Modul 11 – Nafta

• Područje južno od Bosanskog Šamca; procjena rezervi iznosi 64,5 milijuna barela(oko 9,2 milijuna tona);• Područje jugozapadno od Orašja; rezerve su procijenjene na 42,5 do 108,4 milijunabarela (oko 6,1-15,5 milijuna tona);• Područje Tuzlanske regije u dolini rijeke Tinje; procjene rezervi iznose 99,8 milijunabarela (oko 14,3 milijuna tona);• Područje okolice Lopara površine oko 21 km 2 ; rezerve se procjenjuju na 83,2 milijunabarela (oko 11,9 milijuna tona).Procijenjene rezerve na ova četiri lokaliteta, koji su izdvojeni kao perspektivni u smislupronalaska nafte, iznose oko 355 milijuna barela ili oko 50 milijuna tona sirove nafte. Uznavedena prioritetna perspektivna područja, u sjeveroistočnoj Bosni izdvojeno je više manjihpodručja predviñenih za detaljnija istraživanja nakon dobivanja pozitivnih rezultata unavedena četiri područja. Potrebno je naglasiti da je ova procjena provedena samo zasjeveroistočnu Bosnu (Semberija, Majevica, Tuzlansko-Loparski bazen, Šamačko-OraškaPosavina) što je bilo omogućeno relativno visokim stupnjem istraženosti toga područja. Zasredišnji i zapadni dio sjeverne Bosne (Brodska Posavina, Lijevče polje, područje BanjaLuke, Prijedora i Bosanskog Novog) procjena rezervi nije mogla biti provedena zbog niskogstupnja istraženosti.Na projektu Sjeverne Bosne, pored tada domaćih firmi (Energoinvest Bosanski Brod,Geoinženjering Sarajevo, Industroprojekt Zagreb, Naftagas Novi Sad i dr.), učestvovale su i3 kompanije iz Velike Britanije (GECO-Geophysical Company Ltd., EXLOG-ExplorationLogging Services i ECL-Petroleum Technogis Co.) koje su na osnovi svih raspoloživihpodataka izradili studiju perspektivnosti područja Sjeverne Bosne na naftu. Svi istražni radovi(geološka i geofizička istraživanja, geokemijske analize i istražno bušenje) financirani su izvlastitih izvora, dok su sredstvima Svjetske Banke financirane usluge stranih kompanija. Svaraspoloživa dokumentacija o navedenim istraživanjima (geološkim, geofizičkim i podacidobiveni iz 69 istražnih bušotina) nalazi se u arhivi Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.Projektom Dinarida obuhvaćeno je područje središnjih i vanjskih Dinarida, odnosno terenasrednje Bosne (Sarajevsko – Zenički bazen) i hercegovačkog pojasa bituminoznih pojava. Uperiodu od 1963. do 1973. godine INA – NAFTAPLIN obavila je raznovrsna geološka igeofizička ispitivanja kao i istražno bušenje na 4 lokacije. Godine 1988. Energoinvestfinancira izradu Sinteze geološke i naftno-geološke dokumentacije kao osnove za daljnjaistraživanja u Bosni i Hercegovini. Tada je utvrñeno da na području srednje Bosne postojedva sedimentna kompleksa središnjih Dinarida - tercijarna serija te mezozojsko-paleozojskaserija. U zoni vanjskih Dinarida, koja obuhvaća područje jugozapadne Bosne i čitavuHercegovinu, prevladava karbonatni razvoj mezozojskih sedimenata sa dosta elemenata kojiupućuju na moguće akumulacije ugljikovodika. Tijekom 1989. godine izvršen je aerogeomagnetskipremjer istočnog dijela teritorija na površini od 16 500 km 2 s udaljenostimaod 2 km. Ovi radovi, koji su trebali obuhvatiti ostatak teritorija BiH, obustavljeni su početkomrata u Hrvatskoj. Uključivanjem u istražne radove američke kompanije AMOCO obavljena sugeološka istraživanja strukturno-tektonskih formacija Dinarida koja su obuhvatilaproučavanje postojeće geološke dokumentacije, terensko snimanje i laboratorijske analizeuzoraka stijena u cilju definiranja strukturno-tektonskog sklopa terena i identifikacije matičnih,kolektorskih i izolatorskih (pokrovnih) stijena. Nakon toga su izvršena reflektivna seizmičkaispitivanja i magnetno telursko sondiranje. Početkom rata 1992. godine obustavljene sudaljnje aktivnosti na istraživanjima u tom području.U istraživanja nafte i plina u Bosni i Hercegovini ukupno je uloženo oko 150 milijuna USD, arezultati istraživanja ukazuju na perspektivnost obaju područja u smislu pronalaženja nafte iplina. Rezultati istraživanja nafte i plina na prostoru BiH opravdavaju provedbu daljnjihistraživanja i ukazuju na realne mogućnosti otkrivanja komercijalnih ležišta.Daljnja provedba istraživanja naftnih ležišta u Bosni i Hercegovini zahtjeva značajnafinancijska sredstva. Ta se sredstva uglavnom osiguravaju iz državnih izvora i ulaganjaTREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiH45