Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Treba li nam zastitna kamata? - Rifin doo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Branko Para�: <strong>Treba</strong> <strong>li</strong> <strong>nam</strong> zaštitna <strong>kamata</strong>?<br />
EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (2) str. 339-370 (2008) www.rifin.com<br />
365<br />
dobit od 95.165 mil. kuna, dobit �emo ukupni nominalni prirast<br />
kapitala za cijelo razdoblje od svega 28.797 mil. kuna i<strong>li</strong> za 9,7<br />
posto!<br />
Dakle, »argument« za ukidanje zaštitne kamate, »jer se ukupni<br />
kapital hrvatskih poduzetnika nije dovoljno pove�ao«, bio je potpuno<br />
promašen. Ne bi <strong>li</strong> navedeni pokazatelji treba<strong>li</strong> ukazivati na stanje<br />
kojega valja mijenjati, izme�u ostalog, i instrumentima poreznog<br />
sustava?<br />
Zaklju�ak<br />
U prilogu smo nastoja<strong>li</strong> pokazati raz<strong>li</strong>�ite aspekte primjene zaštitne<br />
kamate u postupku utvr�ivanja porezne osnovice poreza na dobit.<br />
Pritom je prikazan u�inak zaštitne kamate kao realne kamate kojom<br />
se izjedna�ava porezni status u�inka ulaganja u poduzetni�ki ciklus<br />
s prihodom od <strong>kamata</strong> na štednju koje se kod nas još uvijek ne<br />
oporezuju. Posebno je prikazan u�inak zaštitne kamate na zaštiti<br />
supstancije (kapitala) u uvjetima inflacije.<br />
Zaklju�no bismo mog<strong>li</strong> istaknuti da je zaštitna <strong>kamata</strong> dobar<br />
instrument poreznog sustava, jer:<br />
1. utje�e na ujedna�avanje realnog poreznog tereta preko<br />
valorizacije uloženog kapitala u poduzetni�ku aktivnost,<br />
�ime se ostvaruje na�elo pravednosti<br />
2. stimu<strong>li</strong>ra ulaganja u poduzetni�ku aktivnost, a<br />
destimu<strong>li</strong>ra »izvla�enje« kapitala, potrošnju i »rentijersku<br />
djelatnost«<br />
3. destimu<strong>li</strong>ra financiranje poduze�a u ob<strong>li</strong>ku tu�ih izvora<br />
(zaduživanje), posebice zajmova primljenih od svojih vlasnika<br />
iz inozemstva i na taj na�in transferira dobit u inozemstvo, u<br />
ob<strong>li</strong>ku porezno dopustivih <strong>kamata</strong><br />
4. štiti supstanciju (uloženi kapital) od oporezivanja u<br />
uvjetima inflacije.<br />
S obzirom na teku�u inflaciju, koja nije samo hrvatsko obilježje u<br />
2008. godini, 24 porezna vlast trebala bi žurno »doraditi« porezni<br />
sustav kako bi se izbjeglo oporezivanje inflacijske dobiti. Izme�u<br />
24 Prema stanju polovicom 2008. godine, in� acija u Euro-zoni iznosila je oko 4 % godišnje.
Change language