Modul 11 – Nafta

5.2. Analiza obveznih zaliha nafte i naftnih derivata BiH zarazdoblje do 2020. godine prema EU regulativiKoličina strateških zaliha je predmet procjene svake pojedine države, operativnih predmetproračuna tvrtki koje se bave trgovinom, preradom i proizvodnjom nafte i naftnih derivata,dok su količine obveznih zaliha u Europskoj Uniji i nekim zemljama u procesu pridruživanjaEuropskoj Uniji regulirane propisima najčešće u visini od 90 dana prosječne unutrašnjepotrošnje.Kao podlogu za izračun potrebnih obveznih zaliha nafte i naftnih derivata bilo je potrebnoanalizirati postojeću strukturu potrošnje naftnih derivata te izraditi prognozu potrošnje zarazdoblje do 2020. godine. Na temelju analize prilika u baznoj godini, korištenjem MAEDmetodologije prognozirane su buduće potrebe do 2020. godine prema tri postavljenascenarija. Referentni scenarij potrošnje energije (S2-referentni) definiran je kao referentniscenarij potrošnje energije i pretpostavlja veliki porast bruto domaćeg proizvoda te je toscenarij s najvećom potrošnjom energije.Scenarij potrošnje energije s mjerama (S3-s mjerama) je scenarij potrošnje energije smjerama smanjenja potrošnje, a pretpostavlja veću primjenu obnovljivih izvora energije imjera energetske efikasnosti.Niži scenarij potrošnje energije (S1-niži) je scenarij s relativno sporim porastom brutodomaćeg proizvoda i najmanjom potrošnjom energije.Izračun obveznih zaliha prema Direktivama EU za razdoblje do 2020. godine te investicijepotrebne u skladišne kapacitete prikazani su u narednim tablicama, a odnose se nareferentni scenarij (S2-referentni). Isti izračuni potrebnih zaliha te volumena skladišnihkapaciteta za ostala dva scenarija prikazani su u Prilozima 1 i 2. Navedeni izračuni temeljese na prognozi potrošnje i približnog su karaktera (moguća razlika oko 5%) dok će potpunotočan izračun biti napravljen po završetku izrade bilanci (Modul 1).Ukupna bruto potrošnja po kategorijama naftnih derivata koje ulaze u strukturu obveznihzaliha prikazana je u tablici u nastavku. Takoñer je izračunata prosječna 90-dnevnapotrošnja naftnih derivata na tržištu Bosne i Hercegovine (tablica 5.5.).Tablica 5.4. Ukupna potrošnja naftnih derivata na području Republike Bosne i Hercegovinetona 2005. 2010. 2015. 2020.Motorni benzin 269 800 307 530 335 070 362 373Dizel gorivo 513 400 671 695 847 246 1 057 591Mlazno gorivo i petrolej 5 300 6 713 8 458 10 559Ekstralako loživo ulje 110 476 140 995 170 157 181 182Lož ulje 118 800 156 964 185 710 194 481Ukupno 1 017 776 1 283 896 1 546 641 1 806 186Tablica 5.5. Prosječna 90-dnevna potrošnja naftnih derivata na području Republike Bosne iHercegovinetona 2005. 2010. 2015. 2020.Motorni benzin 66 526 75 829 82 620 89 352Dizel gorivo 126 592 165 623 208 910 260 776Mlazno gorivo i petrolej 1 307 1 655 2 085 2 604Ekstralako loživo ulje 27 241 34 766 41 957 44 675Lož ulje 29 293 38 703 45 792 47 954Ukupno 250 958 316 577 381 364 445 361TREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiH81