Modul 11 – Nafta

Tablica 5.1. Skladišni kapaciteti Federacije BiH i Republike SrpskeFederacija BiHRepublika SrpskaEnergopetrol – Ploče 84 000 m 3 Rafinerija nafte AD Bosanski Brod 473 291 m 3Blažuj 42 000 m 3 Vrbanja 20 900 m 3Živinice 17 700 m 3 Brezičani 17 600 m 3Mostar 37 000 m 3 Krajinapetrol Banja Luka 4 600 m 3Bihać 18 100 m 3 Vardište – Višegrad 3 500 m 3Podlugovi 15 000 m 3 Manji terminali 10 000 m 3Dretelj 22 600 m 3Čelebić 10 000 m 3Zovko – Žepče 5 000 m 3Misoča – Ilijaš 27 000 m 3Izvor: Federalno Ministarstvo energije, rudarstva i industrije [104]5.1. Sustav obveznih zaliha u nekim članicama EU i u RepubliciHrvatskojU zemljama obveznicama držanja obveznih naftnih zaliha (članice EU i IEA) postoje različitioblici organizacije držanja zaliha. U nekim državama obvezne zalihe drže poduzeća koja sebave proizvodnjom, transportom i trgovanjem nafte i naftnih derivata, u drugima takvapoduzeća drže obvezne i komercijalne zalihe zajedno. U nekim zemljama su oformljeneagencije koje imaju obvezu upravljanja zalihama koje skladište potpuno ili djelomično uvlastitim ili iznajmljenim skladištima.U Velikoj Britaniji npr. smatraju da je bolje da zalihe drže kompanije koje se bave naftnomdjelatnošću jer su one bolje upućene u logistiku i dobavne kanale. U slučaju potrebe zaaktiviranjem zaliha, bolje je da se one nalaze tamo gdje su potrebne, u rafinerijama (sirovanafta) ili u distribucijskim terminalima (nafta, naftni derivati), kako bi bila omogućena njihovabrza dostava u sustav opskrbe. Centralni smještaj zaliha općenito zahtijeva više vremena zaulazak u opskrbni sustav i često se nafta odnosno naftni derivati moraju transportirati naznatne udaljenosti od mjesta skladištenja do mjesta gdje se pojavila potreba. U drugom redu,kada naftne zalihe drže kompanije, u njihovom je vlastitom interesu održavanje visokogstupnja kvalitete da bi se troškovi prerade ili efikasnog poslovanja održali što je mogućenižim. Oni koji upravljaju naftnim zalihama trebali bi biti eksperti u naftnoj industriji koji dobrorazumiju kretanja na tržištu.U Austriji ukupne zalihe nafte i naftnih derivata skladišti kompanija Erdöl-LagergesellschaftGmbH (ELG) prema tržišnim tarifama za skladištenje nafte i naftnih derivata (tablica 5.2.), nonajviši godišnji iznos tarifa je propisan od Ministarstava privrede i rada. Kompanija jeorijentirana na skladištenje sirove nafte kako bi izbjegla eventualne promjene zakona vezaneza kvalitetu naftnih derivata te promjene u strukturi potrošnje.Tablica 5.2. Tarife za skladištenje nafte i naftnih derivata kod tvrtke ELGEUR/t mjesečnoELG (Austrija)Cijena skladištenja nafteGrupa 1 3,46Grupa 2 3,54Grupa 3 2,50Sirova nafta 2,96Izvor: /http://www.elg.at/U Mañarskoj je 1993. godine oformljena Agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivataKKKsZ- Kıolaj és Kıolajtermék Készletezı Szövetség koja je započela s radom kada je uMañarskoj usvojen Zakon o obvezi držanja zaliha nafte i naftnih derivata radi osiguranjaopskrbe. Državno kontrolirana Agencija KKKsZ se financira iz naknade koju plaćaju uvozniciTREĆI PROJEKT OBNOVE EES: Studija energetskog sektora u BiH79