Modul 11 – Nafta

Modul 11 - NaftaOpskrba naftom od izuzetne je važnosti za cjelokupnu svjetsku ekonomiju pa tako i zaekonomiju svake pojedine države. Nafta je već desetljećima najvažnija roba u meñunarodnojtrgovini i ima vrlo veliki utjecaj na političke i gospodarske odnose meñu državama. Naftnakriza 1973/74. dodatno je naglasila utjecaj nafte na gospodarstvo pojedinih zemalja te dovelado udruživanja zemalja i stvaranja organizacija čiji je osnovni zadatak ublažiti negativneutjecaje uzrokovane smanjenom opskrbom, kao što je International Energy Agency (IEA) ukoju je do danas uključeno 26 zemalja članica.U zemljama obveznicama držanja tzv. obveznih zaliha nafte (članice EU i IEA) postojerazličiti oblici organizacije držanja zaliha. U nekim državama obveznici držanja zaliha supoduzeća koja se bave proizvodnjom, transportom i trgovinom naftom i naftnim derivatima,dok u drugima tu obvezu imaju agencije koje ili skladište sve strateške zalihe, ili pak samojedan dio zaliha drže u vlastitim skladištima dok preostali dio drže u iznajmljenim skladištimaali se brinu za upravljanje tim zalihama.Radi lakšeg razumijevanja problematike skladištenja zaliha nafte i naftnih derivata potrebnoje objasniti značenje pojedinih termina vezanih za to područje.Prema tome, razlikujemo:• Operativne zalihe – formiraju se radi osiguranja stabilnosti i sigurnosti tehnološkogprocesa prerade nafte i naftnih derivata, proizvodnje topline i električne energije zatržište i za kupce koji zahtijevaju posebnu sigurnost i kvalitetu opskrbe.• Obvezne zalihe – formiraju se radi osiguranja opskrbe naftom i naftnim derivatima uslučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države, uslijed izvanrednih poremećajaopskrbe.• Strateške zalihe – formiraju se radi osiguranja osnovne opskrbe u doba ratnog stanjaili u slučaju velikih prirodnih nepogoda i tehničko-tehnoloških i ekoloških katastrofa.Reguliranje sustava obveznih zaliha nafte i naftnih derivata odreñeno je članstvom pojedinihdržava u odreñene organizacije ili zakonskim propisima na nivou samih država. Kroz sustavobveznih zaliha definirani su način formiranja zaliha, čuvanja, obnavljanja i upravljanjazalihama. Osim toga, propisuju se i druge mjere kojima se po potrebi djeluje u vrijemeporemećaja opskrbe, kao što su ograničenje potrošnje, davanje prioriteta odreñenimkategorijama potrošača i dr.Područje robnih rezervi u Bosni i Hercegovini regulirano je zakonima o robnim rezervama nanivou entiteta. U praktičnom smislu, kada je riječ o zalihama nafte i naftnih derivata, posebnoobveznih u entitetima ili komercijalnih na nivou kompanije, zalihe su minimalne ili ih uopćenema.Najveći skladišni kapaciteti nalaze se u Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu. Trenutniskladišni kapaciteti u Rafineriji iznose 473 291 m 3 , od čega je 79 231 m 3 namijenjeno zaskladištenje sirove nafte, a ostalo za derivate, odnosno gotove proizvode.Drugi po veličini skladišni kapacitet je terminal Energopetrola u Pločama kapaciteta 84.000m 3 . Uz to postoji još nekoliko lokacija terminala s većim ili manjim kapacitetom (tablica 5.1.).U Brčko Distriktu, u vlasništvu kompanija koje se bave prometom i distribucijom derivata,nalaze se skladišni kapaciteti zapremine 10 000 m 3 .Jedan broj terminala nalazi se u vlasništvu nadležnih ministarstava obrane – Čelebić, Dretelj,Misoča kod Ilijaša i Vardište kod Višegrada, a ostali terminali su organizacijski vezani narazličite načine. Tako terminali Vrbanja i Brezičani posluju u sastavu AD Petrol Banja Luka, aAD Krajinapetrol Banja Luka ima vlastiti terminal, kao i Holdina Sarajevo.Vlada Federacije Bosne i Herecegovine donijela je odluku o formiranju privrednog društva zaskladištenje tekućih goriva „Terminali Federacije” d.o.o. u čijem sastavu su terminali koji suse nalazili u sastavu poduzeća Energopetrol d.d. Sarajevo (Blažuj, Mostar, Živinice).Draft Final Report-Nacrt konačnog izvještaja78