Modul 11 – Nafta

Modul 11 - NaftaBosna i Hercegovina je u velikoj mjeri ovisna o uvozu naftnih derivata, no raspolažeproizvodnim, odnosno prerañivačkim kapacitetima u dvjema rafinerijama, značajnimskladištima nafte i naftnih derivata i sve suvremenijom prometnom mrežom s velikim brojembenzinskih stanica. Uz to, povoljni rezultati dobiveni istraživanjem nafte i plina na područjuBosne i Hercegovine i postojeća infrastruktura otvaraju mogućnosti za razvoj ove privrednedjelatnosti. Iako je sadašnje stanje u naftnoj privredi, počevši od stagnacije proizvodnje uRafineriji nafte u Bosanskom Brodu kao ključnom čimbeniku naftne privrede zabrinjavajuće ine garantira sigurno i stabilno snabdijevanje Bosne i Hercegovine ovom strateškomsirovinom, povoljna zbivanja vezana uz privatizaciju u naftnom sektoru ukazuju napoboljšanje općeg stanja. Obje rafinerije u Bosni i Hercegovini, Rafinerija nafte u BosanskomBrodu i Rafinerija ulja u Modriči, raspolažu s relativno velikim instaliranim proizvodnim,odnosno prerañivačkim kapacitetima.2.1. Rafinerija nafte AD Bosanski BrodU svom dugogodišnjem postojanju Rafinerija nafte prolazila je kroz razne faze razvoja, aodlučujući utjecaj na razvoj Rafinerije imao je razvoj automobilske i kemijske industrije tenjihove potrebe za odreñenim derivatima nafte. Prema ovim potrebama razvijani su ikapaciteti Rafinerije, kako u tehnološkom smislu tako i po obimu prerade.Kapaciteti prerade, mogu u cijelosti zadovoljiti potrebe Bosne i Hercegovine, a u velikoj mjerii prelaze ove potrebe. Naime, rafinerijska postrojenja podijeljena su u dvije tehnološke linijeza preradu nafte kapaciteta 4 320 000 tona godišnje.2.1.1. Konfiguracija stare linije i proizvodne mogućnostiStara linija prerade puštena je u rad 1968. godine i kapaciteta je 2 milijuna tona godišnje,meñutim, trenutne realne mogućnosti ove tehnološke linije su prerada 1 320 000 tonagodišnje. Proizvodnja se zasniva na Snam Progetti tehnologiji, a postrojenje se možepodijeliti u 9 tehnoloških cjelina.Postrojenje 01 – Atmosfersko i vakuum destilacijsko postrojenjePostrojenje 01 datira iz 1950. godine i ima kapacitet od 1 800 t/dan. Vršne frakcije se vode ustabilizator i spliter (odvajač) na postrojenje 02. Teže struje su lako plinsko ulje za miješanjedizela, napajanje hidrokrekinga i lako i teško lož ulje.Postrojenje 02 – Atmosfersko-destilacijsko postrojenjeSekcija za destilaciju sirove nafte kapaciteta je 4 000 t/dan sirove nafte s vršnim frakcijamakoje se odvode u stabilizator i spliter (odvajač) te odvodima za miješanje benzina i zamiješanje dizela. Dno atmosferskog tornja je spojeno na Vakuum destilacijsko postrojenje.Sekcija stabilizatora i splitera razdvaja vršne frakcije sirove nafte u naftni plin, ukapljeni naftniplin (UNP), primarni benzin i tešku naftu.Postrojenje 03 – Vakuum destilacijsko postrojenjeIz ostataka koji dolaze iz Atmosferske destilacije ovo postrojenje proizvodi dodatne frakcijeza miješanje lož ulja i vakuum plinsko ulje za napajanje hidrokrekinga.Postrojenje 04 – Platforming benzinaTeška nafta iz Atmosfersko-destilacijskog postrojenja je hidro-obrañena da bi se odvojiosumpor, a nakon toga reformirana korištenjem Pt-katalizatora u reaktoru. Ovaj procesrezultira vodikom bogatom kapljevinom, od koje se dno kolone koristi za dobivanje vodikakoji služi za odvajanje sumpora. Na izlazu se dobije naftni plin, UNP (ukapljeni naftni plin) isastojak za miješanje benzina. Katalitička regeneracija često ovisi o jačini ili intenzitetuDraft Final Report-Nacrt konačnog izvještaja6