Modul 11 – Nafta

2.5. Struktura potrošnje naftnih derivataUkupnom potrošnjom energije zadovoljavaju se sve potrebe za energijom u energetskomsistemu, a ona se odreñuje tako da se na proizvodnju primarne energije doda uvoz i oduzmeizvoz primarne i transformirane energije. To znači da se ukupno utrošenom energijomzadovoljavaju gubici energetskih transformacija, energija za pogon energetskih postrojenja,gubici u transportu i distribuciji oblika energije, neenergetska potrošnja i finalna energetskapotrošnja koja se dijeli u tri osnovne grupe – industriju, promet i opću potrošnju. Da bi seodredila struktura potrošnje naftnih derivata, njezin udio u ukupnoj potrošnji energije tetrendovi u potrošnji energije potrebno je izraditi godišnju energetsku bilancu. Njome se prateenergetski tokovi svih oblika energije, od njihove prodaje na odreñenom prostoru, pa donjihove predaje finalnim potrošačima, gdje se konačno transformiraju u neki od korisnihoblika energije. Povijesne energetske bilance prikazane su u Modulu 1 dok je u sastavu ovogmodula detaljnije prikazana struktura potrošnje pojedinih vrsta naftnih derivata.2.5.1. Struktura potrošnje naftnih derivata u BiHU ukupnoj potrošnji energije Bosne i Hercegovine (tablica 2.23.) derivati nafte sudjeluju sanešto više od 20%.Tablica 2.23. Ostvarena ukupna potrošnja naftnih derivata od 2000.-2005. godinex 1 000 tona 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.UNP 16,5 15,6 18,6 23,4 21,3 28,7Motorni benzin 327,7 315,9 271,5 264,0 280,2 269,8Mlazno gorivo 9,7 8,0 8,2 7,3 5,0 5,3Dizel gorivo 423,3 414,3 407,2 451,5 512,4 513,4Ekstralako lož ulje 157,3 170,3 146,5 112,9 119,1 110,5Lož ulje 215,5 191,0 166,8 128,0 147,1 118,8Bitumen 49,8 47,2 56,1 66,1 67,8 76,7Maziva 10,8 10,4 13,4 14,4 14,6 17,1Ostalo 2,0 1,0 0,9 1,2 10,2 20,4Ukupno 1 212,6 1 173,7 1 089,2 1 068,8 1 177,7 1 160,7Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH, Federalno Ministarstvo energije, rudarstva i industrije,Ministarstvo privrede, energetike i razvoja RSNakon što je odreñena ukupna potrošnja energije, vrši se analiza sektora energetskihtransformacija i to najprije proizvodnja transformiranih oblika energije u pojedinimpostrojenjima za energetske transformacije, a nakon toga potrošnja oblika energije zaenergetske transformacije u tim istim postrojenjima. Kada je riječ o energetskom sustavuBosne i Hercegovine, postoje slijedeća postrojenja za energetske transformacije:hidroelektrane, termoelektrane, industrijske toplane, industrijske kotlovnice i javne kotlovnice.Nakon što je odreñena proizvodnja transformirane energije, kao i potrošnja energijeostvarena za tu proizvodnju, slijedi odreñivanje potrošnje energije u sektoru energetike. Onase odnosi na vlastitu potrošnju energije ili potrošnju energije za pogon energetskihpostrojenja, u svim postrojenjima za energetske transformacije i u svim postrojenjima zaproizvodnju primarnih oblika energije. Kada se, od raspoloživih količina pojedinih oblikaenergije, oduzme potrošnja za energetske transformacije i potrošnja za pogon energetskihpostrojenja, odreñena je neposredna ili finalna potrošnja, koja se dijeli u dvije osnovne grupe– energetsku i neenergetsku finalnu potrošnju. U neenergetsku potrošnju ubraja se potrošnjaneenergetskih derivata nafte kao što su bitumen, ulja, maziva itd. Struktura ukupne potrošnjenaftnih derivata prikazana je na slici 2.12. Iz dijagrama je vidljiva dominacija finalne potrošnjenaftnih derivata u strukturi ukupne potrošnje.TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiH27