<strong>Modul</strong> <strong>11</strong> - <strong>Nafta</strong>Rafinerija nafte Bosanski Brod nalazi se na sjeveru Republike BiH uz samu granicu saRepublikom Hrvatskom te je jedina rafinerija nafte u BiH. Rafinerije u okruženju, koje moguimati utjecaja na rad Rafinerije nafte Bosanski Brod su:• Rafinerija nafte Sisak u Hrvatskoj,• Rafinerija nafte Rijeka u Hrvatskoj,• Rafinerija nafte Pančevo u Srbiji i• Rafinerija nafte Novi Sad u Srbiji.Kako bi se odredili realna tržišna pozicija Rafinerije nafte Bosanski Brod potrebno je napravitianalizu te usporedbu sa rafinerijama u okruženju i to po pitanju raspoloživih kapaciteta,trenutnog nivoa kvalitete proizvoda, potencijalnog opskrbnog područja, potrebne veličineinvesticija te terminskog plana ulaganja u modernizaciju rafinerija.6.1. Rafinerija nafte Bosanski BrodU Rafineriji nafte Bosanski Brod postoje dvije tehnološke linije za preradu nafte, ukupnogkapaciteta 4 320 000 tona godišnje. Stara linija prerade, kapaciteta 2 milijuna tona godišnje,započela je s radom 1968. godine. Danas može preraditi 1 320 000 tona sirove naftegodišnje. Nova linija, završena 1991. godine, ima instalirani kapacitet od 3 000 000 t/god.Uslijed započetih ratnih zbivanja nova je linija samo puštena u probni rad, no nije započela sradom.Pregovori o privatizaciji Rafinerije nafte Bosanski Brod započeli su 2005. godine, u paketu sRafinerijom ulja Modriča i banjalučkim Petrolom, s kompanijom NefteGazInKor, koja je dioruske državne kompanije Zarubezhneft iz Moskve. Ugovor o prodaji većinskog paketadionica, odnosno državnog udjela u Rafineriji nafte AD Bosanski Brod potpisan 22. svibnja2007. obvezuje novog vlasnika na velika ulaganja u Rafinerije radi pokretanja proizvodnje imodernizacije postrojenja s ciljem povećanja kvalitete gotovih proizvoda. Ugovor je vrijedan979 milijuna EUR-a, od čega su 42 milijuna EUR-a predviñena za otkup 80%-tnog udjela uRafineriji nafte Bosanski Brod, oko 67 milijuna EUR-a za otkup 75,6% dionica Rafinerije uljaModriča i 10 milijuna EUR-a za kupnju 80% dionica Petrola. Prema Protokolu potpisanom ukolovozu 2006. godine NefteGazInKor se obvezao na preradu 4,2 milijuna tona godišnje uRafineriji Bosanski Brod, preradu ulja i maziva u Rafineriji ulja Modriča u visini od 130 000tona, te plasman derivata preko Petrola u iznosu od minimalno 2,5 milijuna tona godišnje.Protokol podrazumijeva četverogodišnja ulaganja u Rafineriju u Bosanskom Brodu od 153milijuna EUR-a, u Rafineriju u Modriči 35,2 milijuna EUR-a i u Petrol oko 32 milijuna EUR-a.Vnešekonombank iz Moskve se obvezala na financiranje kupovine sirove nafte i financiranjesvih investicija vezanih za ovaj projekt. NefteGazInKor se takoñer obvezao na izgradnjupruge od Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu do Rafinerije ulja u Modriči u iznosu od 59milijuna EUR-a, koju će predati Vladi RS na korištenje bez naknade. S obzirom da supripremni radovi za početak proizvodnje započeli, za očekivati je da će Rafinerija nafteBosanski Brod u slijedećih nekoliko godina postati nezaobilazan subjekt u naftnoj privredicijele regije.6.2. Rafinerija nafte SisakRafinerija nafte Sisak jedna je od dviju rafinerija INA d.d. Udaljena je 50 km od Zagreba kojibilježi najveću potrošnju derivata u zemlji. Rafinerija prerañuje naftu iz domaćih izvora terusku naftu uvezenu naftovodima Družba 1 i Družba 2. Moguća je i opskrba naftom sMediterana putem naftovoda JANAF. Rafinerija godišnje preradi u prosjeku 2,0-2,2 milijunatona nafte. Rafinerija proizvodi UNP, motorne benzine, primarni benzin, gorivo za mlazneDraft Final Report-Nacrt konačnog izvještaja94
motore, petrolej za bušotine, loživa ulja, naftni koks-zeleni i kalcinirani te bitumen. Planrafinerije je do 20<strong>11</strong>. godini podići kvalitetu proizvoda na razinu EURO V standarda tepovećati kapacitet prerade sa sadašnjih 2,3 na 3,2 milijuna tona godišnje. Modernizacijarafinerije uključuje slijedeće projekte: izomerizaciju, HDS FCC benzina, Claus, nadogradnjuCokinga, HDS/MHC, proizvodnju vodika i rekonstrukciju postojećih postrojenja. Vrijednostukupno planiranih investicija iznosi oko pola milijarde EUR.Modernizacija je započela izgradnjom postrojenja za odsumporavanje (Claus) koje je počelos radom početkom listopada 2007. godine. Procjenjuje se da će se radom ovog postrojenjasmanjiti emisija sumpornog dioksida za oko 50%. U realizaciju ovog projekta uloženo je 24milijuna dolara.6.3. Rafinerija nafte RijekaRafinerija u Rijeci (Urinj) u vlasništvu INE d.d., smještena je 12 km južno od Rijeke, svlastitom lukom za dopremu i otpremu roba, sirove nafte i naftnih derivata. Postrojenja zaproizvodnju maziva i bitumena nalaze se na Mlaki. Rafinerija je povezana s naftovodnimsustavom Janaf-a, podmorskim cjevovodnom dugim 7,2 km, promjera 20" koji vodi do luke inaftnog terminala u Omišlju na otoku Krku. Potpuno je izgrañena kopnena prometnainfrastruktura (ceste i željeznička pruga), sa svim ureñajima za otpremu naftnih derivata.U Rafineriji nafte Rijeka proizvodi se ukapljeni naftni plin, primarni benzin, motorni benzini,petroleji, gorivo za mlazne motore, dizelska goriva, loživa ulja, brodska goriva, bitumeni,tekući sumpor, bazna ulja, motorna i industrijska maziva, mazive masti i parafin.U tijeku je modernizacija Rafinerije pri kojoj je u prvoj fazi u planirana izgradnja kompleksablagog hidrokrekinga (MHC) s pomoćnim postrojenjima, a u slijedećoj fazi se planiraizgradnja postrojenja za obradu ostataka. Vrijednost planiranih investicija iznosi oko polamilijarde EUR do 20<strong>11</strong>. godine.Položaj Rafinerije Rijeka izuzetno je pogodan za opskrbu, osim hrvatskog, i tržišta u južnimdijelovima Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i drugih zemalja na Mediteranu.6.4. Rafinerija nafte PančevoRafinerija nafte Pančevo djeluje u sastavu dioničkog društva „Naftna industrija Srbije“ ADNovi Sad. To je rafinerija energetskog tipa koja proizvodi motorna goriva, parafinska iaromatska otapala, sirovinu za petrokemijsku proizvodnju, bitumen i sumpor. Primarna isekundarna postrojenja su tako koncipirana da mogu prerañivati različite vrste sirove nafte.Sirova nafta (domaća i uvozna) do rafinerije se doprema naftovodom i riječnim putem –baržama, a derivati se otpremaju produktovodom, autocisternama, željeznicom i baržama.Rafinerija je udaljena oko 14 km od Beograda, najvećeg potrošačkog centra u Srbiji. Imavlastito pristanište na Dunavu s kojim je spojena cjevovodima, autopunilište i željezničkustanicu s instalacijama za otpremu derivata i prijem sirove nafte. Instalirani primarni kapacitetRafinerije nafte Pančevo iznosi 4,8 milijuna tona sirove nafte godišnje.Kako bi dostigla EU standarde kvalitete proizvedenih derivata, rafinerija je izradila Plantehnološkog razvoja koji je podijeljen u dvije faze. Prva faza realizirana je tijekom 2003. i2004. godine, a obuhvatila je odabir licenci i izradu baznog inženjeringa. Krajem 2006.godine započele su aktivnosti na realizaciji druge faze koja obuhvaća inženjering, nabavkuopreme i izgradnju slijedećih projekata:• Hidrodesulfurizacija benzina (HDS) i kontinuirani katalitički reforming (CCS)• Postrojenje za blago hidrokrekiranje vakuum plinskih ulja i hidrodesulfurizacijuplinskih ulja i kerozina (MHC/HDT)• Proizvodnja sumporaTREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiH95
- Page 1:
Modul 11 - Nafta
- Page 5:
Voditelj modulaMr.sc. Robert Fabek,
- Page 8 and 9:
Modul 11 - NaftaU okviru izrade „
- Page 10 and 11:
Modul 11 - NaftaModulom 11 obuhvać
- Page 13 and 14:
SADRŽAJPROJEKTNI ZADATAK..........
- Page 15 and 16:
1. UVODTREĆI PROJEKT OBNOVE EES: S
- Page 17 and 18:
2. PREGLED NAFTNOG SEKTORA U BiHTRE
- Page 19 and 20:
procesa reformiranja, što odreñuj
- Page 21 and 22:
Postrojenje 37 - Aminsko pranje uka
- Page 23 and 24:
za remontne poslove. Postepena sana
- Page 25 and 26:
300000RS FBiH Izvoz250000200000tona
- Page 27 and 28:
Tablica 2.8. Ostvarena prodaja po t
- Page 29 and 30:
U 2005. godini, prema dostupnim pod
- Page 31 and 32:
Tablica 2.15. Uvoz naftnih derivata
- Page 33 and 34:
7 06 05 04 03 02 01 001 0 61 0 51 0
- Page 35 and 36:
2.3.3. Bilanca naftnih derivata u F
- Page 37 and 38:
krajem 2004. godine bio je u Srbiji
- Page 39 and 40:
2.5. Struktura potrošnje naftnih d
- Page 41 and 42:
800,0700,0600,0x 1 000 tona500,0400
- Page 43 and 44:
160,0140,0120,0x 1 000 tona100,080,
- Page 45 and 46:
500,0450,0400,0350,0x 1 000 tona300
- Page 47 and 48:
120,0100,080,0x 1 000 tona60,040,08
- Page 49 and 50:
250,0200,0x 1 000 tona150,0100,00,6
- Page 51 and 52:
35,030,025,0x 1 000 tona20,015,022,
- Page 53 and 54:
14,012,0x 1 000 tona10,08,06,06,36,
- Page 55 and 56: 3,02,5x 1 000 tona2,01,51,02,3 2,4
- Page 57 and 58: • Područje južno od Bosanskog
- Page 59 and 60: 3. PREGLED POSTOJEĆIH CJENOVNIH RE
- Page 61 and 62: manjka, koji se ne može opravdati
- Page 63 and 64: X2 - prosječni prodajni tečaj za
- Page 65 and 66: naftnih derivata, mjerenju, označa
- Page 67 and 68: Tablica 3.2. Udio trošarina u cije
- Page 69 and 70: Tablica 3.5. Minimalne trošarine n
- Page 71 and 72: EUR/l1,51,41,31,21,110,90,80,70,60,
- Page 73 and 74: 4. REGULATORNI OKVIRTREĆI PROJEKT
- Page 75 and 76: su propisani EURO IV/V zahtjevi kva
- Page 77 and 78: standarda BAS ISO/IEC 17020:2000, d
- Page 79 and 80: procesi, industrijski pogoni, aktiv
- Page 81 and 82: županijskim planovima za zaštitu
- Page 83 and 84: Plan intervencija u zaštiti okoli
- Page 85 and 86: visinu zaliha ispuniti najkasnije d
- Page 87 and 88: je njihov udio definiran preko broj
- Page 89 and 90: 5. ANALIZA SUSTAVA OBVEZNIH ZALIHA
- Page 91 and 92: Tablica 5.1. Skladišni kapaciteti
- Page 93 and 94: 5.2. Analiza obveznih zaliha nafte
- Page 95 and 96: Tablica 5.9. Potrebna količina sir
- Page 97 and 98: Tablica 5.16. Potrebna zapremina sk
- Page 99 and 100: Tablica 5.24. Prosječna 90-dnevna
- Page 101 and 102: Tablica 5.32. Ukupna potrošnja naf
- Page 103: Tablica 5.40. Investicije u skladi
- Page 108 and 109: Modul 11 - Nafta• Postrojenje za
- Page 110 and 111: Modul 11 - NaftaH R V A T S K AB O
- Page 112 and 113: Modul 11 - Naftaruske kompanije Nef
- Page 114 and 115: Modul 11 - NaftaNaftna privreda str
- Page 116 and 117: Modul 11 - NaftaDraft Final Report-
- Page 118 and 119: Modul 11 - Nafta1. Naftna privreda
- Page 120 and 121: Modul 11 - Nafta37. Council Directi
- Page 122 and 123: Modul 11 - Nafta67. Pravilnik o gra
- Page 124 and 125: Modul 11 - Nafta103. Council Decisi
- Page 126 and 127: Modul 11 - NaftaDraft Final Report-
- Page 128 and 129: Modul 11 - NaftaTablica 2.1. Prinos
- Page 130 and 131: Modul 11 - NaftaTablica 5.15. Prosj
- Page 132 and 133: Modul 11 - NaftaTablica 12.13. Potr
- Page 134 and 135: Modul 11 - NaftaTablica 13.27. Potr
- Page 136 and 137: Modul 11 - NaftaSlika 2.1. Ostvaren
- Page 138 and 139: Modul 11 - NaftaSlika 3.1. Cijene b
- Page 140 and 141: Modul 11 - NaftaACPBATBDBiHCCRCEFTA
- Page 142 and 143: Modul 11 - NaftaDraft Final Report-
- Page 144 and 145: Modul 11 - NaftaREPUBLIKA BOSNA I H
- Page 146 and 147: Modul 11 - NaftaTablica 12.11. Koli
- Page 148 and 149: Modul 11 - NaftaTablica 12.21. Potr
- Page 150 and 151: Modul 11 - NaftaDraft Final Report-
- Page 152 and 153: Modul 11 - NaftaREPUBLIKA BOSNA I H
- Page 154 and 155: Modul 11 - NaftaTablica 13.11. Koli
- Page 156 and 157:
Modul 11 - NaftaTablica 13.21. Potr
- Page 158:
Modul 1 - Energetske rezerve, proiz