Broj 249 listopad 2011. - HEP Grupa

NESVAKIDAŠNJEDOBAR ULOVIvica HuzjakSom težak 117 kg, dug 2,6 m!Poznato je da u HEP-u ima dobrih ribiča. Ta tvrdnja postaje znatnouvjerljivija nakon ovogodišnjeg ulova Perice Rajkovića, zaposlenikaTermoelektrane Sisak.Kao istinski ljubitelj prirode i ribolova, P. Rajković je takav pristup životu - iribolovu - prenio na sina Stipu pa njih dvojica, kad god je to god moguće,borave i uživaju u miru prirode na nekom od njima omiljenih mjesta. Jednood omiljenijih mjesta - raj za ribolov, im je Vransko jezero, kao i većini ribiča.Jezero bogato ribom, mir i tišina, ugodno društvo - to je idealan receptza odmor duše i tijela. No, kao i svakom dobrom receptu, potreban je dobarzačin, a za ribolovaca nema boljeg začina od dobrog ulova.Takav dobar ulov dogodio se 26. Iipnja o.g., kada se na štap na kederaKarasa uhvatio golemi som od impozantnih 117 kg težine i 260 cm duljine.- Kada se štap odjedanput izravnao sa zemljom, znali smo da se uhvatilonešto veliko. U strahu da nam ne pukne struna, sjeli smo u čamac i počelipolagano povlačiti. Borba je trajala pola sata, a kada se na površini pojavilariba - ostali smo doslovce bez daha, ispričao nam je P. Rajković.Doista nesvakidašnju ulov, koji priželjkuje svaki ribičČOVJEK I ZDRAVLJE: KOLIKO JE ZDRAVO PITI VINOJedna čaša je lijek, dvije su otrovPosljednjih godina učestala su istraživanja o utjecajuvina na zdravlje čovjeka, osobito crnoga. Znanstvenoje dokazano da ljudi, koji se potpuno odriču vina, češćeobolijevaju, a i kraće žive. Ali, poznata uzrečica“vino je lijek“, istinita je samo ako se, kao i koddrugih stvari u životu, pronađe prava mjera, odnosnoako se s konzumacijom vina ne pretjeruje.Primjerice, rimski pisac Plinije je u 1. st. n.e. zapisao“korist od vina može se mjeriti sa snagom Bogova“,a jednako su mislili i pojedini antički liječnici, poputHipokrata i Galena. Justus Liebig je sredinom 19. st.napisao da je “vino mlijeko starosti“, a KardinalRichelieu se zapitao: kada bi Bog branio piti, zar bivino napravio tako dobrim?U vrijeme kada je završila ovogodišnja berba grožđa ikada se mošt pretvorio u vino zapitajmo se što jedobro, a što loše u vinu? Krenimo redom.Resveratrol - medicinski najvažnija aktivna tvarVino je alkoholno piće, proizvod potpunog ili nepotpunogvrenja alkohola svježeg grožđa i njegova soka.Razlikujemo bijela, crna (crvena) i ružičasta vina. Bijelavina se proizvode od bijelog grožđa, rjeđe od crnog,kada mu sok nije obojen, a skoro jednako se dobiva icrno vino - od zdrava, zrela crnog grožđa. Od crnihsorti grožđa proizvodi se i ružičasto vino ili ružica.Vino sadrži najviše vode - od 84 do 92 posto, potometanola od 9 do 16 posto, organskih kiselina (14 g u1 litri vina), glicerola od 4 do 12 g., tanina od 0,1 do5 g u litri. Sadrži i određeni broj mineralnih sastojaka,pretežito soli natrija i magnezija najčešće vezanih zaPerica Rajković i njegov sin Stipe s trofejnim primjerkom somaorganske kiseline (vinsku kiselinu). Jednako tako, vinoje bogato vitaminima grupe B, a hranjiva vrijednostlitre vina je 600-700 kalorija (kod slatkih vina može sekretati i 1400 kalorija). Jedna čaša (130 g) vina sadržiprosječno 90 kalorija.S obzirom na sadržaj (volumni udjel) etanola, razlikujemoslaba (7-9 posto etanola), srednje jaka (8,5-12posto etanola), jaka (12-15 posto) i vrlo jaka vina(15-16 posto etanola).Alkohol etanol i polifenolni sastojci, prvenstveno resveratrol,medicinski su najvažnije aktivne tvari. Premapreporuci Svjetske zdravstvene organizacije, s obziromna energetsku vrijednost vina, ali i toksičnost alkohola,preporuča se dnevni unos do 35 g alkohola zazdrave muškarce (približno 350 ml vina - 12 postoalkohola), a za žene za polovicu manje.Ako vino pijete umjereno, možete ga popiti kolikohoćete, šalio se Aristotel. No, šalu na stranu - vinotreba piti razumno. Ono može biti korisno, ali i štetitizdravlju. Jedno od važnih korisnih učinaka vina je dapodiže razinu dobrog kolesterola u krvi. To znači dapomaže ravnoteži masnoća u krvi, čuvajući krvne žilei osiguravajući bolji protok krvi.Najveći potrošači vina su Portugal, Španjolska,Francuska, Italija i Grčka i - gle čuda - to su istodobnozemlje s najmanjom učestalošću srčanih oboljenja.Resveratrol u vinu ima jako antioksidativno djelovanje.Znanstveno je dokazano da ta tvar u organizmuaktivira proteine, koji su učinkoviti u borbi protiv srčanožilnihbolesti, šećerne bolesti tipa 2, raka pluća,debelog crijeva i niza drugih organa. Resveratrola imaviše u crnim, nego u bijelim vinima. Razumije se, postojei drugi korisni povoljni učinci umjerene konzumacijevina. Vino pojačava obrambene, imunološkesposobnosti organizma, potiče rad mozga, potiče probavu,pojačava apetit, izlučivanje žući i mokraće. Pozitivniučinci različitih sastojaka u vinu (njih približno400), osobito polifenolnih (fl avonoida), danas supredmet sve brojnijih istraživanja u svijetu.Druga strana medaljeKao i sve u životu, tako i vinska medalja ima onudrugu, tamniju stranu. Vino (crno i bijelo) ne smije sepiti ni kod jednog oboljenja jetre, a potpuno je zabranjenou kroničnoj upali jetre (hepatitis). Za jetru jecrno vino štetnije od bijelog.Neumjereno konzumiranje vina štetno je i u čitavomnizu živčanih oboljenja. Budući da nadražuje živčanisustav, vino može uzrokovati i nesanicu.Kontinuirano, često pijenje većih količina vina vodiravno u alkoholizam, a prekomjerne količine vina uorganizmu postaju otrov, koji uništava čitav niz organa(jetra, gušterača, prostata, mozak, želudac, srce…)I da zaključim: za zdravog muškarca ili ženu, čašakvalitetnog vina uz ručak je lijek, dvije su otrov! Jato činim ovisnički svakog dana. Osjećam se dobro inisam alkoholičar. Jasno vam je što želim poručiti.Dignimo čaše i poželimo jedan drugom dobro zdravlje.Platon je, možda, bio vizionar kada je govoriokako Bog nije dao čovjeku ništa izvrsnije od vina.Živjeli!dr. Ivo BelanHEP VJESNIK 249 (289), LISTOPAD 2011. 57