Iz ljetopisa - Pobijeni.info

Iz ljetopisaS 22013. plitva uz čitanje svih imena stradalih utom zločinu. Za svakoga od njih upaljenaje svijeća koju su položili mladidok je ispred Udruge Lug – Poljica,koja je osnovana radi očuvanja uspomenena žrtvu nevino stradalih, položenocvijeće.U prigodnoj propovijedi fra MiljenkoStojić istaknuo je da se istina ožrtvi ovih mučenika nije mogla skriti,a to dokazuje i ne tako davan posjetjednoga njemačkog vojnika kojije posjetio Lug želeći platiti materijalnuštetu što ju je počinio spalivšitoga kobnog 16. prosinca jednu štaluna Lugu. »Događaje iz prošlosti zacijelone možemo učiniti takvima kaoda se nikada nisu dogodili. Ali možemoih učiniti takvima da pobijedimomi, a ne oni. To nam omogućujenaša kršćanska vjera. Što nam godnetko učinio ne može nam iz grudioteti slobodu i sve ono što je dobro,ako to sami ne dopustimo. Vidjelismo to lijepo kroz vrijeme komunizma.Što sve nije činio da nas podjarmi,ali uzalud. Neki su, istina, palina tom putu. Zbog straha, želje zalagodnijim životom, obmane, čak supomagali tom komunizmu na raznoraznenačine, ne samo uhođenjem udruštvu u kojem su živjeli. Došlo jevrijeme da se pokaju. Komunizam je,ponovimo to, zlo u samome sebi, toje i nacionalsocijalizam, ali to je istoi današnji globalizam, raznoraznatajna društva, kolonijalizam. Svijetse ne može graditi bez Boga. On sesamo može graditi s njim budući damu je on začetnik«, rekao je fra Miljenko.Unatoč žalosti i tragediji koja sedogodila na Lugu, fra Miljenko ističeda ipak trebamo biti ponosni nataj događaj jer on nije prekinuo život.Ljudi su nastavili živjeti pamtećišto se dogodilo i nastojeći vladatise drukčije od počinitelja zločina.»Međutim, zlo je prepoznalo dahrvatski narod i dalje ide putem dobrapa ga pokušava slomiti. Prevarantisu i danas na djelu. Najlakše ihprepoznajemo preko medija. Njimase čini da su oni trenutno najboljesredstvo za njihovu rabotu. Izbacilisu Boga iz svoga života, napadajudomovinu, obitelj i sve ono što jedobro u posljednje vrijeme. Nekadaje to na grublji, nekada na ljepšinačin. Prijeti nam se i zavarava naslažnom pričom o ljudskim pravimaizostavljajući pomno ono što se u njune uklapa«, dodao je fra Miljenkonaglasivši da je Crkva uvijek bila i daće uvijek biti na strani svoga naroda.Istaknuo je i želju i slogu hrvatskebraće s obje strane granice kojisu se ujedinili u Komisiji HBK iBK BiH za hrvatski martirologijželeći među onima koji su pobijeniu Drugom svjetskom ratu i poraćupronaći mučenike. »Njih ima međusvim crkvenim staležima. Trenutnoje teško reći koliki je broj ubijenihu hrvatskom narodu, ali se zna da jetaj broj u Hercegovini oko 20.000. Sdruge, pak, strane komunisti su ubili563 svećenika, redovnika, redovnica,bogoslova i sjemeništaraca, više negonacionalsocijalizam u Njemačkoj(250 svećenika)«, kazao je fra Miljenkote dodao da će Komisija vrlo brzopoći od župe do župe i popisivati mučenike,ali ujedno i pobijene. Pozvaoje vjernike da se ne boje i da svjedočeo onome što znaju.»Samo je Hercegovačka franjevačkaprovincija u Drugom svjetskomratu i poraću izgubila 66 svojihčlanova. Znamo to, pobili su ihkomunisti. No, progoni su nastavljenisve do pada komunizma. Oko90 hercegovačkih franjevaca okusiloje, ili je manji broj to zamijenio globom,komunističku tamnicu. Trojicasu tamo praktički ubijena, velik brojnjih ostao je trajno narušena tjelesnogai duševnoga zdravlja. Danas želimobarem neke među njima proglasitimučenicima, odnosno blaženimai svetima. Ne ćemo to moći učiniti zasve, jer nemamo dokumente i svjedočenjašto se točno dogodilo. No,neka samo jedan među njima budeproglašen mučenikom, on će timeosvijetliti i žrtvu svih ostalih. Postupakje u punom tijeku i sve lijepo napreduje.Ali trebat će dosta vremenai dosta snage da se to dovrši. No, touopće nije važno. Neka traje kolikotreba, važno je samo da se mi kaopojedinci i kao zajednica mijenjamokroz sve to«, rekao je fra Miljenko.Nakon sv. mise fra Velimir je zahvaliosvima koji su pomogli u održavanjuovoga spomen-slavlja na nevinoubijene. Obljetnica je nastavljenaprigodnim druženjem po obiteljimai pričom o minulim vremenima. 22