Iz ljetopisa - Pobijeni.info

PodsjetnikS 22013. pCrkva je pokrivena 1910., a njezinizvonici ni danas nisu dovršeni.Konvikt za vanjske đakeKonvikt za vanjske đake osnovanje 1911./12. školske godine, iako suveć 1902./03. na gimnaziji bila dvavanjska đaka. Godine 1912. kupljenaje jedna seoska kuća i u njusmješteni prvi vanjski đaci. Zgradakonvikta u današnjem svom oblikuizgrađena je 1929., 1931. i konačno1939. Nakon Drugoga svjetskograta partizani su rastjerali đake tenacionalizirali zgradu konvikta sdvorištem i pomoćnim zgradama.U zgradi je potom bio dom za đake.Danas je u njoj Akademija likovnihumjetnosti Sveučilišta u Mostaru.Nova gimnazijska zgradaFratri su temelje novoj suvremenojgimnazijskoj zgradi položili nasv. Franju 1924. Plan za ovu zgraduizradio je arhitekt Miloš Komadina.Zgrada je primila prve đake školskegodine 1927./28., a konačno je bilagotova 1930. U ovoj su zgradi gimnazijupohađali sjemeništarci kojisada stanuju u staroj gimnazijskojzgradi i vanjski đaci iz konvikta. Gimnazijaje doživjela istu sudbinu kaoi konvikt za vanjske đake. Partizanisu fratre ubili, zgradu devastirali, a1947. spalili sve knjige svih knjižnicana Širokom Brijegu, arhiv gimnazijei konvikta, arhiv samostana i matičneknjige. Potom je zgrada gimnazijenacionalizirana i do danas, kao ni staragimnazija, nije vraćena fratrima.HidrocentralaTik uz mlinicu na rijeci Lištici fratrigrade hidrocentralu. To je jedanod krasnih projekata Širokog Brijegakoji govori o fratarskoj poduzetnosti.Osim što je turbina od 1934. proizvodilaelektričnu energiju, njezinje pogon iskorišten za vodenu crpkukoja je punila spremnike ponadgroblja u Mekovcu, potom onaj ucrkvenom dvorištu i konačno jedanmanji u potkrovlju gimnazije te sutako samostan, gimnazija, konvikt isvi drugi objekti na Širokom Brijeguimali vodu. Voda je korištena i zazalijevanje vrtova. Hidrocentrala je1947. nacionalizirana i ubrzo nakontoga uništena. Danas u ruševnomstanju podsjeća na ona vremena kojasu tako slavno i žalosno iza nas.Hidrocentrala je i žrtvoslovnomjesto Širokog Brijega i naše Provincije.U nju se sklonilo osam fratarakada su bitke na Širokom Brijegubile najžešće, a ujutro 8. veljače dolazena Široki Brijeg neznajući da sudan prije ubijeni svi fratri u samostanu.Partizani su i njih uhitili te odveliu nepoznatu smjeru (»via Spalatum«,kako stoji u Nekrologiju Provincije)i ubili.Ratno skloništeGodine 1943. fratri u svom vrtuna Širokom Brijegu grade ratno sklonište.Završili su ga 1944. Nacrt jeizradio inženjer Žeravica. Iskorištenaje prirodna pećina u samostanskomvrtu, a sklonište je moglo primitiđake i profesore. S istoka se u njulazi strmim stubama dok je južnastrana u razini zemlje. Partizani nakonosvajanja Širokog Brijega ulazeu samostan, uhićuju sve fratre te ihjednoga po jednoga vode do ratnogaskloništa i tu ubijaju. Potom su ih uskloništu zapalili i zatrpali zemljom.Na povijesnoj duhovnoj obnovi ipokorničkom hodočašću cijele ProvincijeŠirokobriješkoj Gospi fratrisu 1. srpnja 1971. njihove posmrtneostatke, kao i onih ubijenih u MostarskomGracu, prenijeli i ukopali uširokobriješkoj crkvi.Ratno sklonište otvoreno je 19.srpnja 1990. Na zatrpanim stubamapronađeno je nekoliko manjihkostiju ubijenih fratara, njihove krunice,ključići njihovih ormara, ostatcinjihovih naočala, kutije za duhan.Široki Brijeg je središnje žrtvoslovnomjesto naše Provincije, a ratnosklonište srce toga središta. I danasga mnogi vjernici s velikim strahopoštovanjemposjećuju, a fratri cijeleProvincije svakog se 7. veljače okupeoko toga mjesta na kojemu su širokobriješkihercegovački franjevci dalisvoje živote za Krista, za Crkvu i zafranjevački red.ZaključakDa bi Široki Brijeg i danas disaopunim plućima, Provincija s društvenomi političkom zajednicom moraučiniti sve što je u njihovoj moći.Tom svetom mjestu, tom hercegovačkombrijegu što u sebi nosi dašakSinaja, Morije, Neba, Tabora, Siona,Karmela i Kalvarije, treba vratitisvoje dostojanstvo, treba odati počastsvojim ubijenim fratrima i puku.Fratri su to i dosad činili, osobito jemnogo učinjeno u vrijeme komunizmaodržavanjem sv. misa zadušnicaza ubijene fratre na 7. veljače, obnovomsamostana, crkve, crkvenogdvorišta, održavanjem gospojinskihdevetnica, Gospojina i hodočašćamladeži, uređenjem riznice te galerijekao iznimnim udjelom fratarau osnutku Likovne akademije na ŠirokomBrijegu. Široki Brijeg vapi zaobnovom stare gimnazijske zgrade ihidrocentrale, vapi da ratno skloništebude početkom i svršetkom vanjskihkrižnih postaja u tom perivoju prepunomdarova požrtvovnih fratara,puka i darova nebeskih. 26