Modul 11 – Nafta

Nadalje je analizirana zakonska regulativa sa stanovišta formiranja maloprodajnih cijenaderivata, kvalitete naftnih derivata i zaštite okoliša. Režim formiranja cijena naftnih derivata uBosni i Hercegovini usporeñen je sa zakonskom regulativom formiranja cijena u RepubliciHrvatskoj i Europskoj Uniji.Bitno je za istaknuti da je u Bosni i Hercegovini na snazi tzv. slobodno formiranje cijena,odnosno cijene definira tržište. U usporedbi sa zemljama EU, maloprodajne cijene derivatasu u BiH znatno niže, no to je isključivo zbog nižih trošarina i poreza. Ukoliko se usporedeneto cijene, onda su one u BiH nešto više nego u zemljama EU.Poseban osvrt načinjen je na zakonske propise vezane za kvalitetu tekućih naftnih goriva uEuropskoj Uniji, Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini. Republika Hrvatska uvelikoj mjeri je uskladila svoje zakone s direktivama EU pri čemu, u odreñenom vremenskomrazdoblju, postoji mogućnost proizvodnje i prodaje odreñene količine derivata koja nije uskladu sa standardima EU. Republika BiH propisala je standarde za kvalitetu tekućih naftnihgoriva koje je uskladila sa standardima EU, pri čemu, goriva proizvedena u BiH u odreñenomvremenskom razdoblju mogu kvalitetom odstupati od standarda propisanih u EU.S obzirom da su sigurnost i zaštita okoliša od presudnog značaja u obavljanju djelatnostivezanih uz naftnu privredu detaljno je prikazana zakonska regulativa vezana uz okolišpropisana u EU, Hrvatskoj i u BiH. Obrañena je regulativa s aspekta emisija onečišćujućihtvari u zrak, emisija onečišćujućih tvari u vodi, upravljanja otpadom te sigurnost i upravljanjarizikom.Danas iznimno važno pitanje sigurnosti opskrbe naftnim derivatima obrañeno je s gledištaobveznih zaliha nafte i naftnih derivata prema propisima važećima u Europskoj Uniji, ali isustava obveznih zaliha za zemlje članice IEA. Propisana obveza čuvanja 90-dnevnih zalihanafte i naftnih derivata donesena je upravo radi osiguranja opskrbe ključnih subjekata kao iprovedbe adekvatnih reakcija na vanjske ili unutarnje poremećaje u opskrbi. Upravljanjeobveznim zalihama je ključni element sustava interventnog reagiranja u slučajevimaporemećaja opskrbe naftnim derivatima. Uz detaljan prikaz zakonske regulative EU i RH,prikazani su različiti sustavi obveznih zaliha u pojedinim zemljama Europe te dana preporukaza uspostavljanje Agencije za obvezne zalihe u BiH koja bi bila nadležna za izgradnjuskladišta i formiranje zaliha u odreñenom vremenskom periodu. Potrebne količine obveznihzaliha u okviru propisa važećih u Europskoj Uniji izračunate su za BiH, te posebno zaentitete i BD na temelju prognozirane potrošnje naftnih derivata do 2020. godine. Obveznezalihe nafte i naftnih derivata za BiH bi u 2010. godini iznosile približno 320 000 t, a u 2020.450 000 t dok bi ukupne investicije u potrebne skladišne kapacitete iznosile 183 350 000EUR.Analiza rezultata i preporuka Studije o uvozu nafte iz 1999. godine provedena je uglavnomkroz prizmu transporta naftnih derivata jer su ostale preporuke vezane uz kvalitetu i kontrolukvalitete te izjednačavanje visina akciza i poreza u meñuvremenu u velikoj mjeri provedene.Uvoznici većih količina derivata u odreñenoj mjeri provode transport derivata željeznicom izluke Ploče kako je to preporučeno Studijom, no s obzirom na raspršenost potrošnje, velikibroj benzinskih postaja i relativno male udaljenosti nije izgledno očekivati znatnije smanjenjeudjela cestovnog prometa u distribuciji naftnih derivata u BiH.Analiza strukture buduće potrošnje naftnih derivata do 2020. godine biti će napravljenanakon izrade bilanci te prikazana u završnom izvještaju.TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiHV