METEOROLOŠKI KUTAKJESEN Priprema: mr.sc. Milan Sijerković Listopad: Ima mnogo kišah, još je po srednje toplo (...)Sada se ljuti vjetri, kiše, studen i snieg, osobito u zadnjemčetvrtu, mješaju, te jesensko vrieme običajekazati spodobu oštre zime.Između kiše i sušeOsušenje <strong>listopad</strong>a ponajviše je posljedica povećanjaučestalosti srednjoeuropskih anticiklona, uusporedbi s prijašnjim stanjem: došle anticiklone iotjerale ciklone; otišle kiše, a došle suše!Ljeto je sunčano i toplo, a jesen oblačna, kišovita ihladna. Tako bi mnogi, sažeto i pojednostavljeno, opisalirazlike u klimi ljeta i jeseni. Čak i kada bi to bilopotpuno točno, uvijek treba imati na umu da se odgodine do godine vrijeme u tim godišnjim dobimamože itekako razlikovati od uobičajene i uvriježeneklimatske predodžbe. I takva klimatska kolebanja zapravosu dio cjelovite klimatske pripovijesti.Neobična ovogodišnja jesenOve godine jesen je započela neobično, nesukladnouobičajenoj predodžbi o tom godišnjem dobu. Manjekiše i hladnoće, a više Sunčeve topline nego što je topropisano klimatološkim prosjecima.Što se dogodilo?Rujan godine <strong>2011.</strong> slijedio je vremenska obilježjaproteklog ljeta, odnosno višak topline i manjak kišnice,s iznimno nepovoljnim utjecajem na brojne ljudskedjelatnosti. U svima krajevima Hrvatske bio jeiznimno ili ekstremno topao, a u većem dijelu Hrvatskei sušan.U većini mjesta bio je to najtopliji rujan od godine1948., znači u proteklih šezdesetak godina, pri čemuje obilno temperaturno premašio (ponegdje više odjednog Celzijusovog stupnja) sljedeći rujan od najtoplijihna ljestvici, onaj iz godine 1987.U Zagrebu pak, sa srednjom mjesečnom temperaturom21,4 °C na Griču, bio je čak 4,5 °C topliji od prosjekau razdoblju 1960.- 1990. Uz to, bio je najtoplijirujan od 1862. do sada, pri čemu je bio 0,4 °C toplijiod dosad najtoplijeg rujna godine 1942.U Zagrebu (Grič) je bilo osam vrućih dana, s temperaturom30 °C ili višom, dok je u zadnjih 50 godina (bezove) ukupno bilo sedam takvih dana!U nekoliko mjesta središnje Hrvatske bili su 11. rujna<strong>2011.</strong> postignuti novi maksimumi temperature zrakaod 1949. godine do sada. U Zagrebu (Maksimir)izmjereno je 34,0 °C (dosadašnji vrhunac 33,5 °C,6. rujna 2008.), u Sisku 34,9 °C, u Bjelovaru 33,6 °C,u Varaždinu 32,9 °C i u Krapini 32,6 °C!Ljetna suša se nastavila i u rujnu. U Slavoniji je ponegdjepalo samo deset postotaka prosječne rujanskekoličine oborine. U Lastovu su meteorolozi izmjerilisamo 1 mm oborine (u kolovozu je bilo 0 mm).Strašna suša, zar ne?Prvi <strong>listopad</strong>ski tjedan donio je nastavak pretoplog ipresuhog vremena. Bila je posvemašnja vedrina (izuzmemoli mjestimičnu jutarnju maglu u kopnenim predjelima),dok je popodnevna temperatura u kopnenojHrvatskoj premašivala ljetnih 25 °C, a u primorskojdosezala i vrućih 30 °C.Premda je ovogodišnji <strong>listopad</strong> u potonjem dijelu djelomicepopravio dojam, uz nastojanja kako bi što višenalikovao svojoj slici i prilici, u tomu ipak nije potpunouspio - barem ne što se tiče oborine.Za razumijevanje takve tvrdnje, treba i malo meteorološke,klimatološke povijesti.Listopad (više) nije kakav je nekad bioDugo, dugo vremena <strong>listopad</strong> je u središnjoj Hrvatskojbio najkišovitiji mjesec u godini.U trećoj nakladi Hrvatskog stoljetnog kalendara iz1850. godine zabilježeno je i sljedeće:Tko bi rekao da su negdašnji <strong>listopad</strong> i sadašnji istimjesec u godini? Različitosti su posljedica obilježjaopće atmosferske cirkulacije te nadmetanja ciklona ianticiklona. Kišonosne ciklone, što atlantske, što sredozemne,krojile su tadašnje vrijeme i oblikovale <strong>listopad</strong>skopodneblje. I tako je bilo desetljećima.Još je u tridesetogodišnjem razdoblju 1911.- 1940. uZagrebu prosječna količina <strong>listopad</strong>ske oborine bilavelikih 110 mm. Nakon toga <strong>listopad</strong> je započeo gubitidio po dio svoje oborine. U najnovijem klimatološkomrazdoblju 1961.- 1990. <strong>listopad</strong> je imao prosječno70 mm oborine, što znači da je izgubio otprilike trećinusvoje negdašnje oborine. Osušenje <strong>listopad</strong>a ponajvišeje posljedica povećanja učestalosti srednjoeuropskihanticiklona, u usporedbi s prijašnjim stanjem.Došle anticiklone i otjerale ciklone! Otišle kiše, a došlesuše!No, bilo bi pogrešno zaključivati kako više nema mokrih<strong>listopad</strong>a. Ima ih, a neki su među njima bili tolikobogati kišama da su uzrokovali i povodnje. Mnogiće se prisjetiti zloglasnog kišovitog <strong>listopad</strong>a 1964.godine i katastrofalne poplave zbog izlijevanja rijekeSave u Zagrebu. Tada je palo 160 mm oborine.Začudo, već sljedeće godine, 1965., palo je 0 (ništica)mm! Zadnji iznimno kišovit <strong>listopad</strong> bio je 1992.godine, koji je u zagrebačkoj zračnoj luci u Plesu izlio222 mm oborine!Činjenica je, međutim, da je od četrdesetih godina20. stoljeća, broj razmjerno suhih <strong>listopad</strong>a zamjetnoveći od kišovitih.No, u puku se zadržala predodžba negdašnjih kišovitihjeseni, o kojima su nam pripovijedali naraštaji našihpredaka. Zato ne iznenađuje što se i u suvremenom,uvijek kritičnom, šaljivom i pomalo podsmješljivomslavonskom bećarcu nalaze stihovi:Ej, ide jesen, idu blatni danci, / a u mene traljaviopanci!54<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong>
BAŠTINATARTAN, ZNAKOVITEŠARE ŠKOTSKIH KILTOVAAnita RobinićPrepoznatljivi škotski modni izumTartan je neraskidivo vezan uz škotsku povijest ipotječe iz Škotskog visočja (Highlands), gdje su seodjevni predmeti izrađivali od vune lokalnih ovaca,ukrašavali biljnim bojama i dizajnom koji biosmislili lokalni umjetnici i ubrzo je svaka regija isvaka obitelj imala svoje vlastite dizajne za ukrašavanjetartanaAko postoji išta što se u tren oka i bez ikakva razmišljanjapovezuje sa Škotskom, to je sigurno tartan(karirana vunena tkanina). Dovoljno je vidjetitek pokoju šaru s uzorka i odmah ćete se prisjetitinajsjevernijeg dijela Otoka.Premda danas nije isključivo škotski, tartan je neraskidivovezan uz škotsku povijest i potječe iz Škotskogvisočja (Highlands), gdje su se odjevni predmeti izrađivaliod vune lokalnih ovaca, ukrašavali biljnim bojamai dizajnom koji bi osmislili lokalni umjetnici. Ubrzoje svaka regija i svaka obitelj imala svoje vlastite dizajneza ukrašavanje tartana.Kreatori modernih verzija pojedinih priča iz škotskepovijesti (i holivudski producenti) ipak su se malo previše“zaletjeli” u fi lmovima poput “Bravehearta”(Hrabro srce), pokušavajući, dakako, u fi lm unijeti višeprepoznatljivih škotskih simbola. William Wallace krajem13. i početkom 14. stoljeća skoro sigurno ne binosio kilt od tartana: materijal i odjeća od tartanapostali su popularni u škotskom Lowlandsu tek u 18.stoljeću, a dotad su skoro isključivo predstavljali oznakeklanova u Visočju, a čak nisu bili niti to u razdobljuna koje se fi lm odnosi.stabla i pripadnosti pojedinoj obitelji ili klanu (ako ništadrugo - barem neku “daleku” obiteljsku vezu), nebi li saznali kako izgleda karakteristični tartan kojegabi oni trebali nositi. Popis klanova i pripadajućih tartanapronaći ćete svugdje - od suvenirnica do ozbiljnihtrgovina kiltovima.Kilt od četiri metra stopostotne vune nije tekobični odjevni predmetKako bi svi mogli uživati u ovom škotskom modnomizumu, osmišljeni su i mnogobrojni tartani koji se vežuuz pojedina područja, gradove ili čak i nogometne klubove- uvjeti, znači, nisu više tako strogi kao nekad.Najpoznatiji, najomiljeniji, najčešći i prigodni uzorci tartanaDa kilt s tartanom nije tek obični odjevni predmet,može se zaključiti prema njegovoj cijeni: kilt napravljenprema svim pravilima struke - od četiri metrastopostotne vune, stoji približno 300 funta, a čestočak i više. Jeftiniji se, dakako, mogu pronaći (često izuvoza). Autentičnost je nešto za što će Škoti, baš poputmnogobrojnih turista koji do te povijesne tradicijedrže i žele je sa sobom ponijeti kući, biti spremniplatiti tako veliki iznos. Većina Škota oblači kilt u različitimsvečanim i službenim prigodama, poput vjenčanja,a ako treba i iznajmljuju ga.Čaša whiskeya i kilt: teško da postoji neki drugi prepoznatljivijisimbol za Škote.‘Royal Steward’ je najpoznatiji uzorak tartana - simbol jekraljevske kuće Stewart i osobni uzorak kraljice Elizabete II.Omiljeni uzorak princu Charlesu je ‘Balmoral’, kojeg jepatentirao princ Albert, muž kraljice Viktorije‘Dundee’ je čest uzorak na kapama, kravatama i šalovima,a nastao je kao hommage princu Charlesu E. Stewartu‘Kinnison’ iz 1961. godine pronašao je svoje mjestou proizvodnji namještajaUobičajena odjeća škotskih vojnih regimenataNjihovoj je velikoj popularnosti krajem 17. i početkom18. stoljeća svakako pridonosio jakobitski pokret i njihovapobuna, jer su oni kao pristaše kralja Jamesa VII.(od Škotske, istodobno Jamesa II. od Engleske), isticalitartan kao znak nacionalne pripadnosti i otpora unionističkojvlasti.Nakon što su Jakobiti, unatoč potpori francuskih snaga,1746. glatko izgubili bitku protiv daleko nadmoćnijebritanske vojske kod Cullodena - bitku koja je,usput naglasimo, zanimljiva zbog činjenice što je tobila posljednja koja se ikad vodila na britanskom tlu- u Škotskom visočju 25 godina tartan je bio zabranjen!Nakon tog razdoblja u kojem su se “smirivalestrasti”, postao je uobičajena odjeća škotskih vojnihregimenata, a i kralj George IV. prigodom posjetaEdinburghu bio je odjeven upravo u tartan.Svaka obitelj, svaki klan iz Visočja ima svoj dizajn tartanapa oni koji smatraju da imaju škotske pretke,često ulažu mnogo truda za analizu svog obiteljskog‘Clark’ je nastao kao posveta admiralu Richardu ClarkuSedmobojni tartan ‘Manx National’ posvećen je otoku Manu‘Sutherland’ je dizajniran u čast Williama, lorda od Sutherlandau dvije varijante: zelenoj i smeđoj‘Connel’ je uzorak koji se danas pojavljuje u punk kulturiSmišljen u čast sv. Patrika, ‘Down’ se upotrebljavaza šivanje kiltaInspiriran Ovčjim otocima koji se smatraju vikinškompradomovinom, nastao je ‘Arran’<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>249</strong> (289), LISTOPAD <strong>2011.</strong> 55