrtava nasilja u obitelji ili za uključivanje njihovedjece u vrtiće i sve razine obrazovanja. Premda se čini kako za to nema potrebe, u praksi se može dogoditi da žrtvenasilja u obitelji koje su smještene u skloništu, a ne u svom području prijavljenog prebivališta, naiđu na poteškoćepri upisivanju svoje djece u lokalne škole. Također, žrtve nasilja u obitelji često se suočavaju s financijskim teškoćama,koje djelomično ili u potpunosti proizlaze iz zlostavljanja koje su pretrpjele. Sukladno tome, nije vjerojatno da ćežrtve nasilja u obitelji biti u mogućnosti priuštiti si da djecu upišu u vrtić bez financijske podrške (mjera 4.8, indikator3), što pak može postati prepreka u zapošljavanju. Međutim, ističe se kako obrazovne institucije u slučajevima djecekoja su iskusila nasilje u obitelji trebaju koordinirati svoj rad sa socijalnim službama, kako bi se za svaki pojedini slučajpronašlo najbolje moguće rješenje (mjera 4.8, indikator 4).Tijekom čitave 2008. godine, MOBMS je financirao 33, a Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske pet projekatanevladinih organizacija povezanih s nasiljem u obitelji (mjera 4.9), pri čemu je ukupno utrošeno skoro tri milijunakuna. Godine 2009. MOBMS, MZSS i Ured financirali su 11 projekata i nekoliko organizacija, s ciljem hvatanja ukoštacs nasiljem u obitelji i suzbijanja tog probleme, s ukupno 1.822.984,00 kuna. Mjere 4.10 i 4.11 djelomično su provedene,s financijskom podrškom za proširenje korisničkih i uslužnih kapaciteta, kao i za vođenje postojećih skloništai centara za savjetovanje (indikatori 10.2 i 11.2), uz povećanje subvencija po korisniku skloništa od 600 kuna 2008.godine. 30 Povrh toga, godine 2009. MZSS je potpisao ugovor s 9 pravnih osoba koje se bave djecom i odraslim žrtvamanasilja u obitelji, od kojih su dvije pravne osobe bile nove u tom području. Time se kapacitet skloništa povećao uusporedbi s 2008. godinom. Daljnji izazov jest nadograditi se na te uspjehe uspostavom novih skloništa i savjetodavnihcentara, naročito u devet županija koje su i dalje bez kapaciteta skloništa (indikatori 10.1 i 11.1).2130 Ipak, nisu svi korisnici skloništa subvencionirani.
Page 1 and 2: Pregled zakonodavstvai mjera javnih
Page 4: P R E G L E D Z A K O N O D A V S T
Page 8 and 9: P R E G L E D Z A K O N O D A V S T
Page 19: P R E G L E D Z A K O N O D A V S T
Page 71 and 72:
P R E G L E D Z A K O N O D A V S T
show all

Pregled zakonodavstva za suzbijanje nasilja u obitelji - UNDP Croatia

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?