Broj 249 listopad 2011. - HEP Grupa

CRTICADobro je znati: Oprez i s kozmetikom!Većini ljudi je teško povjerovati da se losioni, uljai kreme kojima se tretira koža apsorbiraju u tijeloi ometaju smanjenje težine, baš kao da ste pojelinjihove sastojke. Mnogi kozmetički preparati,naime, sadrže sastojke koji ometaju endokrineprocese u tijelu i treba ih izbjegavati. Zapamtite:sve što stavite na kožu apsorbira se u tijelo kaoda ste to i pojeli!malnim masnoćama se ne može pristupiti, jer su one“zaključane“ u organizmu, a oslobađaju se samo kaoposljednja alternativa za preživljavanje kod ekstremneizgladnjelosti. Upravo ta prirodna tvar, koja se u jednojfazi Protokola uzima u malim količinama, utječući nacentar za masnoće u hipotalamusu - signalizira tijeluda ih mobilizira.Prilagođavajući Protokol današnjoj - lošoj - ishrani isjedilačkom načinu života, dopunio ga je KevinTrudeau (poznat kao autor knjige “Prirodni lijekovi zakoje “oni“ ne žele da vi znate“) pa on, u konačnici,nije usmjeren samo na mršavljenje, nego na ukupniboljitak življenja. Knjiga, u stvari, daje brojne provodljivesavjete - preporuke za promjenu životnog stila.Ako se Protokol provodi precizno i prema uputama,nema negativnih popratnih pojava, niti prehrambenogdefi cita vitamina, minerala ili drugih hranjivih tvari. Nopoželjno je, savjetuje Z. Karačić, da to bude uz nadzori u suradnji s liječnikom. U nekim svjetskim klinikamaProtokol dr. Simeonsa se, kaže, već uspješno provodi,a s njim su upoznati i neki eminentni hrvatski liječnicikoji se bave problemom pretilosti.- Oni za sada šute i ne komentiraju moju knjigu.Smatram da bi odgovorni u Ministarstvu zdravstva ušto kraćem roku trebali provesti klinička ispitivanja.Siguran sam da bi se legalizacijom korištenja ovogProtokola u zdravstvu mogle postići velike uštede, jerbi se u nevjerojatno kratkom roku učinkovito smanjiopostotak raznih bolesti. Nije riječ o godinama, nego omjesecima, odnosno danima. Pitam se - komu to nijeu interesu?Kemija u hrani - jedan od glavnih uzroka pretilostiZašto javnost ne zna za ovaj lijek za mršavljenje?Zašto je Protokol dr. Simeonsa tako dugo ostao tajna?Z. Karačić tvrdi:- Postoje tri razloga: novac, novac i novac. U slučaju daovaj način rješavanja pretilosti postane opće prihvaćen,u pitanje dolaze golemi profi ti prehrambene ifarmaceutske industrije. Kontrola čovjeka najlakše seprovodi preko hrane, a misija prehrambene industrijeje učiniti ljude pretilima.Kemija, odnosno aditivi u procesiranoj hrani, remetenormalan metabolizam, a što je ljudska populacijateža, masnija, deblja i bolesnija, to će se u prehrambenu,farmaceutsku i industriju dijetnih proizvoda slijevativiše novca. To je čista ekonomija!Kemikalije koje se dodaju hrani su, ukratko, otrovi kojimogu prouzročiti mnoge zdravstvene probleme. Uzimajućitakvu hranu, uz dodatno onečišćenje u okolišu,naše tijelo je neprestano izloženo toksinima. To povećavaopterećenje jetre, koja je primarni organ detoksifikacije. Kad jetra više ne može učinkovito obavljatibrojne funkcije za koje je odgovorna, dolazi do slabeprobave i slabe asimilacije hranjivih tvari. Toksini utječui na limfni sustav, koji je sustav fi ltriranja, pa dolazido zadržavanja vode u organizmu i debljanja. Kadadebelo crijevo postane toksično, ono ometa sposobnosttijela da pravilno asimilira hranjive tvari iz hranekoju konzumiramo što, pak, izaziva umor i žudnju zahranom.Zato je, što je i jedna od glavnih preporuka u knjizi,vrlo važno konzumirati hranu organskog podrijetla, nesamo tijekom spomenutog režima prehrane, nego inakon toga. Valja izbjegavati hranu iz velikih trgovačkihcentara ili restorana brze prehrane, te ju nabavljatiu dućanima zdrave hrane, kod lokalnih poljoprivrednika,iz vrta, ili sa svog balkona.- Čitajte popise sastojaka na proizvodima! savjetujenaš kolega.Nova stranica životaOsim promijenjenog, kvalitetnijeg načina ishrane,Z. Karačić iznimno važnim smatra i smanjenje stresa,ne samo radi smanjenja gladi i normalnog mršavljenja,nego i radi jačanja metabolizma i ublažavanjadepresije. Upravo njemu, koji je u Elektri 25 godina,stresa nije u radnom vijeku manjkalo: 15 godinaradio je na šalteru informacija u zagrebačkoj Elektriu Gundulićevoj ulici, a zadnjih nekoliko godina uCall centru - znači na jednim od najizloženijih punktovaprema kupcima. Komunikacija je najteža, smijese Zdravko, s onima kojima mora priopćiti damoraju platiti račun za električnu energiju, a takvihje većina; s onima koji su račune preplatili ili traženeku informaciju, stresa nema - komunikacija jeugodna i lagana.Tijekom provođenja dijete, pio je i veće količine tekućinei svakodnevno pješačio pola sata, a neizmjerno jezahvalan svojoj supruzi Ani, koja je bila također jednavažna karika u postizanju Zdravkovog uspjeha: svakodnevnoje strpljivo vagala i pripremala mu obrokeza dijetni plan i davala bezrezervnu potporu.Kada završite s ovom dijetom, poručuje Z. Karačić usvojoj knjizi, spremni ste započeti novi život, kao normalna,mršava, energična, sretna i zdrava osoba, kojaviše nije rob gladi i hrane!Najbolje svjedoči vlastitim primjerom, jer je nakonprovedenog Protokola, postao drugi čovjek. Danas sehrani - uobičajeno, ali nastojeći u što većoj mjeri uzimatiorganske namirnice, svjestan da je to u današnjemnačinu života ipak neizvedivo u potpunosti. I nakraju zaključuje:- Učinit ću sve što je u mojoj moći da lijek za poremećajpretilosti više ne bude tajna za koju “oni” ne želeda vi znate!(Za sva dodatna pitanja možete se obratiti na njegovue-mail adresu: tajnamrsavljenja@gmail.com)LUMBLIJA, JEDINSTVENI BLAGDANSKIKOLAČ KORČULANSKOG MJESTA BLATONe zaboravi me!Lumblija se u Blatu priprema već skoro dva stoljeća,a priča o njenu nastanku potječe još iz vremenakada je ove krajeve pohodila Napoleonova vojska iiza svega toga, naravno, stoji - ljubavKraj listopada i početak studenog uvijek nas u mislimavraća našim najmilijima, koji više nisu s nama. Nosimocvijeće i svijeće na njihova vječna počivališta, prizivamoneke minule dane, pustimo poneku suzu tuge, svjesniprolaznosti života. Svatko od nas, na svoj način, šalje imporuku da nisu zaboravljeni i da su još uvijek tu, u našimsrcima.Na osobit način čine to i žitelji korčulanskog mjestaBlato, pripremajući starinski kolač neobična naziva -lumblija. Lumblija je blagdanski kolač koji se tradicijskipeče samo uoči i tijekom blagdana Svih svetih. Premdaje riječ o izvornom i autohtonom blatskom kolaču i originalnomproizvodu, on je zbog iseljavanja Blaćana usvijet i udavanja Blajki u susjedna mjesta i gradove, tijekomproteklih desetljeća prenesen i u druge sredine,gdje je nastavljena tradicija njegove pripreme, kao simbolapovezanosti sa zavičajem.Lumblija se u Blatu priprema već skoro dva stoljeća, apriča o njenu nastanku potječe još iz vremena kada jeove krajeve pohodila Napoleonova vojska. Priča, koja idanas prati ritual njene pripreme, govori o ljubavidvoje mladih - francuskog vojnika i Blajke, prekinutojodlaskom francuske vojske. Vojnik koji je bio pekar,napuštajući Blato i rastajući se od svoje drage, pokloniojoj je posebno za nju pripremljeni kolač uz riječin’ublie (ne zaboravi). Neutješnoj djevojci n’ublie jezazvučalo kao lumblija, kako je potom nazvana tabezimena poslastica.Što starija - to ukusnija!Od toga doba lumblija se u Blatu priprema u dobasjećanja na najmilije, početkom studenog. Po tomuje održala svoje značenje u početnom obliku, a to jesjećanje i veza s voljenom osobom. Ne zaboravi me,poruka je koja se svake godine šalje i dugo traje.Naime, zbog svojih sastojaka, taj specifi čni kolač jetrajan i, što je stariji, to je ukusniji. Ima oblik sirnice(i tu prestaje svaka sličnost), a priprema se s brojnimmirodijama, uz dodatak varenika i rakije.Kod nas se tradicija njene pripreme zadržala samo uBlatu i susjednoj Veloj Luci, a u istoj prigodi se peče joši na Korzici. Lumblije su se nekada nosile rodbini, prijateljimai susjedima, tako su se istodobno i davale i primale,pa su svi bili u prigodi kušati od svake po malo.Premda je osobno nikad nisam sama napravila, a obožavamje, lumblija mi svake godine u ovo doba stigneiz Blata i to zahvaljujući mojoj dragoj prijateljici Lidiji.Svojim miomirisima lumblija zamiriše i na mom obiteljskomstolu. Tako održavam tradiciju svojih predaka i nezaboravljam da sam i ja Blajka.M.Ž. MalenicaHEP VJESNIK 249 (289), LISTOPAD 2011. 53