42 VII/159-160, 14. srpnja 2,,5.razgovorIvicaazalište koristite kaopolitičku i umjetničkusubverziju, pri čemu jedovoljno prisjetiti se vaše akcijePremještanje plaže Zlatnirat izvan dometa birokratskihstruktura (2002.), a štodokazujete i predstavom Krokopera: Cimer fraj u kojoj kronološkimpolitičko-turističkimputovanjem od hotela Slavija,preko hotela Croatia do hotelaEuropa potkopavate konceptedomaćega apartmanizacijskogaturizma. Kako je nastalaMultimedijalna putujuća artističkaskupina za mentalnu higijenu,fizikalnu terapiju i brzuprehranu Šušur (Bol), za kojuste na eurøkazovskom okruglomstolu Otoče, volim te! naglasilida je njezina ideja začeta ukarnevalskim svečanostima uBolu?– Naziv grupe je naš program;dakle, multimedijalnismo jer koristimo uvijek raznemedije izražavanja; djelujemokao artistička skupina za mentalnuhigijenu jer uvijek smonekoga jebali u mozak; nadalje,djelujemo kao artističkaskupina za fizikalnu terapijus obzirom da smo u okviruuličnoga teatra davali masažu,obavljali mjerenje tlaka, pranjeušiju... I pored toga uvijek smonešto, neko meso – kokoši,kobasice, ćevape – pekli. I unavedenim aktivnostima odvijaobi se program – netko bipjevao, pokazivali smo videozapise, odvijale su se i atrakcijenpr. Braća Wright ponovno lete,čovjeka bismo bacili u kartonskojkutiji vezanu lancima umore… Isto tako, radili smo iportrete koje smo prodavali;imali smo sex shop, pekli smopalačinke, jaja na oko, jajaovako i onako, organiziralismo i hiromantiju, imali smo iživi juke box – čovjeka s petstopjesama koji je za pet kunasvirao po željama; organiziralismo i türkische air-condition– dva crnca s kartonima uobliku palme kojima bi mahali,dakle, za pet kuna triminute mahali bi lepezama…U biti, počeli smo kao uličniteatar; sve je krenulo od karnevala,a ja i nekolicina njihkoji sudjeluju u predstavi Krokopera: Cimer fraj imamo stažod trideset godina djelovanja ukarnevalu kao velikoj godišnjojpredstavi od čega je, dakle, svekrenulo, a 1988. dali smo i nazivskupine – Multimedijalnaputujuća artistička skupina zamentalnu higijenu, fizikalnuterapiju i brzu prehranu Šušur(Bol), što uzimamo kao datumosnivanja, iako postojimo većgotovo 31 godinu.Jakšić Čokrić - PukoSituacionistička farsa s jebanjem u mozakMinistarstvo imidžaBolaKako ostvarujete suradnjus Turističkom zajednicom uBolu? Na spomenutom okruglomstolu naglasili ste kako vasje Turistička zajednica Bol prepoznalaveć u začecima, kadaste djelovali u karnevalskimsvečanostima.– Naime, najmanje trebamonovca; dakle, novac uopće nijeprimaran za naše predstave. Naprimjer, da banaliziram: ovapredstava košta 25 kuna, alikad treba doći u Zagreb, ondakošta 50.000 kuna s obziromna to da treba dovesti 45 ljudiu Zagreb. Inače, sve rekvizitenapravimo sami u dva dana – aoni gotovo ništa ne koštaju,nego, da ponovim, novac jepotreban jedino za micanje.Kako Turistička zajednica Bolatreba oblikovati turističke proizvodeBola, a mi jesmo jedanod turističkih proizvoda Bola,naravno, da nas je prepoznalau tome što možemo značiti zaBol. Dakle, suradnju ostvarujemos Općinom, Turističkomzajednicom u Bolu, Zlatnimratom, koji nije bolsko poduzeće,a u obliku sponzorstvaostvarujemo suradnju i s relevantnimpoduzetnicima Bolakoji posjeduju poduzeća ilikafiće – od prikupljanja prilogaod 100 kuna, 1000 kuna, kakotko da. Sada se čak događa dase ljudi i sami javljaju za sponzoriranje.Suradnja i novčanapomoć je OK; naravno, uvijekmože biti bolje, s obzirom nato da se uvijek moramo kretati,naročito prema naprijed, a štose polako događa i događat ćese brže i značajnije. Dakle, usvemu tome manje je bitan tajnovac, a bitno je prepoznavanjeSuzana MarjanićRazgovaramo s bolskimmultimedijalnimumjetnikom, poznatim poiskazu “reakcije na situaciju”,u povodu izvedbe predstaveKrok opera: Cimer frajMultimedijalne putujućeartističke skupine zamentalnu higijenu, fizikalnuterapiju i brzu prehranuŠušur (Bol) na ovogodišnjem19. EurokazuPočeli smo kaoulični teatar;sve je krenulo odkarnevala, a jai nekolicina njihkoji sudjeluju upredstavi Krokopera: Cimer frajimamo staž odtrideset godinadjelovanja ukarnevalu kaovelikoj godišnjojpredstavida oni koji pomažu mogu prepoznatida je to značajno i dato uopće ima smisla. Osobnoosjećamo da ima smisla zaBol to što radimo. Naravno,ne ocjenjujem jesu li predstavedobre i jesmo li mi dobriglumci; navedeno prepuštamokritičarima, ali ono što je istinajest da navedene predstaveimaju smisla za Bol. Djelujemokao Ministarstvo imidža Bolas obzirom na to da stvaramonjegov imidž. Primjerice, prijetri godine uključili smo i akcijuViroza, a riječ je o skakanjuu virove iza katamarana, odčega se može napraviti svjetskočudo. Dakle, Viroza kreće 24.lipnja na sv. Ivana Krstitelja– zaštitnika župe Bol; riječje ujedno i o tradicionalnomotvaranju kupališne sezone zaBoljane, a 1. listopada obilježavamozatvaranje – Viroza partykao prestanak ljetne turističkesezone i početak zimske turističkesezone.PolitičkakarnevalizacijaKako je iniciran Prvi hrvatskibolski karneval na kojemuste karnevaleskno, ludičkipredstavili programe ondašnjihhrvatskih političkih stranaka?– Održali smo ga uspostavomhrvatske države, a do tadasmo djelovali kao jugoslavenskikarneval. Organizirali smo gakao prvi karnevalski sabor gdjesu izašle sve stranke. Naime,sve relevantne stranke predstavilismo kroz program uvečer uhotelu, a bilo je o tome govorai u tradicionalnom dijelu čitanjatestamenta, ostavštine… Tuse već naslućivalo ovo što danasimamo; dakle, negdje razlikaod stranke do stranke postojisamo u budžetu, a razlike su seizbrisale čak i u njihovim nazivima;sve su postale jednake usvom programskom sivilu. Prijesu postojale neke boje i mogloih se razlikovati, tako da zaHrvatsku ne znači mnogo je liriječ o stranci A, B ili C na vlasti…Dakle, tu smo prepoznalito što je uslijedilo. Sve strankesu se predstavile kroz festivalgdje je svaka imala svoju pjesmui pjevače a pjevalo se napopularne melodije. U tradicionalnomdijelu programa spalilismo našega Juru Karnevala;dakle, riječ je o tradicionalnomspaljivanju, ali bez ikakvih iživljavanjakao u nekim drugimnašim krajevima. SpaljivanjeKarnevala, kao i svugdje, nosikršćansku simboliku – netkopreuzima na sebe grijehe našei zato bude žrtvovan kao IsusKrist; dakle, vrlo je bliska tapoveznica – iako je to smiješno– između spaljivanja Karnevalai razapetoga Krista. Inače,naš Karneval predstavlja svereligije, konfesije i govori kaoekumenist.U dokumentarnom filmuSlikar koji je produžio Zlatnirat, koji je snimljen o vašemumjetničkom radu, navoditerazliku između amatera i samoukogaumjetnika, pri čemuumjetnika amatera određujetekao umjetnika koji ne znakada će prestati s umjetnošću,dok samouki umjetnik, premavašim shvaćanjima, zna kadadolazi prestanak bavljenjaumjetnošću.– Sada bih ipak pridodaoda nije uopće nejasno što značiamater, samouk a što značiprofesionalac, ali kad netkokoji o nekomu piše, uglavnomupotrebljava atribut amaterizamu pogrdnom značenju, uželji da umanji njegovu vrijednost.Naime, ne postoje dvijeumjetnosti – npr. amaterskai profesionalna, nego postojisamo loša i dobra umjetnost,kazalište, a amaterski ne značikvalitetu – manje ili više, pa nerazumijem čemu uopće to upotrebljavati.Za koncept Bol graddržavaJeste li zadovoljni eurokazovskimokruglim stolom kojije posvećen akciji Otoče, volimte!, a na kojemu ste i samisudjelovali gdje ste, izmeđuostaloga, iznijeli i problem nevidljivostilokalne samouprave,a što ste i demonstrirali radnomakcijom-prosvjedom-happeningomPremještanje plažeZlatni rat izvan dometa birokratskihstruktura (2002.),kojom ste zahtijevali da kontrolorkoncesije što se tiče Zlatnogarata treba biti sama lokalnasamouprava?– Ma, nije uopće bilo stola,a kamoli okruglog. Ukratko,čim nešto postoji, onda daklepostoje i problemi, što značida postoje i otočni problemi.Netko, naime, u Hrvatskojmora javno reći da imamo1264 otoka, i da ne znamošto ćemo s njima, ali nećemoih davati i prodavati, doznatćemo što ćemo s njima. Dakle,to bi bilo pošteno: čekat ćemovrijeme dok doznamo što ćemos njima, a u međuvremenubolje ne raditi s njima NIŠTA.Dakle, riječ je o problemu lokalnesamouprave gdje sedamlokalnih samouprava na Bračunema ovlasti zaštiti sebe oddivlje gradnje. To su osnovniproblemi. I zbog svega navedenogazalažem se za konceptBol grad-država. Navedenucmyk
azgovorVII/159-160, 14. srpnja 2,,5.43akciju pokrenuli smo prijesedam-osam godina. Dakle,Platonov koncept grad-državaidealnu državu vidi u onojdržavi koju možeš obuhvatitipogledom s najvišeg brežuljka.Dakle, u okviru matične zemljepotrebna je autonomija,lokalna samouprava koja pokazujeda se znamo brinuti samiza sebe, da imamo zakonskeovlasti brinuti se sami o sebi;a kako se sada ne smijemobrinuti samo o sebi, situacija jegrozna.Kako ste sudjelovali u akcijiOtoče, volim te!, čija je prvaakcija, kako je pregledno navedenou programskoj knjižiciEurokaza, održana 13. rujna2003. u uvali Porat na Biševukada je, nažalost, izgorjeločetiri petine otoka pa je grupaŠo!Mazgoon spot za pjesmuZatočen odlučila snimiti nanavedenom otoku, što je i dosada najudaljeniji koncert ikadaodržan na Jadranu. Ujedno,Kornelija Čović pokušala jesve skupine koje su sudjelovaleu spomenutoj akciji okupitii na Eurøkazu, međutim,druge skupine nisu mogle doćiiz raznoraznih razloga, a prvenstvenozbog poslova u jekuljetne sezone.– Dakle, akcija je nastalazbog požara na Biševu i odlučilismo zasvirati i svirkomupozoriti ljude na navedenustrahotu, a samu akciju pokrenuoje Zoran Franičević, i mismo se na njegov poziv uključili.Naime, nismo sudjelovaliu prvoj akciji, ali već smo bilina drugoj i dio smo te akcijekao što je i apsolutno podržavamo.Dakle, iz navedene reakcijena požar krenula je cijelaakcija koja je učinila mnogou povezivanju otoka; naime,Vis je prvi put vidio Lastovo,Lastovo je prvi put vidjeloHvar i Brač, Hvar je prvi putvidio Tovareću mužiku izSalija na Dugom otoku… Iono što je bitno, shvatili smoda imamo strašnog potencijala.Nažalost, potencijal tihgrupa je apsolutno neprimjetanna otocima jer se miotočani sastajemo ili u Splituili u Zagrebu ili, eventualno, uZadru. Dakle, prvi put ta akcijaomogućila je da se otočanisastaju na otocima.Inače, što se tiče nedolaskaostalih skupina dovoljno je rećikako, primjerice, Franičevićanisu pustili s Radija; kako vodiprogram, nije mogao dobitidva dana dopusta. Inače, našaMultimedijalna putujuća artističkaskupina za mentalnu higijenu,fizikalnu terapiju i brzuprehranu Šušur (Bol) čini ekipaod 11 do 80 godina, od kojihneki rade kao šefovi smjenekoji su sutradan, nakon eurokazovskeizvedbe, morali bitidolje; zatim, sudjeluju i zamjenikdirektora hotela, donačelnikBola, nekoliko konobara izhotela, koji su jedva dobili dandopusta. Njih sedmero-osmerou ponoć, nakon izvedbe, moralisu na autobus kako bi sutradandošli na posao, kako bi uhvatiliprvi trajekt. Npr. Tovarećamužika iz Salija nije mogladoći jer svi, njih trideset, radena Kornatima, tako da njihovdolazak u Zagreb u jeku sezonenije moguć. Dakle, to možemonapraviti jedino zimi.Maorska i bolska hakaU predstavi Krok opera:Cimer fraj koristite i elementemaorskoga plesa. Od kuda proizlazivaša fascinacija navedenimplesom?– Maorski ples doživljavamkao nešto najjače u folklornomplesnom smislu. Riječ jeo takvoj magiji i snazi kojomsam ostao opčinjen kada samje jedanput vidio uživo, i tadasam znao da ću ga jednomupotrijebiti i u vlastitom kazalištu.Pročitao sam sve relevantnestudije koje su dostupne naInternetu o tom plesu, neštoknjiga, a nešto sam doznao otom plesu i usmeno. Doznaosam najosnovije – da je navedeniples nastao iz njihovelovačke i obrambene ratničketradicije; dakle, imali su potrebuloviti, jesti, ali i branitise od neprijatelja. A kako jenaša tradicija ribarska, samosam promijenio neke elemente,njihove ritmičke riječi “KamateKamate Ka Ora! KamateKamate Ka Ora!”; naime, staripoglavica koji umire izgovara“Kamate” (Umrijet ću), a mladi,nadolazeći poglavica odgovara“Ka ora” (Živjet ću), nakončega slijede stihovi: “Ti dlakavi,crni čovječe, sunce sja, danasTurizam uovakvom oblikukakav se prodajena našoj obali iotocima čisto jeguzičarstvo: uvlačišse gostu, uvlačišse direktoru hotelakod kojega radiš,uvlačiš se za većuplaću; dakle, svese, nažalost, uhrvatskom turizmusvodi na doslovnoguzičarstvo,uvlačenje, abaš suprotno:turizam bi trebalobiti plaćenogostoprimstvoKrok opera Cimer frajje lijep dan za umiranje”…Dakle, stari poglavica odlazi, amladi poglavica dolazi, a “dlakavi”označavaju neprijatelje.Inače, All Blacksi, njihov footballteam, maorski ples izvodiispred svake utakmice. Nakonobilnijeg istraživanja saznaosam da osam godina te AllBlackse je vodio Supetran izBrača, a zatim smo upoznali inekoliko Bračana koji žive naNovom Zelandu, i sada bi biloidealno da napravimo kulturnimost Brač – Novi Zeland teda mi njima otplešemo našuhaku, a oni otplešu u Bolusvoju originalnu te da zajednootplešemo haku tako da se videpomaci i razlike. Inače, napisaosam knjigu Cimer fraj, koju još,nažalost, nisam objavio. Dakle,riječ je o knjizi o turizmu, kaošto pokazuje i sama predstava,i tu, naravno, o Maorima pišemna šaljiv, neozbiljan način; zapravona šaljiv način donosimpovijesne podatke kako suMaori zapravo Bračani, kakoje riječ o bračkoj koloniji kojase odvojila i otišla na NoviZeland. Inače, u toj našoj hakigovorimo o prastarom načinubacanja mreže, tako da hakane sadrži nijednu novu riječi;govorimo fraze koje su se govorilekada se bacala mreža,koje sadrže odrednice, signaleza povlačenje mreže: “Parvau ime Božje” (prvi konop jekrenuo), “Druga u ime Božje”itd., a “Tako lipo, tako dobrou ime Boga, dobro” znak je započetak. I na kraju ritmičkiuzvikujemo “Kamare, kamare,Cimer fraj”, kao preoblikovaneriječi maorske hake. Inače,naziv krok dolazi od imena zapojas s pomoću kojega ribariizvlače mrežu, a u sebi pritomsadrži dvostruku igru riječi odkojih je jedna politička – dakle,kro kao Croatia i rok kao rock.Turističko guzičarstvoKako i kada je nastala idejaza predstavu Krok opera:Cimer fraj u kojoj se obrušavatena turističku apartmanizacijuobale i otoka? Ujedno,kakva je vaša vizija hrvatskogaturizma?– Naime, Cimer fraj s namaje već pedeset godina. Meni seveć dugo godina vrti ta idejai samo sam sjeo i napisao, štoje možda trajalo sat i pol, sobzirom na to da sam je imaou glavi i kad se sve to nataložilo– naravno, nešto od toganalazilo se godinama u skicama– jednostavno se oblikovalou cjelinu. Zapravo, na završnooblikovanje natjeralo meHladno pivo, s obzirom na toda su izdali album pod istimnazivom Zimmer frei. Naime,prva pjesma iz Krok opere podnazivom Cimer fraj nastala je28 godina prije Hladnog piva.To je bila ta inicijalna kapisla,kako su govorili u JNA. To jebio kostur i oko toga je ondanastalo sve. Dakle, vlasnik licenceCimer fraj je Šušur Bol.I naravno da u matičnoj državiBraču ima veliki odjek. Inače,napravili smo nekoliko gostovanjana Braču, ali s drugimpredstavama. S Cimer frajomgostovali smo u sklopu turnejeu Makarskoj, Starigradu, Visu,Komiži, Zadru i Splitu, i sadsmo konačno na Eurøkazu. Upredstavi Cimer fraj nekoliko seputa ponavlja zajebantsko određenjeriječi turizam od turskeriječi tur ča znači guzica, jer akood stoke izvodimo stočarstvo, oddržave – državljanstvo, onda jeturizam guzičarstvo. Navedenaideja pala mi je napamet kadasam prije dvadesetak godina,kada sam radio u ugostiteljstvu– naime, završio sam ugostiteljstvo– zamijetio ekipe vodičakoji su na prsima imali pločicu snatpisom TUR OPERATOR.A turizam u ovakvom oblikukakav se prodaje na našoj obalii otocima čisto je guzičarstvo:uvlačiš se gostu, uvlačiš se direktoruhotela kod kojega radiš,uvlačiš se za veću plaću; dakle,sve se, nažalost, u hrvatskomturizmu svodi na doslovno guzičarstvo,uvlačenje, a baš suprotno– turizam bi trebalo bitiplaćeno gostoprimstvo. Turizambi trebao biti – kao što bi sveu životu trebalo biti – radost izadovoljstvo za one koji dolazei za nas koji ih primamo, a ondanije važan novac; onda je novacneizbježan – neizbježno je da ćegost dati novac kada je na brižannačin primljen, a ovako jesve naopako s obzirom da i mignjavimo kao što i oni gnjave.Imate svoj Ratni muzej, točnijeantiratni muzej u kojemuste na sarkastičan način umjetničkioblikovali mnoge ratnepredmete. Zanima me od čegaste napravili krmaču koja sevidi na snimci dokumentarnogafilma Slikar koji je produžioZlatni?– Ratni muzej napraviosam nakon povratka iz ratajer, uistinu, u to vrijeme, takosam tada procijenio, nije bilosvrsishodnijeg oblika djelovanjaod odlaska u rat; dakle,htio sam samo biti izloženkao i svi drugi. Nisam imaonikakve interese, kao što nisamimao neke ideje o napadima iubijanjima. Inače, 360 Bračanasudjelovalo je na frontama.Jedan drugi, a ne manje važanrazlog što sam počeo raditi tajRatni muzej jest to što sam većprvog dana rata vidio kamo ćeto ići i već sam se tada počeozajebavati s tim ratom u tomRatnom muzeju. Dakle, shvatiosam da je to dodatni razlogzbog kojega moram u rat jerse ne mogu s njim zajebavatiako tamo nisam bio. Nedavnosam pročitao u novinama oSanaderu i mogućem stvaranjuRatnog muzeja, pa ako žele,mogu darovati sve predmete.Eto, pozivam: “Poklanjamdržavi Hrvatskoj svoj Ratnimuzej, ako hoće!” Sve je sačuvanoosim nekoliko slika.Inače, krmača je naziv za 500mega nečega, ne znam čega,a u prvim danima rata naši supravili te bombe od bojlera.Navedene krmače bacali su poKninu. Svoju krmaču napraviosam tako da sam uzeo jedanmali bojler i oslikao ga kaosvinju, krmaču.cmyk
- Page 1 and 2: ISSN 1331-7970dvotjednik za kulturn
- Page 3 and 4: info/najaveVII/159-160, 14. srpnja
- Page 5 and 6: kolumnaVII/159-160, 14. srpnja 2,,5
- Page 7 and 8: satiraVII/159-160, 14. srpnja 2,,5.
- Page 9 and 10: azgovorVII/159-160, 14. srpnja 2,,5
- Page 11 and 12: Srebrenica 1995.-2005.VII/159-160,
- Page 13 and 14: genocidVII/159-160, 14. srpnja 2,,5
- Page 15 and 16: VII/159-160, 14. srpnja 2,,5.15cmyk
- Page 17 and 18: esejVII/159-160, 14. srpnja 2,,5.17
- Page 19 and 20: esejVII/159-160, 14. srpnja 2,,5.19
- Page 21 and 22: azgovorVII/159-160, 14. srpnja 2,,5
- Page 23 and 24: vizualna kulturaVII/159-160, 14. sr
- Page 25 and 26: vizualna kulturaVII/159-160, 14. sr
- Page 27 and 28: skupoviVII/159-160, 14. srpnja 2,,5
- Page 29 and 30: W. G. SebaldVII/159-160, 14. srpnja
- Page 31 and 32: Psihička nogaHélène Cixous, The
- Page 33 and 34: Prozor u fascinantnomnogoglasjePete
- Page 35 and 36: W. G. SebaldVII/159-160, 14. srpnja
- Page 37 and 38: W. G. SebaldVII/159-160, 14. srpnja
- Page 39 and 40: glazbaVII/159-160, 14. srpnja 2,,5.
- Page 41: kazališteVII/159-160, 14. srpnja 2
- Page 45 and 46: kazališteVII/159-160, 14. srpnja 2
- Page 47 and 48: kazališteVII/159-160, 14. srpnja 2
- Page 49 and 50: kritikaVII/159-160, 14. srpnja 2,,5
- Page 51 and 52: kritikaVII/159-160, 14. srpnja 2,,5
- Page 53 and 54: kritikaVII/159-160, 14. srpnja 2,,5
- Page 55 and 56: prozaVII/159-160, 14. srpnja 2,,5.5
- Page 57 and 58: prozaVII/159-160, 14. srpnja 2,,5.5
- Page 59 and 60: poezijaVII/159-160, 14. srpnja 2,,5
- Page 61 and 62: kolumnaVII/159-160, 14. srpnja 2,,5
- Page 63 and 64: s,v,j,e,t,s,k,i , ,,,,,,,,,,,VII/15