<strong>Modul</strong> <strong>11</strong> - <strong>Nafta</strong>sirovine, energetsku efikasnost, buku te prevenciju akcidenata. Svrha Direktive jeosiguranje visokog stupnja zaštite okoliša u cijelosti.2. Okolišna dozvola uključuje ograničenje vrijednosti emisija zasnovano na tzv. BestAvailable Techniques (BAT). BAT-om su odreñene vrijednosti emisija za svakupojedinu industriju ovisno o primijenjenom tehnološkom procesu. BAT takoñer dajepreporuke za smanjenje emisija za svaki pojedini tehnološki proces odnosnopostrojenje.3. IPPC direktiva sadrži odreñene elemente fleksibilnosti u izdavanju okolišne dozvole,a uzima u obzir slijedeće:• tehničke karakteristike postrojenja,• geografsku lokaciju i• lokalne uvjete okoliša.4. Direktiva osigurava pravo sudjelovanja javnosti u procesu donošenja odluka i pravona informaciju o posljedicama tih odluka kroz slijedeće:• izdavanje okolišne dozvole u skladu sa mišljenjem javnosti,• informiranje o rezultatima monitoringa emisija i• pristup Europskom registru emisija polutanata (EPER – European PollutantEmission Register) koji osigurava informacije o okolišu vezane za glavneindustrijske aktivnosti.IPPC Direktiva 96/61/EC dopunjena je Direktivom 2003/35/EC, 2003/87/EC, Uredbom br.1882/2003 i 166/2006.Prema Ustavu Bosne i Hercegovine oblast upravljanja okolišem je u nadležnosti entiteta,Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta.U Federaciji BiH nadležnost je podijeljena izmeñu Ministarstva okoliša i turizma, koje donosizakonodavni okvir i nadležno je za pitanja zaštite okoliša cijelog entiteta, dok su nakantonalnoj i lokalnoj razini nadležna kantonalna ministarstva za upravljanje okolišem.Upravljanje vodama, zaštita i korištenje voda u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva, dok je prostorno planiranje u nadležnosti Federalnog ministarstvaza prostorno planiranje.U Republici Srpskoj Ministarstvo za prostorno planiranje, grañevinarstvo i ekologijunadležno je za upravljanje okolišem na području cijelog entiteta. Upravljanje vodama, zaštitai korištenje voda u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.U Brčko Distriktu upravljanje okolišem spada direktno pod ingerenciju Skupštine.4.2.1. Emisija onečišćujućih tvari u zrakU zemljama EU emisije onečišćujućih tvari u zrak u području naftne djelatnosti regulirane suslijedećim direktivama:• Direktiva 96/61/EC o integraciji prevencije i kontrole zagañenja (IPPC),• Direktiva 94/63/EC o kontroli hlapivih organskih spojeva koji su rezultat skladištenjanaftnih derivata i njihove distribucije od terminala do benzinskih pumpi,• Direktiva 84/360/EC o ograničenju zagañenja zraka iz industrijskih postrojenja i• Direktiva 2000/69/EC o graničnim vrijednostima benzena i ugljičnog monoksida uatmosferi.U Hrvatskoj se Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/2004) odreñuju mjere, način organiziranja,provoñenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka i to je temeljni zakon u tompodručju. Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak izstacionarnih izvora (NN 21/2007) propisane su granične vrijednosti emisija onečišćujućihtvari u zrak iz stacionarnih izvora i dopušteno prekoračenje graničnih vrijednosti emisija zaodreñeno razdoblje. Pod stacionarnim izvorima podrazumijevaju se postrojenja, tehnološkiDraft Final Report-Nacrt konačnog izvještaja66
procesi, industrijski pogoni, aktivnosti, ureñaji, grañevine i površine iz kojih se onečišćujućetvari ispuštaju u zrak, a odnosi se na točkaste i difuzne izvore.Sukladno EU Direktivi o kontroli emisije hlapivih organskih spojeva koja nastajeskladištenjem i distribucijom naftnih derivata (94/63/EC), 13.12.2006. godine je u Hrvatskojstupila je na snagu Uredba o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapivihorganskih spojeva koje nastaju skladištenjem i distribucijom benzina (NN 135/2006). Budućiemisija organskih spojeva koja nastaje kao posljedica skladištenja nafte i naftnih derivata imaznačajan udio u ukupnim emisijama vezanim za naftni sektor, detaljnije će biti obrañenizahtjevi navedene Uredbe. Tom uredbom odreñeni su slijedeći uvjeti koji moraju bitiispunjeni prilikom obavljanja navedene djelatnosti:1. Vanjske stjenke i krov spremnika koji se nalaze iznad zemlje moraju biti obojeni sbojom koja reflektira 70% ukupnoga toplinskog zračenja. Kvalitetu premaza boje naureñajima za skladištenje benzina potrebno je provjeriti svake tri godine.2. Spremnici s vanjskim plivajućim pokrovom moraju biti opremljeni dvostrukimbrtvljenjem. Prva brtva zatvara prstenasti prostor izmeñu stjenke spremnika ivanjskog ruba plivajućeg pokrova, a druga brtva zatvara prostor iznad prve brtve.Brtve moraju biti tako projektirane da zadrže 95% ili više para od količine koja seizgubi pri skladištenju u isti spremnik s fiksnim krovom i vakumsko-tlačnim odušnimventilom, a bez ureñaja za zadržavanje para.3. Novi spremnici za skladištenje benzina na terminalima za koje je obvezno korištenjeureñaja za rekuperiranje para (sukladno tehničkim zahtjevima zaštite okoliša zapunjenje i pražnjenje na terminalima iz članka 7. do 10. ove Uredbe) moraju ili:• imati vanjski ili unutarnji plivajući pokrov i dvostruku brtvu koja zadržava 95% iliviše para od količine koja se izgubi pri skladištenju u isti spremnik s fiksnimkrovom i nije opremljen ureñajima za kontrolu gubitka para (opremljen je samovakuumsko-tlačnim odušnim ventilom), ili,• biti spremnici s fiksnim krovom priključeni na ureñaj za rekuperiranje para kojiudovoljava uvjetima za postrojenja za punjenje i pražnjenje na terminalima.4. Postojeći spremnici s fiksnim krovom moraju biti:• priključeni na ureñaj za rekuperiranje para koji udovoljava uvjetima zapostrojenja za punjenje i pražnjenje na terminalima, ili,• s unutarnjim plivajućim pokrovom s jednostrukom brtvom koja će zadržati 90%ili više para od količine koja se izgubi pri skladištenju u isti spremnik s fiksnimkrovom koji nije opremljen ureñajima za kontrolu gubitka para.Obveza priključenja na ureñaj za rekuperiranje para ne odnosi se na spremnike s fiksnimkrovom u kojima je dozvoljeno prijelazno skladištenje prikupljenih para. U smislu ove Uredbe,benzin je naftni derivat, sa ili bez aditiva, koji ima isparni tlak od 27,6 kPa ili više, namijenjenuporabi kao gorivo za motorna vozila, osim tekućeg naftnog plina.U Bosni i Hercegovini je zaštita okoliša u području zraka regulirana zasebnim zakonima naentitetskim nivoima odnosno na nivou Brčko Distrikta.U Federaciji BiH je na snazi Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine FBiH, 33/03) kojiureñuje očuvanje, zaštitu, obnovu i poboljšanje ekološke kvalitete i kapacitete okoliša iživotne sredine. Takoñer definira i mjere i institucije očuvanja, zaštite, financiranja aktivnostite poslove i zadatke organa uprave. Zakonom o zaštiti zraka (Službene novine FBiH, 33/03)odreñene su mjere za sprječavanje ili smanjenje emisija u zrak, planiranje zaštite kvalitetezraka, definira se katastar emisija, kvaliteta zraka te nadzor i kaznene odredbe. Na temeljuZakona o zaštiti zraka donesen je Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagañujućihmaterija u zrak (Službene novine FBiH, 12/05) kojim se ureñuju granične vrijednosti emisija uzrak, i to za anorganske polutante, kancerogene polutante i organske polutante. Na osnovuistog zakona donesen je Pravilnik o monitoringu emisija zagañujućih materija u zrak(Službene novine FBiH, 12/05) koji ureñuje obveze operatora da vrši provjeru ili praćenjeemisije zagañujućih materija u zrak. Provjera i praćenje emisije vrše se u cilju dokazivanja daTREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiH67
- Page 1:
Modul 11 - Nafta
- Page 5:
Voditelj modulaMr.sc. Robert Fabek,
- Page 8 and 9:
Modul 11 - NaftaU okviru izrade „
- Page 10 and 11:
Modul 11 - NaftaModulom 11 obuhvać
- Page 13 and 14:
SADRŽAJPROJEKTNI ZADATAK..........
- Page 15 and 16:
1. UVODTREĆI PROJEKT OBNOVE EES: S
- Page 17 and 18:
2. PREGLED NAFTNOG SEKTORA U BiHTRE
- Page 19 and 20:
procesa reformiranja, što odreñuj
- Page 21 and 22:
Postrojenje 37 - Aminsko pranje uka
- Page 23 and 24:
za remontne poslove. Postepena sana
- Page 25 and 26:
300000RS FBiH Izvoz250000200000tona
- Page 27 and 28: Tablica 2.8. Ostvarena prodaja po t
- Page 29 and 30: U 2005. godini, prema dostupnim pod
- Page 31 and 32: Tablica 2.15. Uvoz naftnih derivata
- Page 33 and 34: 7 06 05 04 03 02 01 001 0 61 0 51 0
- Page 35 and 36: 2.3.3. Bilanca naftnih derivata u F
- Page 37 and 38: krajem 2004. godine bio je u Srbiji
- Page 39 and 40: 2.5. Struktura potrošnje naftnih d
- Page 41 and 42: 800,0700,0600,0x 1 000 tona500,0400
- Page 43 and 44: 160,0140,0120,0x 1 000 tona100,080,
- Page 45 and 46: 500,0450,0400,0350,0x 1 000 tona300
- Page 47 and 48: 120,0100,080,0x 1 000 tona60,040,08
- Page 49 and 50: 250,0200,0x 1 000 tona150,0100,00,6
- Page 51 and 52: 35,030,025,0x 1 000 tona20,015,022,
- Page 53 and 54: 14,012,0x 1 000 tona10,08,06,06,36,
- Page 55 and 56: 3,02,5x 1 000 tona2,01,51,02,3 2,4
- Page 57 and 58: • Područje južno od Bosanskog
- Page 59 and 60: 3. PREGLED POSTOJEĆIH CJENOVNIH RE
- Page 61 and 62: manjka, koji se ne može opravdati
- Page 63 and 64: X2 - prosječni prodajni tečaj za
- Page 65 and 66: naftnih derivata, mjerenju, označa
- Page 67 and 68: Tablica 3.2. Udio trošarina u cije
- Page 69 and 70: Tablica 3.5. Minimalne trošarine n
- Page 71 and 72: EUR/l1,51,41,31,21,110,90,80,70,60,
- Page 73 and 74: 4. REGULATORNI OKVIRTREĆI PROJEKT
- Page 75 and 76: su propisani EURO IV/V zahtjevi kva
- Page 77: standarda BAS ISO/IEC 17020:2000, d
- Page 81 and 82: županijskim planovima za zaštitu
- Page 83 and 84: Plan intervencija u zaštiti okoli
- Page 85 and 86: visinu zaliha ispuniti najkasnije d
- Page 87 and 88: je njihov udio definiran preko broj
- Page 89 and 90: 5. ANALIZA SUSTAVA OBVEZNIH ZALIHA
- Page 91 and 92: Tablica 5.1. Skladišni kapaciteti
- Page 93 and 94: 5.2. Analiza obveznih zaliha nafte
- Page 95 and 96: Tablica 5.9. Potrebna količina sir
- Page 97 and 98: Tablica 5.16. Potrebna zapremina sk
- Page 99 and 100: Tablica 5.24. Prosječna 90-dnevna
- Page 101 and 102: Tablica 5.32. Ukupna potrošnja naf
- Page 103: Tablica 5.40. Investicije u skladi
- Page 106 and 107: Modul 11 - NaftaRafinerija nafte Bo
- Page 108 and 109: Modul 11 - Nafta• Postrojenje za
- Page 110 and 111: Modul 11 - NaftaH R V A T S K AB O
- Page 112 and 113: Modul 11 - Naftaruske kompanije Nef
- Page 114 and 115: Modul 11 - NaftaNaftna privreda str
- Page 116 and 117: Modul 11 - NaftaDraft Final Report-
- Page 118 and 119: Modul 11 - Nafta1. Naftna privreda
- Page 120 and 121: Modul 11 - Nafta37. Council Directi
- Page 122 and 123: Modul 11 - Nafta67. Pravilnik o gra
- Page 124 and 125: Modul 11 - Nafta103. Council Decisi
- Page 126 and 127: Modul 11 - NaftaDraft Final Report-
- Page 128 and 129:
Modul 11 - NaftaTablica 2.1. Prinos
- Page 130 and 131:
Modul 11 - NaftaTablica 5.15. Prosj
- Page 132 and 133:
Modul 11 - NaftaTablica 12.13. Potr
- Page 134 and 135:
Modul 11 - NaftaTablica 13.27. Potr
- Page 136 and 137:
Modul 11 - NaftaSlika 2.1. Ostvaren
- Page 138 and 139:
Modul 11 - NaftaSlika 3.1. Cijene b
- Page 140 and 141:
Modul 11 - NaftaACPBATBDBiHCCRCEFTA
- Page 142 and 143:
Modul 11 - NaftaDraft Final Report-
- Page 144 and 145:
Modul 11 - NaftaREPUBLIKA BOSNA I H
- Page 146 and 147:
Modul 11 - NaftaTablica 12.11. Koli
- Page 148 and 149:
Modul 11 - NaftaTablica 12.21. Potr
- Page 150 and 151:
Modul 11 - NaftaDraft Final Report-
- Page 152 and 153:
Modul 11 - NaftaREPUBLIKA BOSNA I H
- Page 154 and 155:
Modul 11 - NaftaTablica 13.11. Koli
- Page 156 and 157:
Modul 11 - NaftaTablica 13.21. Potr
- Page 158:
Modul 1 - Energetske rezerve, proiz