tekstualni dio - zavod pgz - Primorsko-goranska županija

Prijedlog PPŽ – PONOVNA RASPRAVAODREDBE ZA PROVOĐENJE7.3.2. Otok KrkČlanak 250.Na otoku Krku prirodni resursi osnovica su razvoja prije svega turizma ipoljoprivrede. Poljoprivredne djelatnosti otoka Krka oslanjaju se na aktivne i zapuštenepoljoprivredne površine, flišna i vodom bogata područja te na tradiciju poljoprivredneproizvodnje; vina, maslina, sira i meda. Veće se aktivne i potencijalne površine prostiru usredišnjem dijelu otoka Krka, na poljima: Omišaljsko, Dobrinjsko, Vrbničko i Bašćansko,s mediteranskim kulturama voća i povrća, vinograda i maslinika.U središnjem se dijelu otoka pojavljuje izniman tradicionalni kulturni krajobraz srazličitim stupnjem očuvanosti, u većim ili manjim krpama, mozaično raspoređenih okomalih naselja, formirajući tako i vrijedne etno zone: Kras, Paprata – Risika. S druge pakstrane u unutrašnjosti otoka ima i većih polja s pravilnijim geometrijskim formama poputDubašnice, Šotoventa i Dobrinjskog polja, kao razvojni potencijal i prostorna posebnost.Na visovima brda Hlam pojavljuju se vrijedne pravilne geometrijske pačetvorinepašnjaka ograđenih suhozidovima kao krajobrazna posebnost visokih brda kvarnerskihotoka koje treba čuvati i eksponirati kao kulturno-povijesnu i turističku posebnost.Za stare urbane jezgre, posebice Krka, a potom i Vrbnika, Omišlja i Dobrinja, odbitne je važnosti da se u procesu izrade prostornih planova očuva pojas uređenog zelenogpokrova u funkciji „pufer“ zone kao prostorne dilatacije od novih dijelova naselja,naglašavajući pritom posebnosti: strme zelene padine Vrbnika, Dobrinja i Omišlja idjelomična revitalizacija terasa na njima.7.3.3. Otok RabČlanak 251.Otok Rab bogat je florom i faunom, poput velike šume Kalifront, šume Dundo tepark šume Komrčar kao i šume na predjelu Lopara. Uz taj poseban šumski svijet,isprepleten s vegetacijskom i geološkom strukturom te kulturnim elementima potencijali suza raznovrsne turističke programe.Kulturni krajobraz otoka Raba u dobrom je dijelu nepovratno potrošen disperznomizgradnjom i širenjem naselja. Preostale su određene krpe, mozaično raspoređene na četiriglavna polja otoka Raba (Loparsko, Supetarsko, Kamporsko, Barbatsko), gdje je Loparskopolje u cjelini očuvano.Iznimno je važno da se očuvaju i planski uređuju polja Raba upravo zbog manjkasnažnije percepcije tradicionalno uređenog krajobraza s kulturama uređenih maslinika ivinograda u većim i markantnim plošnim površinama koje su nesporno povezane stradicijskom slikom mediteranskih malih gradova.U novim dijelovima naselja uz obalu potrebno je osigurati bolje pristupe obali teočuvati i poboljšati mogućnosti javnog korištenja preostaloga obalnog pojasa. Prodoreprirodnosti i ekološko umreženje s kompleksnom zelenom infrastrukturom osigurati svrhova Kamenjaka do izgrađene obale naselja u još slobodnim manjim dijelovimaprostora, posebice uz vodotok. Osigurati veće površine uređenih neposrednih gradskih121