СЕДНИЦА ГРАДСКОГ ВЕЋАНове цене Градскетоплане и Биоктоша^lanovi <strong>Grad</strong>skog ve}a su, na sednici odr`anoj 29. decembra 2011.godine, prihvatili nove cene "<strong>Grad</strong>ske toplane" i "Biokto{a". Cenegrejawa su uve}ane za 9,5%, tako da }e sada gra|ani pla}ati 78,66 dinarapo kvadratnom metru stambenog prostora, povla{}eni korisnici,{kole i ustanove, 173,06 dinara, a 235,99 dinara vlasnici poslovnogprostora. Ovo pove}awe izazvano je velikim skokom cene mazuta kojaje za oko 27 odsto vi{a u odnosu na pro{lu grejnu sezonu, a mazut u ceniko{tawa usluge grejawa u~estvuje sa 66,51%. Nova cena koju }e "Biokto{"primewivati kod izno{ewa i deponovawa sme}a kada su u pitawudoma}instva je 4,77, umesto dosada{wih 4,43 dinara i ona, kao i cenagrejawa, primewiva}e se od januara 2012. godine.Na ovoj sednici, <strong>Grad</strong>sko ve}e prihvatilo je odluku o osnivawuPrivrednog saveta grada U`ica i ~lanove Saveta, i utvrdilo predlognovog Statuta Centra za socijalni rad koji je ura|en uskladu sa va`e}im Zakonom. S. P.У кањону реке ТрешњицеГостили се и орловиStani{te beloglavog supa u kawonu Tre{wiceZahvaquju}i porodici Vu~i}evi} koja skoro ~etiri decenije brine obeloglavim supovima u azbukova~kom kraju, jato ovih retkih ptica imaloje i ove godine bogatu novogodi{wu i bo`i}nu trpezu. Do hranili{tana visokoj steni u kawonu reke Tre{wice 285 kilograma iznutricedoma}ih `ivotiwa orlovima je dopremio Slobodan Vu~i}evi} (39) izGorwe Tre{wice. Hranu za ptice Vu~i}evi} godinama besplatno dobijau Dobrotinu kod Bajine Ba{te od klanice Slavoquba ^oli}a, a odnosije na kowima do zaravni na steni. Potom hranu prti na le|a i donosi domesta na kojem im „servira ru~ak”. - Neizmerno volim ove veoma retke ineobi~ne ptice, a qubav sam nasledio od oca Luke i dede Mihaila kojisu pre mene brinuli o beloglavim supovima. Hranu im odnosim dva dotri puta mese~no i nije mi te{ko, ~ak mi pri~iwava zadovostvo – ka`eSlobodan dodaju}i da je na gozbi bilo jato od 43 orla. R.B.ПОЛИЦИЈСКА УПРАВА УЖИЦЕУбиство у покушајуU nedequ 8. januara, oko 10 sati, u sportskoj kladionici “Balkan-bet”u ulici Marije Mage Magazinovi}, u U`icu, do{lo je donaru{avawa javnog reda u kome je u~estvovalo vi{e lica. Tom prilikom,Danilo A. (1977) iz U`ica je iz pi{toqa u ilegalnom posedu,ispalio vi{e hitaca u pravcu Damira H. (1974) iz U`ica i naneo mu3 prostrelne rane u predelu stomaka i nogu. Isti je hospitalizovanje u Op{toj bolnici u U`icuZbog izvre{nog krivi~nog dela ubistvo u poku{aju i krivi~nogdela nedozvoqena proizvodwa, dr`awe, no{ewe i stavqawe u prometoru`ja i eksplozivnih materija protiv Danilo A }e biti podnetekrivi~ne prijave i odre|ena mera zadr`avawa.Protiv ~etiri lica, koja su u~estvovala u naru{avawu javnogreda, Ivana \. (1980), Branka [. (1983), Ivana [. (1976) i DamiraH. (1974), svi iz U`ica, bi}e podnete krivi~ne prijave za krivi~nodelo u~estvovawe u tu~i, a protiv Ivana \. i krivi~na prijava zakrivi~no delo omogu}avawe u`ivawa opojnih droga.Uvi|aj lica mesta je izvr{io istra`ni sudija Vi{eg suda uU`icu uz u~e{}e Vi{eg javnog tu`ioca i policijskih slu`benikaPolicijske uprave u U`icu. R. V.хроникаSredom uve~eДа ли ћеМаје дапогреше?Zakora~ili smo u 2012.godinu, godinu u kojoj }e,sve su najave, biti dostaPi{e: Milica Turudi}posla.Jer, bi}e to prestupna,izborna, evropska, reformska, zakonska, poreska,ekolo{ka, i jo{ ko zna kakva godina, ~ujemo prostoutrkivawa u obe}awima {ta sve treba uraditi u narednih12 meseci.Ali, prvo da se otreznimo od novogodi{weg i jo{mnogih drugih slavqa i gozbi, bogatih trpeza, krupnihzalogaja i gutqaja, ali bogami i od minusa, kredita,pozajmica raznih vrsta, kredita obi~nih i onih refinansiranih,i svega onoga {to nam je iz nov~anikaizmamilo i posledwu paru.Dodu{e, oni koji su , uglavnom iz op{tinskih kasa,dobili trinaestu platu, lak{e }e sve to podneti, {ta}e{, ima se mo`e se. Dok, pak, mnogi su se ipak dobroprera~unavali {ta i koliko potro{iti kako bi sekroz iglene u{i finansijski provukli do februara.Bez obzira na sve te{ko}e, zasigurno, ove godine,odnosno bar narednih tri ~etiri meseca kodnas }e biti i veselo i zabavno, a o optimizmu, graditeqskomzanosu, novim projektima i objektima,lep{em i bogatijem `ivotu, ne}u ni da govorim jer,o tome }e se dosta govoriti i narodu obja{wavatikako sve mora da krene na boqe i da je to boqe tu,samo da ga uzmemo. Naravno, poga|ate, to je izbornimarketing koga smo i te kako upoznali. Toliko putasmo otvarali iste graditeqske poduhvate, slu{aliube|ivawa da }e ba{ posle izbora proraditi ovaobilaznica, onaj most, bazen, gasovod i jo{ {to {ta.Pone{to je uistinu i proradilo posle deceniju ilidve, a na neka obe}awa ve} smo i zaboravili, oti{lasu u istoriju kao i wihovi izborni heroji.Dakle, kad izbori pro|u sledi nam ishod iz predvorjaEvropske unije, ishod mnogih reformi, objavqivawespiskova onih koji nisu izmirili poreska obe-}awa. [ta }e biti sa korupcijom, kra|ama, trpawimau xepove na razne na~ine, cenama, radnim mestima,tehnolo{kim vi{kovima, privatizacijom onoga {toje jo{ ostalo, ne bismo da predvi|amo.Od svega toga znam da }e ne{to ove godine zaistaza`iveti, a to su ekolo{ke kese, nesta}e oveplasti~ne koje su nas skoro ugu{ile.No, bilo kako bilo, da li }e ovo biti uspe{na godinaili ne ostaje da se vidi. Pa i ako ne{to od obe-}awa ne bude ispuweno ne}e nam biti prvi put, amo`e nam biti i svejedno jer ionako prognoze Maja suda }e krajem ove godine biti i smak sveta.Ali, pitam se {ta ako Maje ,ipak, pogre{e?13. јануар 2012.5
me U`i~anina Dragi{e Milosavqevi-I}a, istori~ara umetnosti, muzeologa ipubliciste, uspe{nog direktora Narodnogmuzeja u U`icu, autora devet kwiga opravoslavnim crkvama i manastirima i ujednoj koautora, u istoriji SPC bi}e zapisanozlatnim slovima, jer je re~ o upornomistra`iva~u i obnovitequ ugaslih srpskihpravoslavnih sredwovekovnih lavriu dolini Lima, koje on naziva „Limska Svetagora“. Na pitawe {ta ga je pokrenulo daoformi ~itave istra`iva~ke timove koji}e raditi na tom poslu, Dragi{aMilosavqevi} ka`e:- Ne znam da li }e moje ime biti zapisanozlatnim slovima, kako vi ka`ete. Ja jesam,,uporni istra`iva~”, ali nisam jedini, i mojrad, kao uostalom i drugih, bi}e sagledavan uobjektivnijem svetlu kada pro|u odre|ene godine.Zato je te{ko govoriti ~ije }e ime bitiupisano zlatnim slovima. Posebno kada je upitawu Srpska pravoslavna crkva koja traje1000 godina i ima ne{to druga~ije kriterijumeu ocewivawu koje mnogi mo`da ne mogu shvatiti.Ima, zaista ima, qudi koji, svako u svomedomenu, istra`uju, brane, {tite, najzad i pi{uo srpskoj kulturnoj ba{tini. Drugo je pitawe{to su vrednosni kriterijumi ovoga dru{tvasasvim izvrnuti pa se o takvim qudima malozna i malo pi{e jer nisu atraktivni za medije.Koga danas, primerice, zanima istra`ivaweLimske Svete Gore, preciznije spomeni~kognasle|a u dolini reke Lim? To je pripovestkoja bi u drugim vremenima bila mnogo interesantnijaod, na primer, politi~kih i politikantskihdogodov{tina koje traju kolikoi let jedne mu{ice. A novine i drugi medijiprepuni su toga. Ali vrednosne kriterijumegrade generacije, i one su stvorile stepenevrednovawa po kojima merimo i sudimo. Ipak,mora}u vlastitu tezu da sagledam u ne{tooptimisti~nijoj prizmi. Ima qudi koji stvaraju,poma`u. Me|u wima ima i mladih, {todaje nadu da nije sve prekrio veo zaborava.Poznajem neke koji sa rancem na le|ima krenuautostopom u obilazak srpskih manastira,kao i wihovih ostataka. Drugi vredno rade,poma`u crkvama, monasima i kalu|erima unekim zabitim delovima Srbije gde civilizacijapo pravilu, dolazi sa zaka{wewem. Owima }ete malo {ta na}i u novinama, a jo{mawe ~uti na programu neke TV stanice.Pitali ste me ~ime sam bio vo|en kadasam kao direktor u`i~kog Muzeja organizovaoistra`iva~ku ekipu za radove na manastirskimostacima u dolini Uvca i Lima? Te{koje re}i koji je to bio modus vivendi? Jednostavnoto je ne{to {to vam je zadato. Koliko jeto bilo dobro, i da li je bilo mogu}e u~initivi{e – drugo je pitawe. Uvek je mogu}e vi{ei boqe. Uvek. Znam pouzdano da su u na{improjektima u~estvovali najboqi; na primer,arhitekta Blagota Pe{i}, arheolog Savo Derikowi},istori~ar Jelena Ristanovi}, etnologBosa Rosi}, zatim ~uveni draga~evskimajstori, radnici, obi~ni qudi. Svi su bilivo|eni nekom sjajnijom zvezdom vodiqom, iposao je, naravno, morao napredovati. Nijebez zna~aja pomenuti da smo mi u istra`ivawui obnovi bili me|u prvima, i da je kasnije nasli~an na~in zapo~eo rad na mnogim drugimsrpskim manastirima.Bili ste rukovodilac istra`iva~kokonzervatorskihradova na manastirskomkopleksu Uvac. To je deo velike ba{tine pravoslavnihcrkava i manastira u dolini rekeLim, koji su odavno zapusteli, a mnogima seni trag ne zna. Zahvaquju}i va{em timu, danasmanastir Uvac `ivi svoj novi `ivot?- O Mile{evskoj riznici sudimo ne pona{im dokumentima kojih gotovo da i nema ve}po putopisima stranaca koji su, posebno u H¤£ iH¤££ veku, prolazili bosanskim drumom, svra}ali na hodo~a{}e u Mile{evu i o tome ostavilipisane tragove. Bili su to ambasadori, diplomate,pisci, trgovci, pustolovi. I svima jegotovo zajedni~ko, da su se u Mile{evi susretalisa dragocenostima koje su, kako pi{u, moglivideti na malo mesta na Zapadu. Tragi~naseoba s kraja H¤££ veka bila je po~etak rasipawaznamenite Mile{evske riznice i biblioteke.Mnogi predmeti preneti su u nedrimai bisagama kako u hercegova~ke manastirei na{e Primorje, tako i u svetili{ta prekoSave i Dunava gde su se monasi u nesre}amaselili, u nadi da }e se nekad vratiti u maинтервјуДРАГИША МИЛОСАВЉЕВИЋ, ИСТОРИЧАР УМЕТНОСТИО градитељимаи ништитељимаJa najboqe znam gde mi je mesto podovim suncem, i ne tra`im previ{e.Meni je najbli`i onaj Ko~i}ev likiza kace, koji pijanom Simeunu\aku ne ostavqa mnogo mesta uhvalisawu.- Ja sam ve} pomenuo neke qude koji su upravoradili na istra`ivawu i obnovi manastirskogkompleksa Uvac. Radovi su trajali od1994. do 1998. godine, kada je manastir predatSrpskoj pravoslavnoj crkvi, preciznije kadaje propojao. Manastir Uvac je postao svojevrsnaparadigma obnove, jer ako se Uvac mogao obnoviti,to zna~i da je zaista bilo sve mogu}e.Manastir Uvac nalazi se u dolini istoimenereke, a do wega se dolazilo kozjim stazama,bez puta i mogu}nosti spu{tawa opreme. Alikao {to rekoh, sve je mogu}e pa i obnova Uvca.Za po~etak, pe{a~ili smo, oprema je spu{tanavojnim helikopterom, a lokalitet je bio bezstruje i konfornijih uslova. Ku}e u okoliniu kojima je ekipa `ivela bile su stare 100do 150 godina, bile su brvnare ili gra|evineme{ovite gradwe. Radili smo ne{to vi{e od~etiri istra`iva~ko-graditeqske sezone; ume|uvremenu prokopan je put, i manastir je uvelikoj meri rekonstruisan u odnosu na staristo`er koji je sru{en u stra{noj odmazdi skraja H¤££ veka.Kada danas prilazite manastiru Uvcusa zlatiborskih padina, a dolaze mnogi, presvega oni koji leta i zime provode na Zlatiboru,iz daqine vidite da se vije dim iz oxakamona{ke ku}e. To je ubedqivi dokaz da je manastirUvac o`iveo.Rezultati va{ih istra`ivawanedvosmisleno navode nazakqu~ak da su srpska dr`avai Srpska pravoslavna crkva usredwem veku bile institucijeiznad tada{wih evropskihstandarda. Tu, izme|u ostalog,mislim na medicinski pribor,hiru{ke instrumente s po~etka16. veka i ostatke bolnice, otkriveneprilikom istra`ivawaru{evina manastira SvetogGeorgija u Dabru?- Nisam siguran da su Srpskacrkva i dr`ava u svemu bile,,iznad tada{wih evropskih standarda”.Sklon sam mi{qewu daje duhovnost srpske crkve bilaiznad evropskih racionalnihuverewa. Svedoci smo i po~etkomtre}eg milenijuma, da se racionalnost,evropska racionalnost,grani~i sa nemogu}im. Sve je ufunkciji profita i ni{ta nijebesplatno – ni{ta gratis. Srpskacrkva gaji nesebi~ne i humanepostulate jer na wima i po~iva.[to se ti~e otkri}a u Ma`i}imakod Priboja, preciznije u manastiruSveti Georgije u Dabru, to jeistinski doprinos na{oj nauci.Na primer, otkri}e manastirskebolnice u Sv. Georgiju bio jeneverovatan doga|aj. Jer, ako je umanastiru toga nivoa postojala usredwem veku, kao i kasnije u epositurske vladavine, bolnica sainstrumentima i opremom sli~nimevropskim ustanovama toga ranga,kakve su bile bolnice u srpskimlavrama, Studenici, Mile{evi,@i~i? Mo`e se govoriti o istinskoj`eqi Srba da se sa obrazovanomEvropom odr`i korak umnogo ~emu. Mene, vi{e od toga,fascinira pomisao da smo mo`daimali monahe lekare koji su znalikoristiti te instrumente. Ko subili ti qudi? Na primer, instrument otkrivenu Ma`i}ima za va|ewe metaka-projektilaiz qudskog tela, zahtevao je perfektno znawepre svega anatomije ~oveka. Nije ga mogao koristitilaik ili nadri-lekar.Va{a kwiga „Izgubqena riznica manastiraMile{eve“ predstavqa kapitalno delozna~ajno za generacije koje dolaze. Tamonavodite da je Mile{eva u najte`im trenucimaza Srbiju preuzimala ulogu duhovnog i diplomatskogcentra gde su dono{ene sudbonosneodluke.6 13. јануар 2012.