Modul 11 – Nafta

Postrojenje 37 – Aminsko pranje ukapljenih naftnih plinova (183 t/dan)UNP s postrojenja 32 se „zaslañuje“ pranjem s DEA. Potrošeni materijal se regenerira upostrojenju 36.Postrojenje 38 – Rekuperacija sumpora (84 t/dan)U ovom postrojenju se na visokim temperaturama pali kiseli plin, a sumpor se ponovnoprikuplja u tekućem obliku. Ovo postrojenje uključuje i „Sandvik“ pogon za proizvodnjusumpora u čvrstom obliku. Zaostali plin iz ovog postrojenja još sadrži nešto nekonvertiranogH 2 S koji se dodatno obrañuje u postrojenju 39.Postrojenje 39 – Tretman zaostalih kiselih plinova (60 t/dan)Da bi se postiglo 99%-tno uklanjanje sumpora iz zaostalih plinova koristi se naknadnospaljivanje. Otpadni plin se oslobaña u atmosferu preko dimnjaka kao plamen.Postrojenje 41 – Propan deasfaltizacija vakuum ostatka (625 t/dan)Dio ostataka iz „slopova“ s vakuum destilacije se razdvaja na lake i teške frakcijeizdvajanjem lakšeg materijala pomoću propana. Proizvodi su deasfaltizirani uljni destilat iasfalt za miješanje. Tok uljnog destilata se vodi na hidrokreking.Postrojenje 42 – Puhalište bitumena (350 t/dan)Ovo postrojenje procesira mješavinu vakuum destilata, „slopova“ i teškog vakuum plinskogulja, ovisno o klasi zahtijevanog bitumena. Bitumen se dobije puhanjem s kisikom radiproizvodnje raspona materijala za miješanje, a koristi se u izgradnji cesta i u industriji. Ovopostrojenje takoñer proizvodi kondenzat koji se miješa kao lož ulje.Postrojenje 05 – Hidrokreking (1 076 t/dan)Ovo postrojenje procesira teško vakuum plinsko ulje i deasfaltizirani uljni derivat zaproizvodnju lakih komponenata benzina s malom koncentracijom sumpora i visoko vrijednihhidrokreking baznih uljnih derivata za Rafineriju ulja Modriča.Postrojenje 06 – Proizvodnja vodika (35 t/dan)Ovo postrojenje koristi proces reformiranja pare za proizvodnju 99%-tnog vodika iz naftnogplina u kombinaciji s parom plina bogatog vodikom iz „CCR-a“.Budući nova linija još uvijek nije u potpunosti puštena u rad (izvršen je samo probni rad)proizvodne mogućnosti moraju se ocijeniti iz projektnih podataka. Iz tog razloga su u tablici2.2. izračunati prinosi pojedinih proizvoda bazirani na preradi Kirkuk sirove nafte saproizvodnjom od 9 100 t/dan, za 330 dana u godini.Rafinerija je do 1991. godine prerañivala godišnje od 1,6 do 2 milijuna tona sirove nafte,ovisno o količini nafte koju je dobivala u okviru jugoslavenskog uvoza ove sirovine, odnosnopotreba tržišta. Nafta je transportirana uglavnom tankerima do Omišlja na otoku Krku, azatim Jadranskim naftovodom do Rafinerije. Odreñene količine sirove nafte dopremane supreko Luke Ploče željeznicom do Rafinerije, a dio ih je dopreman i rijekom Savom. Otpremaproizvoda iz Rafinerije vršena je cestovnim transportom, željeznicom, produktovodomBosanski Brod – Opatovac na Dunavu (kod Vukovara) te rijekom Savom.Problemi u poslovanju Rafinerije nafte nastaju, kada u listopadu 1991. godine zaustavljaproizvodnju zbog obustave dopreme sirove nafte Janafom. U to vrijeme Rafinerija jepotraživala značajna financijska sredstva od Saveznog Egalizacionog fonda (oko 85 milijunaUSD) koji je nadoknañivao razliku izmeñu cijene sirove nafte i utvrñene cijene gotovihproizvoda.TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiH9