Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Branko Para�: <strong>Treba</strong> <strong>li</strong> <strong>nam</strong> zaštitna <strong>kamata</strong>?<br />
EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (2) str. 339-370 (2008) www.rifin.com<br />
Je <strong>li</strong> porez na dobit u Hrvatskoj visok?<br />
349<br />
Suprotno nekim tvrdnjama, kažimo odmah, nije, posebice od 2005.<br />
godine, što ne zna�i da porez na dobit ne bi mogao biti još niži!<br />
U Hrvatskoj se od po�etka 2005. godine obra�unava porez na dobit<br />
po stopi od 20 posto na poreznu osnovicu koju �ini raz<strong>li</strong>ka ukupnih<br />
prihoda i rashoda (ra�unovodstvena dobit) koja se korigira za neke<br />
elemente rashoda i prihoda prema vrijede�im poreznim propisima. 9<br />
Na primjer, polazna se porezna osnovica (raz<strong>li</strong>ka prihoda i rashoda)<br />
pove�ava za 70 posto porezno nepriznatih troškova reprezentacije,<br />
30 posto troškova za osobni prijevoz i sl. Suprotno tomu, polazna<br />
porezna osnovica umanjuje se za iskazane prihode od financijskih<br />
ulaganja kod drugih poduzetnika (ostvarene dividende) koji su<br />
utvr�eni nakon oporezivanja kod poreznog obveznika koji ispla�uje<br />
dividende, odnosno dobit od udjela.<br />
Dakle, nakon pla�enog poreza na dobit, ostatak ostvarene dobiti<br />
(neto dobit) koja se ispla�uje vlasnicima (dioni�arima, odnosno<br />
udjelni�arima) od poslovanja u 2005. godini, više se ne oporezuje<br />
porezom na dohodak od kapitala, kao što je bilo u razdoblju<br />
»stimulativnog poreznog sustava«, od 2001. do 2004. godine. 10<br />
Prema tome, od po�etka 2005., kao i od 1994. do 2000. godine,<br />
porezni sustav polazio je od �injenice da je ostvarena poduzetni�ka<br />
dobit (dobit trgova�kih društava) izvor dohotka i<strong>li</strong> odgo�eni dohodak<br />
fizi�kih osoba, odnosno �lanova trgova�kih društava (vlasnika<br />
dionica i poslovnih udjela), koji se oporezivao na »izvoru«, pri<strong>li</strong>kom<br />
utvr�ivanja dobiti.<br />
Ina�e, efektivna (stvarna) porezna stopa, prema podacima o<br />
financijskom poslovanju hrvatskih poduzetnika u 2007. godini, za<br />
57.199 poduzetnika (68 posto svih poduzetnika) koji su poslova<strong>li</strong> s<br />
dobitkom, iznosila je svega 16,4 posto. 11 Efektivna porezna stopa<br />
9 Zakon o porezu na dobit (NN, 177/04, 90/05, 57/06); Pravilnik o porezu na dobit (NN, 95/05,<br />
133/07).<br />
10 Me�utim, isplata zadržane dobiti koja je ostvarena u razdoblju od 2001. do 2004. godine i dalje se<br />
oporezuje porezom na dohodak od kapitala (»porezom na dividendu«), po stopi od 15 % (odredba iz �l. 68.<br />
st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak, NN, 177/04), uve�ano za pripadaju�i prirez, ovisno o prebiva<strong>li</strong>štu<br />
poreznog obveznika.<br />
11 Podatak je utvr�en na temelju Ana<strong>li</strong>ze � nancijskih rezultata poduzetnika Repub<strong>li</strong>ke Hrvatske u 2007.<br />
godini, FINA, svibanj 2008. godine, na na�in da je ukupna nominalna obveza poreza na dobit, u iznosu<br />
od 7.179 mil. kuna, stavljena u odnos s iskazanom dobiti prije poreza, u iznosu od 43.769 mil. kuna.<br />
Možebitna odstupanja zbog korekcije polazne porezne osnovice, a time i do broja poreznih obveznika, za<br />
ovaj prikaz držimo nezna�ajnim. Podsje�amo, porezni obveznik može imati pozitivnu poreznu osnovicu,<br />
a da nema kona�nu poreznu obvezu, a<strong>li</strong> i da iskaže negativnu raz<strong>li</strong>ku prihoda i rashoda (ra�unovodstveni<br />
gubitak), a da bude obveznik poreza na dobit! Jasno, na iskazanu razmjerno nisku efektivnu stopu poreza<br />
na dobit zna�ajno su utjeca<strong>li</strong> preneseni porezni gubitci iz prethodnih razdoblja.
Change language