Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo

Branko Para�: Treba li nam zaštitna kamata?
EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (2) str. 339-370 (2008) www.rifin.com
Kako se reformirao hrvatski porezni sustav?
341
Hrvatski sustav oporezivanja poduzetni�ke dobiti (od po�etka 90-ih
godina do danas), a �iji je važan element niz godina svakako bila
i zaštitna kamata, više puta je »reformiran«, s gotovo jednakim
popratnim obrazloženjem razloga za izmjene koje je uvijek
uklju�ivalo svima prihvatljiv argument, a svodio se na postizanje
»stimulativnog poreznog sustava« i »porezno rastere�enje«.
U proteklom petnaestogodišnjem razdoblju (od 1994. do 2008.
godine) mogu se identificirati karakteristi�na porezna razdoblja sa
stajališta ukupnog poreznog tereta na poduzetni�ku dobit i na�in
njegova izra�una, i to:
1. od 1994. do 1996. godine: nominalna stopa poreza na dobit od 25
posto, bez poreza na dohodak od kapitala (i prireza), uz nominalnu
zaštitnu kamatu od 3 posto
2. od 1997. do 2000. godine: nominalna stopa poreza na dobit od 35
posto, bez poreza na dohodak od kapitala (i prireza), uz nominalnu
zaštitnu kamatu od 5 posto
3. od 2001. do 2004. godine: nominalna stopa poreza na dobit od
20 posto, s porezom na dohodak od kapitala po stopi od 15 posto
(uve�ano za pripadaju�i prirez), bez zaštitne kamate
4. od 2005. godine: nominalna stopa poreza na dobit od 20 posto, bez
poreza na dohodak od kapitala (i pripadaju�eg prireza), bez zaštitne
kamate.
Polaze�i od klju�nih obilježja i u�inaka promjena u pojedinim
razdobljima, a uvažavaju�i popratna obrazloženja uvijek jednakoga
klju�nog »argumenta« pri svakoj izmjeni (kako porezni sustav
treba biti stimulativan za poduzetnike), name�e se zaklju�ak o
svojevrsnom »lutanju«, a ne o poželjnom procesu i potrebi za stalnim
unapre�enjem poreznog sustava, u skladu s aktualnim ciljevima
ekonomske politike. 2
2 Poznata je izreka da je »stari porez« najbolji porez. �este promjene poreznog sustava dovode do
neizvjesnosti me�u porezne obveznike, u ovome slu�aju poduzetnike, što svakako ne pridonosi stabilnosti i
transparentnosti poslovanja. Porezni stru�njaci davno su utvrdili da, ako se ve� kre�e u promjenu poreznog
sustava, treba ga temeljito pripremiti, simulirati njegove u�inke i testirati ga s postavljenim ciljevima
makroekonomske politike. Nadalje, novi porezni sustav valja prezentirati i najaviti njegovu primjenu
u primjerenom roku, kako bi se porezni obveznici na vrijeme mogli pripremiti za njegovu primjenu. U
nekim su navedenim razdobljima porezni obveznici bili upoznati s pojedinim elementima poreznog tereta
neposredno prije nego što su trebali biti utvr�eni.