arodna biblioteka je najstarija kultur-ustanova u Po`egi. Osnovana je 1869.Nnagodine. Wen fond trenutno broji oko 70hiqada kwiga. Ne zaudara na stare kwige,jer se redovno vr{e temeqne i stru~ne revizijei nabavqaju nova kapitalna izdawa.Fond treba da bude onoliki koliko se zagodinu dana obrne kwiga, ka`e GordanaStevi} koja u drugom mandatu uspe{no vodiovu kulturnu ustanovu. Najve}i problem kojiBiblioteka ima je prostor, jer 300 kvadratakoje sada koristi nisu ni izbliza dovoqniza potencijalne aktivnosti. Na spratuzgrade Biblioteke sme{tene su dru{tvenopolitil~ko-partijskeorganizacije u 124kvadrata. U Biblioteci se nadaju da }e op{tina kupiti taj prostor za potrebebibliote~kog fonda i planova unapre|ewarada.Gospo|o Stevi}, {ta smatratenajva`nijim u radu Biblioteke proteklegodine?- Celokupan rad biblioteke je kompleksani ne svodi se samo na nabavku ipozajmqivawe kwiga. To je zastareli odnosprema biblioteci. Mislim da je najva`nijipro{logodi{wi doga|aj u svetu bibliotekarstvadono{ewe Zakona o bibliote~koj informacionojdelatnosti. Posledwi takavzakon donet je 1994. godine i zvao se samoZakon o bibliote~koj delatnosti. Dakle, samnaziv novog zakona uveliko odre|uje funkcijubiblioteke u narednom periodu. On nijekoncipiran samo na sada{wem stawu, negona tome da biblioteke moraju biti informacionicentri u svojim op{tinama.[ta to prakti~no zna~i?- To podrazumeva da biblioteka ne}e biti samo mesto u kome }e se uzimatikwige i ~asopisi, skupqati gra|a za seminarskiili diplomski rad, ve} mesto gdese blagovremeno mo`e dobiti informacijao loklanoj sredini. Recimo, da ima ponuduslobodnih radnih mesta. U {vedskim inorve{kim bibliotekama vade se izvodi izkwige ro|enih. To je, izme|u ostalog, smisaobudu}eg bibliotekarstva. Znamo da su bibliotekemesta gde se ~esto sklawaju oni kojusu pred penzijom, a sada bi trebalo da budukrcate kadrovima {kolovanim i za rad sa informacionimtehnologijama koje pru`aju brze i ta~neinformacije.Koliko trenutno stawe bibliotekama, ukadrovskom i tehnolo{kom smislu, odgovaratakvim potrebama?- U zavisnosti od grada, razlika uopremqenosti biblioteka je velika. Jo{ uvekpostoje biblioteke koje nemaju nijedan ra~unar,a da ne govorim o kadrovskoj zaparlo`enosti.Malo je kurseva, seminara, jer direktori ~estone dolaze iz te oblasti pa nisu ni raspolo`enida pla}aju takvu vrstu edukacije. Uprkos tome,potencijala ima, ali mora vi{e ~inilaca dabude zadovoqeno. Najpre, biblioteka mora dabude opremqena savremenim IT ure|ajima, daima 24 sata internet i da ima qude koji znaju darade. Na{a biblioteka to sve ima. Evidentnaje i `eqa bibliotekara da to rade. Razume se,o~ekujemo i razumevawe op{tine u nameri da unapredimobibliote~ki rad.Od ~ega, da ne ka`emo od koga, to zavisi?- U principu, uvek sve zavisi od ~oveka. Una{em okrugu imate predsednika op{tine kojikad planira buxet biblioteci dodeli za godinudana 50 hiqada dinara za kupovinu kwiga, a nepostoji malo boqa kwiga ispod 500 dinara. [ta}e ta biblioteka da kupi? Generalno, nema razumevawadru{tva, dr`ave i vlasti {to se ti~enovca za biblioteke, mnogo vi{e se izdvaja zakulturne centre i pozori{ta. S druge strane,odabir kadrova je katastrofalan, pogotovodirektorskih. Re~ je partijskim kadrovima, {toima poguban uticaj na kontinuitet rada. Zavodza prou~avawe kulture nedavno je radio jednoразговор с поводомГОРДАНА СТЕВИЋ, ДИРЕКТОРНАРОДНЕ БИБЛОТЕКЕ ПОЖЕГАВреме за новобиблиотекарствоBiblioteka ne}e biti samo mesto u kome}e se uzimati kwige i ~asopisi, skupqatigra|a za seminarski ili diplomski rad,ve} i mesto gde se blagovremeno mogu dobitisve informacije o loklanoj srediniistra`ivawe i sve ovo {to sada pri~amo oni suve} prezentovali u medijima.Kako se meri uspe{nost rada jedne biblioteke?- Uspe{nost rada biblioteke meri se na dvana~ina: brojem ~lanova i zastupqeno{}u u bibliotekarskomsvetu. Sigurno niste ~uli za bibliotekeu Lebanu i Crnoj Travi, ali ste, recimo,sigurno ~uli za biblioteke u Despotovcu i Prijepoqu,koje svojim programima privla~e pa`wujavnosti.[ta radi po`e{ka Narodna bilblioteka?- Na{a biblioteka ima 2500 korisnikaza godinu dana, {to zna~i da je svaki {estiPo`e`anin u~lawen. To nije slu~aj samo 2011. godine,ve} tradicija. Postali smo prepoznatqivipo radu sa decom. Po`e{ka biblioteka jedina uSrbiji ima sestrinsku biblioteku u nema~komgradu Vestoverledingenu. Ta saradwa ostvarenaje preko Svetske asocijacije bibliotekara.Napravili smo zajedni~ki program. Na primer,jedne nedeqe de~ja odeqewa rade na temuekologije. Organizujemo sli~ne radionice, slikamoradove, razmewujemo ih, izla`emo i razmewujemoiskustva. Na{ bibliotekarka sa de~jeg odeqewapro{le godine je, po pozivu, bila jedinibibliotekar iz Srbije na Kongresu bibliotekaraNema~ke.Prepoznali smo va`nost rada bibliotekesa decom, jer ako ne radi{ sa wima od ~etvrteili pete godine onda sigurno ne}e dolaziti ubiblioteku kad napune 15 godina. Imam nekolikoprograma rada sa najmla|ima. Prvi se zove „^itajdok ~eka{“. Izmestili smo pedesetak slikovnicau ~ekaonicu De~jeg dispanzera, izlo`ili i ponudilimajkama da kad dovedu decu kod lekara i~ekaju pregled prelistavaju te kwi`ice sa wima.Naravno, posle godinu dana sve su pokradene,ali nema veze, na{li smo sponzora i ponovokupili. Drugi program, sa kojim smo konkurisalikod Ministarstva kulture, nazvali smo«Za svaku bebu kwiga». Kad dovedu bebu poslegodinu na kontrolu, kad prima prvu vakcinu,onda dobije ~lansku kartu Biblioteke i torbicusa nekoliko slikovnica kao poklon. Imalismo projekat za decu prvog razreda «Bibliobuba mara» koji je sponzorisala SocieteGenerale banka. U tom projektu nagra|ivalismo najvrednije u~enike.^ime raspola`e Zavi~ajno odeqewepo`e{ke Narodne biblioteke?- Kao i sve biblioteke, prikupqamozavi~ajnu gra|u, a posebno smo ponosni {tona{ bibliotekar redovno a`urira bazu podatakali~nosti. [irom sveta ima qudi zakoje ne znamo da su Po`e`ani, a napravili suizuzetne karijere u oblastima kojima se bave.Skupqamo podatke o wima, prizivamo, sazivamo,tra`imo im doktorate, magistarske radove,jednostavno, poku{avamo da po`e{kudijasporu objedinimo na jednom mestu. Rezultattog rada je Po`e{ki godi{wak, ~asopiskoji izlazi od 2001. godine, sa istoriografijomPo`ege. Kada su u pitawu savremenetehnologije, mi smo od 2009. godine ~lanicaKonzorcijuma biblioteka Srbije za objediwenunabavku, tako da unosimo na{ fond iplaniramo da za nekoliko godina svako, sabilo kog dela planete mo`e da u|e i proverikoje kwige sadr`i po`e{ka biblioteka, dali je neka kwiga trenutno na ~itawu i kada}e biti slobodna. Nadam se da }e taj sistemza`iveti uskoro u celoj Srbiji.Koliko novih kwiga godi{we obogatifond Biblioteke?- Izme|u dve i po i tri hiqade novihkwiga nabavimo za jednu godinu. To je maweod strandardnog broja novih kwiga za bibliotekuove veli~ine. Standard podrazumevamilion i 300 hiqada dinara, a mi potro{imo600 hiqada koje dobijamo od op{tine i 300-400 hiqada dinara na{ih para. Malo bibliotekau Srbiji dosti`e standard u nabavcikwiga.Kako ocewujete otkup Ministartsvapro{le godine?- Otkup je mnogo boqi nego prethodne godine.Na{a biblioteka je na osnovu otkupa dobilakwige u vrednosti od 600 hiqada dinara.Prakti~no, duplirali smo iznos za kwige kojidobijamo od op{tine. Isto tako, odabir kwiga jepro{le godine bio odli~an. Nije bilo beletristikekoju u principu i treba da kupuju op{tinskebiblioteke zato {to se najvi{e tra`i. A kadkupimo takve naslove onda nam malo para ostajeza stru~ne kwige. Ovaj put to su bili izuzetnovredni naslovi iz humanisti~kih i dru{tvenihnauka i umetnosti, tako da smo popunili fondi tim kwigama. Biblioteka je dobila hiqadunovih kwiga po osnovu otkupa. Odabir izdava~aje bio dobar, a naro~ito mi se dopalo {to nijebilo Stubova kulture, ~iji je vlasnik ministarPredrag Markovi}.Koliko mladih dolazi na kwi`evneve~eri?- Mi vi{e ne pravimo kwi`evne ve~eri. To jeprevazi|eno. Kwi`evne ve~eri i predstavqawekwiga uglavnom su vezani samo za ovda{we autore,jer u Po`egi `ivi i stvara bar pet-{estpisaca koji zauzimaju zna~ajno mesto u srpskojkwi`evnosti. Evo, sada je Borivoje Ada{evi}u{ao u u`i izbor za NIN-ovu nagradu, da ne pomiwemDanilova, Milenka Paji}a, Milijana Despotovi}a,Petra Matovi}a... Naravno, to ne zna~ida tokom godine odustajemo od promocije neke dobrei popularne kwige drugih pisaca, mada novackoji je za to opredeqen nije dovoqan, jer su piscipodigli svoje honorare, a naro~ito kriti~ari.Zoran Jeremi}13. јануар 2012.11
друштвоPriboju, osamdesetih godinapro{log veka tre}ojUop{tini u eks Jugoslaviji povisini plata, ali i po broju automobilapo glavi stanovnika,odmah iza Maribora i Tuzle,danas se bukvalno gladuje. Ovdesu qudi dostojanstveni, gladujuu op{toj nema{tini, na stotinewih se iz dostojanstva ne obra}aju za pomo}, ali }utke trpenevoqu u koja ih je sna{la. Zajednokratnu pomo} siroma{nimaispod svih kriterijuma iz lokalnogop{tinskog buxeta mese~nose izdvaja ~ak preko 20 posto,blizu pola miliona dinara,ali je gladnih usta u Pribojupremnogo. Na stotine porodicau ovoj op{tini sa tridesetakhiqada stanovnika ostale subez ikakvih prihoda, pa im je isocijalna pomo} jedina nada zanabavku lekova, ali i makar jedandnevni obrok.- Te{ko je kada svakodnevnopo wih dvadesetak obra}a zabilo kakvu pomo}, qudi ovdegladuju, a najte`e mi kao predsednikupada kada mi qudi upoodmaklim godinama, nekadavrsni majstori u ovda{wimfabrikama, zapla~u i ka`u danemaju novca ni hleb da kupe –jada se Lazar Rvovi}, predsednikop{tine Priboj.Priboj grca u siroma{tvu,Fabrika automobila FAP, kojije vi{e decenija bio izvor`ivota i dobrog standarda, jo{uvek nije privatizovan i jedvapre`ivqava. Mno{tvo mawihpreduze}a je propalo, industrijaPoliester se kako-takojo{ dr`i, mnogo je porodica uPriboju ostalo bez ikakvih prihoda,pa im je socijalna pomo}posledwa i jedina nada da kupedanas hleb ili lekove. Ovde koprima redovnu platu ili penzijusmatra se sre}nikom, ka`e Rvovi},uz napomenu da je lokalnibuxet toliko „tanak“ da se uvekne mo`e ni izdvojiti koji dinarda bi se pomoglo sirotiwi.- Svakodnevno u hodnicimaCentra za socijalni rad ~ekapreko dvadesetak nevoqnika daim se dodeli bilo kakva pomo}za hranu, lekove, da plate strujukoju im svakodnevno iskqu~uju.Ova siroma{na op{tina za socijalnepotrebe i sve vrste uslugakoje pru`a na{a socijalnaustanova iz lokalnog buxetagodi{we izdvaja preko 15 milionadinara, mnogo vi{e negokudikamo ja~i centri. U posledwevreme sve je ve}i pritisaksiroma{nih za jednokratnepomo}i – ka`e Zoran Poli},direktor Centra za socijalniПРИБОЈ УМИРЕ СТОЈЕЋИВећи део становништва гладујеrad u Priboju. Za tu namenu izbuxeta na raspolagawu imamo450.000 dinara mese~no, {to jedaleko od potrebnih sredstavada bi se ugasio socijalni po`arkoji vlada u Priboju. Dajemoonima kojima je najpotrebnijapomo}, nekome hiqadu, dve, pethiqada dinara, ka`e Poli}.Poli} isti~e da uprkosizuzetno te{koj socijalnoj situacijiu Priboju imaju 25 hraniteqskihporodica u kojimaodrasta 33 dece iz okolnihop{tina. Ve} sedam godina imaju„sigurnu ku}u“, anga`ovanoje 10 gerentodoma}ica, dnevniboravak za sme{taj starih licai stan za stanovawe dece kojaizlaze iz institucija socijalneza{tite kao i usluge dnevnogboravka za decu sa smetwamau razvoju i na ovim poslovimaCentar je uz pomo} Ministarstvarada i socijalne politike uposliodvadesetak nezaposlenihPribojaca.U Priboju je nezaposlenihi penzionera ista cifra, okosedam hiqada. Od oko ~etirihiqade zaposlenih, a osadmesetihgodina pro{log vekabilo ih je gotovo ~etiri putavi{e, samo wih oko dve hiqadeprimaju kakvu-takvu platu. Ponedavnom popisu u ovoj op{tinije tridesetak hiqada `iteqa,realno ih je po procenama upu}enih desetak hiqada mawe, jersu popisivani i Pribojci kojive} deceniju i po `ive svuda pobelom svetu. Mladi odavde be`e„glavom bez obzira“, a u jednojanketi op{tinskog odbora LDPМАЧКАТПочиње „Пршутијада”U periodu od 13. do 15. januara2012. godine u porti CrkveSvetog Ilije u Ma~katu bi}eodr`an 12. Sajam suvomesnatihproizvoda "Pr{utijada" Ma~kat2012. Sve~ano otvarawe je 13.januara u 11:00 ~asova uz nastuptruba~kog orkestra Ivana Jovanovi}ai nastup peva~kih grupa.Manifestaciju }e otvoritipredsednik Op{tine ^ajetina,gospodin Milan Stamatovi} . U11:30 ~asova je progla{ewe pobednikaovogodi{we „Pr{utijade“za najboqi kvalitet u kategoriji:najboqa gove|a pr{uta, najboqasviwska pr{uta, najboqaov~ija pr{uta, najboqa kobasica,najboqa slanina. Nagradedodequje Op{tna ^ajetina naosnovu odluke stru~ne komisijeJugoinspekt iz Beograda.U~estvova}e 22 izlaga~a izzlatiborskog kraja koji }e naprodajnoj izlo`bi prezentovatisvoje proizvode (gove|u i sviwskupr{utu, slaninu, kobasicu,stequ, pastrmu...). Radno vremeje od 09:00 do 18:00 ~asova i tada}e posetioci mo}i da u~estvuju unagradnoj igri. Nagrade za posetiocesu: d`ak pr{ute, kvadratnimetar slanine i deset metarakobasice. U petak, 13. januarau prostorijama Osnovne {koleu Ma~katu u vremenu od 12:00u Priboju, ~ak 95 odsto mladih jeizjavilo da je oti{lo iz Pribojai da se ovde vi{e nikada ne}evratiti da `ive. U istom procentuje i oko 400 mladih Pribojacakoji su oti{li u pro{lojgodini na studije i rekli da setako|e nikada ne}e vratiti uPriboj. Istina, posao u Pribojui dobije po neko, ali iskqu~ivopo partijskoj liniji, jer ovde nemo`ete dobiti ni najmizernijiposao ako niste ~lan neke odpartija na lokalnoj vlasti.- Pribojci su dostojanstveni,posebni qudi. Ovde nije re~ o`ivotu na granici siroma{tva,ve} ispod te granice. Dostojanstvomnogih u Priboju da ne govoreo svom siroma{tvu je veomaizra`eno. Jedva pre`ivqavaju,ko zna kako se snalaze, ali zapomo} se ne obra}aju, }utki trpe,opisuje nevoqe siroma{nihPribojaca Milanka Jevtovi}-Vukoji~i}, supervizor Centra zasocijalni rad u Priboju.A Priboj, nekada industrijskigigant, jedan od najbogatijihgradova u biv{oj Jugoslaviji,umire stoje}i – ovde qudibukvalno gladuju, oko hiqaduPribojaca jedan jedini dnevniobrok imaju na kazanima Narodnekuhiwe Crvenog krsta i Islamskeverske zajednice. A da jeto ba{ tako govori i zvani~anpodatak da se u pro{loj godiniovde rodilo 148 beba, a umrlo234 stanovnika.D. Bjelopoqacdo 14:00 ~asova bi}e odr`anastru~na predavawa u organizacijiRegionalne privrednekomore U`ica i Regionalne razvojneagencija Zlatibor. Prvatema }e biti „Aktuelnosti uzadrugarstvu“, predava~ direktorZadru`nog Saveza Srbije,Nikola Mihailovi}. Druga temaje „Oznaka geografskog poreklakao sredstvo za podizawekonkurentnosti tradicionalnihproizvoda“. U subotu, 14. januarau 12:00 ~asova nastupi}epeva~ka grupa, a u 13:00 ~asovaje izvla~ewe dobitnika vrednihnagrada.U nedequ, 15. januara u12:00 ~asova nastupi}e peva~kagrupa, a u 18:00 ~asova sajam }ezvani~no biti zatvoren uz nastuptruba~kog orkestra IvanaJovanovi}a.Organizatori 12.Sajma su Op{tina ^ajetina, TO„Zlatibor“, KSC ^ajetina i robniproizvo|a~i.Sponzori su RRA Zlatibor -PSD program, PRO Kredit banka,Regionalna privredna komoraU`ica, Jugoinspekt Beograd -Dru{tvo za kontrolu kvalitetai kvantiteta robe a. d., navodise u informaciji za medije povodomovog doga|aja. R.V.12 13. јануар 2012.