Broj 249 listopad 2011. - HEP Grupa

Zadar i Benkovac) te priključenje novih 30 460 potrošačana plinski sustav u prošloj godini.Za usporavanje plinofi kacije priobalja, prema mišljenjuM. Šunjića, više je razloga. Ponajprije, radi problema priishođenju, odnosno dobivanju traženih dozvola (radineuređene vlasničke dokumentacije) te odnosa sHERA-om (ne predlaže prihvatljive cijene za opskrbu idistribuciju plina na novim područjima). Nadalje, radinemogućnosti funkcioniranja postojećih opskrbno-distribucijskihsustava te male mogućnosti ulaganja uodržavanje plinske mreže i ostalih dijelova opreme. Sdruge strane, za razloge uspjeha plinofi kacije priobaljaM. Šunjić smatra, između ostaloga, i neostvarena i prevelikaočekivanja od OIE-a, koji zahtijevaju znatne subvencije,a za njih sredstava nema.Prirodni plin - najbolji izbor za učinkovito gospodarenjeenergijom u kućanstvuGovoreći o energetskoj učinkovitosti i racionalnom gospodarenjuenergijom u kućanstvu uporabom prirodnogplina, Boris Topličanec - tehnički direktor Vaillant GmbH,generalnog sponzora Sajma SASO, naglasio je da jeprirodni plin najbolja alternativa. On je energetskiučinkovit, može se kombinirati sa solarnom energijomi bioplinom koji spada u OIE, poveznica je prema uporabivodika, primjenom plinskih motora ili tehnologijommikro-kogeneracije može se centralizirano i decentraliziranoučinkovito proizvoditi električna energijai toplina.Dalje se razgovaralo o važnosti dimnjačarske strukeprigodom plinofi kacije, a potom je održan okrugli stol.Otvorio ga je Jure Šundov - dogradonačelnik Splita, a uzmoderatora, novinara Sašu Ljubičića, sudjelovali su:Ranko Vujčić - pomoćnik pročelnika Upravnog odjela zagospodarstvo, razvitak i europske integracije SDŽ-a;prof.dr.sc. M. Šunjić, V. Đurović, E. Panis, Darko Kasap -zamjenik gradonačelnika Grada Zadra, mr.sc. MarlenaFloigl - pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvoŠibensko-kninske županije, mr.sc. Luka Čarapović i JakovBakić (HKIS). Zaključeno je da će za proces plinofi kacijegradova Dalmacije trebati vremena i strpljenja, da tomutreba pristupiti postupno, uz informiranje stanovništva oprednostima plina i školovanje mladih ljudi za novutehnologiju, koja će otvoriti i nova radna mjesta.U drugu tematsku cjelinu, koja se bavila OIE-om i energetskomučinkovitošću, sudionike je uveo DomagojValidžić iz Odjela za obnovljivu energiju i energetskuučinkovitost MINGORP-a. Zanimljivo izlaganje održao jemr.sc. L. Čarapović - predsjednik HKIS-a, koji je govorioo zgradama s nultom potrošnjom energije, kao izazovuza projektante i investitore te naglasio:- Za sada je izgradnja nZEB zgrada (net Zero EnergyBuilding) opravdana uz poticaje i subvencije. Takvezgrade treba analizirati tijekom cijelog njihovog životnogvijeka, a ne samo u fazi gradnje.Povećanje kvote za izgradnju fotonaponskih elektranaProblematikom solarnih elektrana, tehničkim, regulatornimi ekonomskim aspektima njihove izgradnje uHrvatskoj, ovog puta se bavio prof. dr.sc. Ranko Goić izZavoda za elektroenergetiku splitskog FESB-a. U posljednjevrijeme u Hrvatskoj postoji velika zainteresiranostmalih i velikih potencijalnih ulagača u fotonaponskeelektrane (FNE) i to radi nekoliko razloga: uređenje, premda ne u cijelosti, sustav poticaja za FNE; otkupnecijene su četiri do šest puta više od prosječnihprodajnih cijena električne energije; cijena opreme uproteklih nekoliko godina više je nego prepolovljena;investicija u FNE trenutačno ima visoku profi tabilnost,no ipak znatno ovisi o instaliranoj snazi, lokaciji i kvalitetiopreme; dugoročno se očekuje daljnji pad cijenaopreme i sve intenzivnije ulaganje u OIE; opći nedostatakelektrične energije u Hrvatskoj kao i njene obvezeprema EU-u. Nadalje je izvijestio:- Za velike FNE trenutačno je primarni problem štoukupna kvota, koja se kod nas subvencionira, iznosi1 000 kW. Inače, kvota je trenutačno popunjena sklopljenimugovorima od otprilike 1 600 kW, premda nijeni blizu popunjena ostvarenim projektima, kojih je tek150 kW. Zbog velikog interesa investitora (u RegistruOIE pri MINGORP-u prijavljeno je približno 60 lokacija,svaka približno 1 MW, a još barem dvostruko više projekatačeka za ishođenje Prethodnog energetskogodobrenja) te deklariranih obveza u povećanju proizvodnjeelektrične energije iz OIE-a, MINGORP pripremaznačajno povećanje te kvote, što se uskoro i očekuje.Najavljuje se povećanje kvote na otprilike 45 MW,kao i izmjena postojećih pravilnika, kojom bi se pojednostaviopostupak. Međutim, temeljni problem za velikeFNE u Hrvatskoj je nedefi nirano stanje glede županijskihi općinskih prostornih planova. Također je potrebnoosigurati relativno velike površine s riješenimimovinsko-pravnim odnosima, prihvatljive troškove ipriključak na mrežu.Inicijativa za izgradnju solarne elektrane Gdinj naotoku HvaruO primjeni fotonaponskih sustava svoje bogato iskustvoi ove je godine sa sudionicima Summita podijeliodoc.dr.sc. Ljubomir Majdandžić - predsjednik Hrvatskestručne udruge za sunčevu energiju.Alen Ćurin - predsjednik Skupštine Uslužne zadrugeUpravnik predstavio je inicijativu za izgradnju solarneelektrane Gdinj na otoku Hvaru, kao autor tog projekta.Naime, na inicijativu grupe mještana Gdinja pokrenutje proces planiranja i pripreme idejne dokumentacije teishođenja potrebnih dozvola i odobrenja za izgradnju ipuštanje u rad solarne elektrane, potencijalne snage2 MW, gdje bi se mogli zaposliti mještani, kako je rekao,te iznio konkretne podatke:- U budućoj solarnoj elektrani Gdinj moglo bi se zaposlitidesetak ljudi, izravno vezanih na rad elektrane nalokaciji te dodatno u njenom menadžmentu. Idealnalokacija velikog energetskog potencijala, mogućnostpovezivanja s hrvatskim elektroenergetskim sustavom,vršna proizvodnja sinkronizirana s vršnom potrošnjomu turizmu, kritična masa suvlasnika zemljišta koji sumotivirani sudjelovanjem u vlasničkoj strukturi budućeelektrane, inicijalna grupa osnivača i budućeg menadžmentaelektrane iz strukture lokalnog stanovništva…sve su to pretpostavke za prigodu koja se lokalnoj,iseljenoj i siromašnoj sredini rijetko pruža pa je trebaiskoristiti. Poglavito stoga što postoje povoljne mogućnostifi nanciranja projekta iz različitih izvora za poticanjegradnje OIE-a.Govoreći o izgradnji solarnih(fotonaponskih) elektrana uHrvatskoj, doc.dr.sc. RankoGoić najavio je značajnopovećanje njihove kvote iizmjenu postojećih pravilnikaza pojednostavljenjepostupaka, izdvajajućitemeljni problem za velikatakva postrojenja –nedefiniranost prostornihplanovaIznimno važne i aktualne energetske teme nisu bile dovoljnoizazovne da bi potaknule raspravu na okruglom stolu, na kojemje uopćeno zaključeno: plinofikacija Dalmacije bit će dugotrajani postupan proces koji donosi novu tehnologiju i nove posloveza koje se tek treba školovatiProf.dr.sc. Miljenko Šunjić iovog je puta svojim britkimizlaganjem o prirodnomplinu, koji stiže i na vrataSplita, u cijelosti držaoenergetsku stranuHEP VJESNIK 249 (289), LISTOPAD 2011. 25