U POSETIzdravicu i ~estitke, doneta je odlukada se izra|uju figurice znamenitihli~nosti, pre svih ratnika koji suobele`ile sredwovekovnu Srbiju.Re~ je o dragim predmetima i svojevrsnimu~ilima, dragocenim po zna-~aju a ne po ceni, ukrasima svakako,igra~kama nikako!Pre toga, do detaqa su prou~iline samo epohu u kojoj su oni `ivelive} sve detaqe, od navika i odevawado karaktera i odlika. To suprave studije koje podrazumevaju bezbrojdetaqa, mnogo strpqewa, vremena,znawa, konsultacija, skica,probnih otisaka... Steklo se, ka`u,inspiracije za tri `ivota.U toku priprema i izrade skica,potra`ili su pomo} vrhunskih poznavalacateme, vode}ih stru~waka Srpskeakademije nauke i umetnosti,uglednih univerzitetskih profesora,istori~ara, pripadnika vojske... Semostalih, punu podr{ku i dragocenesavete dali su im dr Marko Popovi},poznati arheolog zadu`en za Beogradskutvr|avu, mr Bojan Popovi},direktor Galerije fresaka, pukovnikMiroslav Kne`evi}, direktor Vojnogmuzeja, gospo|a Qubica Dabi}, kustosumetni~kih zbirki Vojnog muzeja,Du{an Milovanovi}, vi{i kustosMuzeja primewene umetnosti...SMOTRA U VOJNOM MUZEJUPosetioci Vojnog muzeja u Beogradu mogu davide i jednu zanimqivu postavku figurica iz radionicePredraga i Nenada. Re~ je o sceni iz 1809.godine na kojoj se vidi kako Kara|or|e vr{i smotrusrpskih ustanika. Na prostoru 50 puta 46 santimetarasteklo se mno{tvo zanimqivih likova.Razvijeni barjaci, podignuto oru`je, bojni pokli~...Pored legendarnog Vo`da su zastavnici, dobo{ari,ustanici...Opredelili su se za po~etnihosam li~nosti u istorijskom opusu od12. do 15. veka: `upan, kraq, despot,knez... Na wima je data retrospektivaratne no{we u Srbiji, od dugih haqinado oklopa. U tom nizu, StefanNemawa po~iwe a \ura| Brankovi}zavr{ava epohu.Brzo su stigle ohrabruju}e ocenei na radnom stolu je po~eo defileratnika. Izuzetno uspe{no je do~aranafigura despota Stefana Lazarevi}a,rekonstrukcija wegove li~nostikao viteza. Nasuprot stereotipimai predrasudama, on je bio ri-|okos i ri|obrad. Sa freske je uzetsamo wegov lik a oprema je prilago-|ena borbenom duhu. Naime, mawe jepoznata wegova sklonost prema takmi~ewimana turnirima gde se uspe-{no ogledao sa onda{wim megdanxijama.Car Du{an, tako|e. Qudina visine214 santimetara, {irokih ramenai jakih mi{i}a, ko{~atog licasa lu~nim obrvama i markantnim brkovima.Ba{ mu pristaje vite{ka no-{wa.Gledaju}i neobi~nu galeriju likovaotkrivamo mnoge detaqe, u~imonove lekcije iz na{e istorije. Lakoih je zamisliti kako dele megdane, vodete{ke bitke, tutwaju na kowima,komanduju... U miru su vidali rane ipripremali se za nove okr{aje. Nisuse ni tada odvajali od oru`ja jersu se vetrovi rata pre~esto obru{avalina na{e prostore. Mnogi su htelida poharaju, pobede i potla~e Sr-301. jul 2007.
iju. Zato su se, izme|u borbi i ratova,vitezovi ogledali na turnirima.U savremenom re~niku, bila je tosvojevrsna borbena obuka. Me|utim,upozoravaju na{i doma}ini, ta opremase bitno razlikovala od ratne.Kako ka`u Predrag i Nenad, svakivitez je imao svoja heraldi~ka obele`ja(kula, zastava, rogovi...). {lemveliki, fiksiran, oprema, kitwasta,glomazna, prilago|ena dvoboju „jedanna jedan“. U borbi je to nezamislivojer je potreban prostor za brzi manevar,slo`ene pokrete i muwevituupotrebu raznog oru`ja.Velmo`e, vlastelini, vitezovi...Od malena su im davali drvenooru`je kako bi svikli na ono {to ih~eka. Rat i ratovawe, boj i bojevawe,~uvawe od ropstva i pokora, borbaza slobodu, veru, imawe...Kosovski boj i wegovi junaci suprava slika. Isposni~ko lice caraLazara kao simbol pogibije, ra|awalegende, mita o pobedi u porazu. Iwegova figura je pred nama. Kao dapriziva razum i slogu. U toj istoj bicibilo je svega nekoliko stotinasrpskih oklopqenih vitezova. Probijalisu se kroz neprijateqske redovekao mali tenkovi, ali wihovaubojitost be{e kratkog daha. Podsilnom te`inom, brzo su se zamaralii oni i kowi...Na Balkanu, uop{te, nije bilomnogo oklopqenih vitezova ve} lakoopremqenih ratnika s lukovima istrelama kao najubojitijim oru`jem.Na Zapadu se u to vreme sasvim druga~ijeratovalo. Prezirani su strelcia ~ast je pripadala vitezovima„te{ka{ima“. Bliska borba i sevawema~eva priznavalo se kao borbenikodeks. Zato su balkanska pravila,ba{ kao i sam prostor, bili ve~nazagonetka i ratni~ka tajna.KARAKTER LIKOVANenad je zadu`en za {to verodostojnijeodslikavawe unutra{wegbi}a junaka. Freske, uglavnom ra|eneu vizantijskom stilu, ~esto daju pogre{neodgovore na kqu~na pitawa.Idealizovawe likova, isposni~kalica u gotovo molitvenom spokoju moguda zamagle pravi karakter ratnika.Poznavawe psihologije pomoglomu je da pronikne u su{tinu qudskog bi}a, iznad stereotipa i vanzabluda. Na primer, car Du{an je bio sr~an, otresit, borben ~ovek,dok je wegov otac Stefan De~anski imao potpuno druga~ija narav.Isuvi{e smeran, tih, duboko okrenut veri, pravi pacifista{to bi danas rekli, za vreme qutih bitaka nije se nikada latiooru`ja. Za to vreme satima se molio za spas i opro{taj...Opet smo okrenuti ratnicima na dlanu. Sibiwanin Janko uvite{kom oklopu, kraq Dragutin, prvi srpski vladar Beograda, paEugen Savojski, oslobodilac prestonice. Na svakom licu trag istorije.Defiluje sredwi vek: Stefan Nemawa, za~etnik dinastije,kraq Milutin u ceremonijalnom ornatu, car Du{an u vite{koj no-{wi, despot Stefan Lazarevi}, ~udood ~oveka ~iju glavu krasi turnirski{lem. Idemo daqe. Sad }e pred naskro~iti kwaz Milo{ i knegiwa Qubica,on u sve~anoj uniformi, ona udvorskoj no{wi. Tu je, naravno, Kara|or|eopasan prepoznatqivim kuburama,prepun borbenog duha i ratnogpokli~a. Onda ~uveni Vasa ^arapi},wegovi dugi brkovi, odlu~an pogled,samo {to ne isu~e qutu sabqu.I jo{ mnogo, mnogo li~nosti. Tvorcifigurica nisu odoleli a da ne iza|uizvan prvobitno zacrtanog istorijskogokvira. Kako da se zaobi|u likovipoput kaqa Petra Prvog Kara-|or|evi}a, odevenog u vojvodsku uniformuili legendarnog majora DragutinaGavrilovi}a?SLO@ENA PROIZVODWAMESTO U VOJNOJ KWI@ARI Iz radionice Predraga i Nenadado sada je iza{la armija od oko triPotra`wa za figuricama je takva da odmah hiqade figurica ~ija je veli~ina od 54po napu{tawu radionice stroj ratnika u`urbano do 75 milimetara, pakovanih u prikladnekutijice sa osnovnim pojmovimamar{uje prema naru~iocima. Kako bismo olak{alawihov put i do pripadnika Vojske Srbije, Novinskicentar „Odbrana“ omogu}io je prodaju fiva~kograda pravqene su prve skice,o junaku. Posle {est godina istra`iguricau kwi`ari „Vojna kwiga“, ulica Vasina 22. zatim je sledila izrada modela od beolinakoji se pe~e da bi se dobio ta-Tako {etwu ulicama Beograda mo`ete ulep{ati udru{tvu junaka iz na{e istorije.kozvani master. Sledi izrada kalupaod sinteti~ke smole, obrada, sklapawei bojewe. Za izradu jedne figuricepotrebne su dve nedeqe rada.Wih dvojica imaju i mali timsaradnika u kome se isti~e akademskaslikarka Tawa Milenkovi}. Lakoje pretpostaviti {ta joj je zadatak ulancu izrade. Pod wenom ve{tom ki-~icom, lica dobijaju izraz i boju, no-{we i uniforme tako|e, a oru`je ioprema su posebna pri~a. Blistavioklopi, uglancani {lemovi, sjajnima~evi... Re~ je o milimetrima prostora{to zahteva izuzetnu ve{tinu,precizan potez i maksimalnu koncentraciju.Tawa je sve to sabrala u svomslikarskom talentu.Za sada, wihove figurice su izlaganeu na Oplencu, Ora{cu, Aran-|elovcu, Aerodromu „Nikola Tesla“,Programskoj galeriji pod pokroviteqstvomKara|or|evi}a...Dobar glas daleko se ~uje pa suu pregovorima sa ~e{kim poru~iocima.Javqaju se i pojedinci iz sveta.Tako je jedan Francuz koji sakupqazastavnike 19. veka, poru~io figurice srpskih ustanika. Vrhunskiizra|eni u dobroj ambala`i mogu poslu`iti u razne namene. Odpopune kolekcija do poklona dr`avnicima, visokim vojnim rukovodiocimai crkvenim velikodostojnicima. Civilne i vojne {kolemogu imati kvalitetna u~ila, na primer.Naravno, radionica Predraga i Nenada ne}e stati na nekadazadatoj temi. Roje se misli, ra|aju se nove ideje. Rimski centurionpredvodi dugu kolonu ratnika, kraj joj se ne nazire. Mo`da }epre}i granice jo{ nekog veka.Branko KOPUNOVI]Snimio Goran STANKOVI]31