<strong>Iz</strong> <strong>ljetopisa</strong>jića u skrbi za žrtve nasilnih ideologija.»Fra Miljenko zna, kao što znajusvi koji su spoznali nehumanost ideologijakoje mrze čovjeka zbog njegovihvjerskih uvjerenja, da je komunizampo svojoj internoj strukturi, poideološkim premisama i po političkimciljevima projekt okrenut zločinu.Zato su i njegove žrtve, osobitoone iz mržnje prema vjeri, mučenicikoji zavređuju postati nam uzorima ipoštovati ih, a koje i Bog voli. U kršćanskojtradiciji to su blaženici i sveci,«istaknuo je dr. Krišto. Osvrćućise na rad fra Miljenka kao vicepostulatora,dr. Krišto je istaknuo da je fraMiljenko prikupljao iskaze očevidacai dokumentaciju te pokrenuo općineu Hercegovini na pronalaženje skrivenihi poznatih masovnih grobišta,kao i časopis znakovita naslova Stopamapobijenih. »Zbog svega toga«,istaknuo je Krišto, fra Miljenko jepostavio model za vođenje postupakadrugim redovničkim zajednicamai biskupijama.O novinarskom radu fra MiljenkaStojića izvijestio je hrvatski novinar,publicist i politički analitičar MateKovačević. Govoreći o kolumnamafra Miljenka Stojića koje su objavljivanena portalu hrsvijet.net, Kovačevićnavodi da su njegovi tekstoviponajprije prilagođeni širokom čitateljstvu,što fra Miljenka otkriva kaoautora političkih, veoma popularnihtekstova. »Međutim«, naveo je Kovačević,»upravo zato oni i ne mogudoći u masovne medije, koji su kaoi u jugoslavenskom komunističkomrazdoblju strogo nadzirani.« Kovačevićnavodi posebno bolno područjena kojem fra Miljenko ne može sakritičak ni vlastito ogorčenje, a toje odnos vlasti Republike Hrvatskeprema Hrvatima u BiH, posebiceprema Herceg Bosni. Osvrćući se naknjigu »Halo, ovdje Herceg Bosna«u koju su ukoričeni sadržaji Stojićevihkolumni, Kovačević je istaknuoda autor Stojić, unatoč međunarodnimsilama i silnicama, političkimvlastima u Republici Hrvatskoj, alii režimu političke uprave u BiH temuslimanskoj velikobošnjačkoj politici,javlja cijelom svijetu da je HercegBosna, koju su nasilnim dekretimapokušali politički eutanazirati,ipak živa u srcima svojih ljudi, koji sujoš uvijek, bar formalno, konstitutivninarod BiH.U završnoj riječi nazočnima seobratio fra Miljenko Stojić ističućida živimo u ozbiljnim vremenimakada samo zajedništvom možemodoći do željenog ishoda. »Istina,lakše se diše otkada nam nevino zatočenegenerale pustiše na slobodu.Međutim, ima ih koji još čame u tuđinskimtamnicama ili čekaju da imse izreče presuda. To su oni naši izHerceg Bosne. Među njima posebnotrebamo spomenuti Darija Kordićaosuđena na dugih 25 godina.« FraMiljenko Stojić je naglasio da se natribini govori o prošlosti, ali zapravoo sadašnjosti i budućnosti. Kazao jeda na svoja djela gleda kao na ulogu»okidača« za razmišljanje i razgovor.Osvrćući se na istraživanja komunističkihzločina, podsjetio je da je nedavnohrvatska vlast pod Milanovićevimvodstvom zatvorila ured kojise bavio istraživanjem komunističkihzločina i na taj način onemogućilastotinama tisuća pobijenih da dobijuprimjereno posljednje počivalište.»Potrebno nam je zaista pročišćenjeod komunističkog mentaliteta. Najboljeto možemo učiniti tako da živimovrijednosti duboko ukorijenjeneu naš hrvatski narod«, zaključio je fraMiljenko Stojić. GLASILO STOPAMA POBIJENIHPOJAVILO SE NA KIOSCIMAS2013.2pŠiroki Brijeg, 28. ožujka 2013. (Vicepostulatura) – U Drugomsvjetskom ratu i poraću komunisti su ubili 66 hercegovačkih franjevaca.Ubili su tada i na stotine tisuća članova vjernog Božjegpuka.O svemu ovome od 2008. redovno piše Stopama pobijenih, glasiloVicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65subraće« koje izlazi svakih šest mjeseci. Do sada je tiskano 10brojeva. Glavni i odgovorni urednik je fra Miljenko Stojić, vicepostulator.Sjedište glasila je na Širokom Brijegu u franjevačkomsamostanu, a o svemu se pobliže može upoznati preko portala pobijeni.<strong>info</strong>.U posljednje vrijeme glasilo Stopama pobijenih po prvi se putpojavilo na kioscima u Herceg Bosni i BiH. Na taj način povećalase mogućnost lakšeg dolaska među moguće čitatelje. Hvala svimaonima koji su za to zaslužni te onima koji ga čitaju i pomažu, kaošto pomažu i rad Vicepostulature. 14
SV. MISNIM SLAVLJEM OBILJEŽENA 67. OBLJETNICAZVJERSKOG UBOJSTVA PETORICE HRVATSKIH DOMOLJUBAPodadrežanj, 1. travnja 2013. (citluk.ba) – Na Uskrsniponedjeljak u kapelici pokraj spomenika petorici hrvatskihčasnika i dočasnika iz Drugoga svjetskog rata naPodadrežnju je slavljena sv. misa koju je predvodio fraIvan Ševo. Sv. misu u spomen na Marka Stojića, IvanaJuričića Ćurdu, Juru Dodiga, Franju Miloša, Ivana MilićevićaMilića i ostale hrvatske domoljube fra Ivan jepredvodio u suslavlju s fra Darijem Dodigom, župnikomžupe Čerin, fra Miljenkom Stojićem, vicepostulatorompostupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« tedon Jakovom Jurićem.Propovijed na mjestu stradanja u Donjem VelikomOgrađeniku, koje svake godine pohode brojni sa željomda se s dužnim pijetetom poklone žrtvi istinskih hrvatskihdomoljuba i sačuvaju je od zaborava, fra Ivan Ševosažeo je u tri bitne poruke.S puno ljubavi i dobre volje fra Ivan je okupljenimaporučio da je za svakog čovjeka najteže, ali i najvažnijespoznati samoga sebe, a zakoračivši u povijest i povezujućije sa sadašnjošću i budućnošću, fra Ivan je podsjetioda svaka rijeka ima dvije obale. Za mučenički hrvatskinarod to su nacija i vjera. Drugu poruku propovijedi fraIvan je posvetio mladima te iskazao zabrinutost da mladeždanas živi u ateiziranu svijetu u kojemu se mlade učida zaniječu Krista. »Danas je mladež na križu. Taj križskovao je sebičan čovjek«, slikovito je kazao propovjednik.Posljednju poruku u današnjoj propovijedi fra Ivanje posvetio važnosti obitelji i ponovio riječi bl. AlojzijaStepinca koji je još 1934. isticao da nema jake i sretneHrvatske bez tjelesno i ćudoredno jake hrvatske obitelji,bez čestitih i ćudoredno zdravih pojedinaca.Nakon misnoga slavlja na spomen-obilježje poginulimavijenac su položili načelnik općine Čitluk IvoJerkić i predsjednik Općinskog vijeća Marin Radišić.A pored izaslanstva općine Čitluk vijence kod spomenobilježja danas su položili i predstavnici HDZ-a BiHi predstavnici mjesne zajednice Donji Veliki Ograđenik.<strong>Iz</strong> <strong>ljetopisa</strong>PREDLOŽENO ODRŽAVANJE ZNANSTVENOG SKUPAO HRVATSKIM MUČENICIMASarajevo, 5. travnja 2013. (IKA)– Predsjednik Komisije HBK i BKBiH za hrvatski martirologij gospićko-senjskibiskup Mile Bogović 4.travnja na 37. međunarodnom simpozijuprofesora filozofije i teologije uSarajevu predstavio je prijedlog Komisijeda se održi znanstveni skup otemi »Mučenici i mučenički trag(ovi)u hrvatskoj prošlosti«. Predložio jeda suorganizatori budu hrvatska visokateološka učilišta.Naime, Komisija HBK i BK BiHza hrvatski martirologij u pripremii održavanju tog znanstvenog skupanužno je upućena na suradnju snašim visokim teološkim učilištima.<strong>Iz</strong>među ostaloga, biskup je rekao:»Kada je papa Ivan Pavao II. tražiou prošlom tisućljeću što od ostvarenihvrjednota čovječanstva treba prenijetipreko praga novog tisućljeća,na prvo mjesto stavio je mučeništvoi pozvao sve narode da ne prepustezaboravu one koji su pretrpjeli mučeništvo,odnosno da ih popišu i časte.Mi smo u Hrvatskoj sagradili Crkvuhrvatskih mučenika, ali nismo pritomimali jasnu sliku tko su ti mučenici.Potom smo održali znanstveniskup o žrtvama i mučenicima iz vremenakomunističke vladavine. Nužnonam se tada postavilo pitanje kojaje razdjelnica između mučenika i žrtava.Zato nam se nametnuo zadatakda razjasnimo pojam mučenika i daonda počnemo istraživati i tragovemučenika u našoj prošlosti.«Do sada se o našim mučenicimapisalo uglavnom u propovjedničkojliteraturi. Sada se želi proučavanjepodići na znanstvenu razinu. U tomsmislu organizirat će se znanstveniskup o mučeništvu općenito i o mučeničkimtragovima u našoj prošlosti.U prvom dijelu obradit će se mučeništvopod teološkim, pravnim, povijesnim,liturgijskim i ekumenskimvidom. Posebno će biti istaknuti pomacikoje je u tom pogledu učinioDrugi vatikanski sabor i papa IvanPavao II. u svojim porukama.U drugom dijelu istraživat će setragovi mučeništva u našoj prošlosti,od pojave kršćanstva na našim prostorimapa do danas: Dioklecijanovipro goni, vrijeme seoba naroda, kneževinai kraljevina, križari, provalaMon gola, »bosanska hereza«, turskaprovala, vitezovi i okrutnost feudalaca,mučenici u kršćanskoj državi i nakoncu mučenici u vrijeme »triju zala«,posebno u vrijeme komunističke vladavine,izvijestio je biskup Bogović.Načelno je prihvaćena suorganizacijanaših teoloških učilišta. Svako odnjih izabrat će u organizacijski odborpo jednoga člana. U raspravi je predloženoda se na istu temu na našim visokimučilištima formuliraju projekti.Uz biskupa Bogovića na simpozijuprofesora sudjelovali su članoviKomisije: Josip Dukić, fra MiljenkoStojić i don Pero Brajko. Simpozij omučenicima održat će se kasno u jesenove godine ili u proljeće sljedećegodine. S2013.2p15